Euro oslabio 1 odsto prema dolaru za nedjelju dana
Vrijednost eura pala je protekle nedjelje na međunarodnim tržištima valuta nakon odluke Evropske centralne banke da produži svoj program podsticajnih mjera
Na kraju nedjelje euro je vrijedio 1,0561 dolar, što je 1,0 odsto niža vrijednost u odnosu na početak sedmice. Američka valuta je ojačala i u odnosu na japansku, pa je cijena dolara porasla 1,6 odsto, na 115,35 jena, najviši nivo od februara.
Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,4 odsto, na 101,54, što je blizu rekordnih nivoa dostignutih prije desetak dana.
Euro je u četvrtak pao prema dolaru više od 2,5 odsto, nakon što je ECB odlučila da program kupovine imovine obveznica, koji je isticao u martu naredne godine, produži do kraja 2017.
Iako je centralna banka eurozone smanjila iznos mjesečne kupovine obveznica, sa trenutnih 80 milijardi eura, na 60 milijardi eura, produživanje roka primjene programa pokazalo je da će ECB voditi labavu monetarnu politiku duže nego što se očekivalo.
Tržišta su bila pomalo iznenađena, jer su očekivala da će ECB primjenu programa produžiti za još šest mjeseci, a da će iznos ostati nepromijenjen, na 80 milijardi eura mjesečno. Zato se euro našao pod pritiskom. Tim više što su lideri ECB-a nagovijestili da će, ako bude potrebno, ponovno povećati iznose kupovine obveznica.
Evropska centralna banka je blago povećala procjenu privrednog rasta eurozone za 2017. godinu na 1,7 odsto sa 1,6 odsto iz septembra. ECB je, takođe podigla procjenu inflacije za iduću godinu na 1,3 odsto sa 1,2 odsto projektovanih prije tri mjeseca.
S druge strane, jačanje dolara zahvaljuje se očekivanjima da će američka centralna banka sljedeće sedmice povećati ključne kamatne stope za četvrtinu procentnog poena jer se rast najvećeg svjetske ekonomije ubrzava, kao i izgledi da će ojačati inflacija.
Osim dugo očekivanog sastanka lidera američke Uprave federalnih rezervi, u fokusu tržišta u nastupajućoj radnoj nedjelji biće sastanci centralnih banaka Velike Britanije, Švajcarske i Norveške. Od makroekonomskih podataka pažnja će biti usmjerena na podatke o inflaciji i maloprodaji u V. Britaniji i Sjedinjenim Državama.
