Država žirant a građani plaćaju 1,22 milijarde eura

Poreski obveznici u Srbiji će dogodine platiti 34,8 milijardi dinara kredita državnih firmi jer nisu u stanju da izmiruju obaveze. Pri tom je država do sada izdala garancije na skoro dvije milijarde eura

Država Srbija izdala je garancije u ukupnoj vrijednosti od 242 milijarde dinara, što je skoro dvije milijarde eura; što je skoro 6 posto BDP, odnosno svega što građani i privreda stvore za godinu dana. Toliko su se, u ime državnih preduzeća, koja kod banaka nemaju dobar rejting i ne mogu da dobiju kredite, indirektno zadužili poreski obveznici.

Prema podacima Ministarstva finansija, za dvije trećine tog iznosa aktivirane su garancije, što znači da državne firme nisu u stanju da redovno izmiruju svoje obaveze. Praktično, na teret poreskih obveznika direktno je palo vraćanje 1,22 milijarde eura. Samo u toku sljedeće godine na naplatu stiže 34,8 milijardi dinara. To je direktna cijena koju će država da plati jer problemi u poslovanju javnih preduzeća nisu riješeni. A, bez ovih rashoda, manjak u državnoj kasi iznosio bi svega 30 milijardi dinara, što je manje od jedan posto BDP.

Zbog aranžmana sa MMF više nije moguće u Srbiji uzeti kredit, uz garanciju države, za tekuću likvidnost već samo za investicije

Taj iznos prevazilazi subvencije poljoprivredi (31,6 milijardi) i više nego dvostruko je veći od ukupnih dotacija privredi (14,53 milijarde). Skoro deset puta manja sredstva budžetom planirana su za studentski standard (4 milijarde). Fond za mlade talente je, na primjer, čak 44 puta manji (766 miliona dinara) od ukupnog fonda koji je država morala da spremi da pokrije dugove javnih preduzeća.

Ubjedljivo najveći trošak po osnovu aktiviranih garancija dolazi od Srbijagasa (oko 200 miliona eura). Tu su i Željeznice (35 miliona eura), Er Srbija (10 miliona eura), Galenika (10 miliona eura) i  Željezara Smederevo (5 miliona ura).  Za Fijat, na primjer, ove godine na naplatu stižu glavnice po dva kredita u ukupnom iznosu od 31,25 miliona eura.

Takođe, ono što zabrinjava je što je krajem 2011. ukupan iznos aktiviranih garancija bio oko 100 milijardi dinara, a sada je 151,23 milijarde eura. To znači da je sve manje kompanija u stanju da redovno izmiruje svoje obaveze.

Inače, od kako je država ušla u program iz predostrožnosti sa MMF-om više nije moguće uzeti kredit, uz garanciju države, za tekuću likvidnost. Sada su pravila pooštrena pa je garantovani kredit moguće dobiti samo za investicije. (A. Telesković)