Vještačka inteligencija – korist ili opasnost za ekonomiju?

Vještačka inteligencija – korist ili opasnost za ekonomiju?

Roboti polako, ali sigurno, počinju da zamjenjuju ljudsku radnu snagu, a kako je evidentan napredak u razvoju robotike u posljednjih nekoliko godina, oni postaju osposobljeni za obavljanje mnogih poslova

Uvođenjem robotizacije u svijetu će u narednih pet godina bez posla ostati pet miliona ljudi. Analize pokazuju da će do 2050. godine oko 40 odsto sadašnjih poslova biti izgubljeno zbog automatizacije.

U mnogim zemljama, roboti već uveliko rade u fabrikama, a najugroženija su radna mjesta na kojima se ponavljaju rutinski zadaci, kao što su: građevinski radnik, mesar, čuvar, dostavljač, čistač, radnik u fabrici, poreski administrator, čistač ulica. Za sada nisu ugroženi poslovi u kojima je potreban veći nivo kreativnosti, kao što su poslovi umjetnika, fotografa, pisaca, kompozitora, muzičara, modnih dizajnera, pjevača i glumaca. Takođe, pozicije menadžera nisu ugrožene, tako da oni mogu mirno da spavaju.

Prema podacima Instituta za više studije (IHS), automatizacija bi u Austriji mogla da dovede do gašenja oko 360.000 radnih mjesta, što je oko devet odsto od ukupnog broja. Američke studije su pokazale da bi u narednih deset do dvadeset godina oko 30 odsto pomoćne radne snage moglo da izgubi posao, jer će ih zamijeniti roboti, dok u uslužnom sektoru nestaje 11 odsto radnih mjesta.

Regulisanje statusa robota
Evropski parlament je razmatrao ideju regulisanja rada robota, poput određivanja rasta broja robota na nivou cijele EU i uspostavljanja odgovornosti za postupke robota, što bi se odnosilo i na samoupravljajuće automobile. Međutim, EP je odbacio prijedlog da se nametne porez vlasnicima robota, kako bi se finansirala prekvalifikacija ljudi, koje su na radnim mjestima zamijenili roboti. Razlog za to je upozorenje stručnjaka, ali robotskih kompanija, da će oporezivanje robota za posljedicu imati pad inovacija.

Ideju o oporezivanju robota nedavno je ponovo pokrenuo osnivač “Microsoft”-a Bil Gejts, koji je istakao da, ako se oporezuje ljudska radna snaga, onda je logično da budu oporezovani i roboti, koji obavljaju te iste poslove. On je predložio da se dio sredstava za plaćanje tog poreza generiše iz ušteda, koja se ostvaruje korišćenjem robota umjesto ljudi.

Kako riješiti problem viška radne snage?
Ekonomisti ističu da već sada treba razmišljati kako da se riješi pitanje onih ljudi, koji će zbog robota ostati bez posla. Jedno od rješenja moglo bi biti subvencionisanje zarada radnika s niskim platama, čime bi se obezbijedila jeftinija radna snaga, pa poslodavci ne bi morali uvoditi robote da smanje troškove proizvodnje. Naime, cijena angažovanja radnika s niskim primanjima izjednačila bi se sa cijenom angažovanja robota. Umjesto subvencija moguće je i smanjenje poreza na male zarade. Pojedini ekonomisti smatraju da bi taj problem mogao biti riješen kroz redistribuciju kapitalne dobiti. Tako bi prihodi od kapitalne dobiti, zemljišne rente i dividendi, koji su sada koncentrisani u rukama bogatih, kroz zakone, mogli biti preusmjereni u subvencije za jeftina radna mjesta.

Strah od vještačke inteligencije
Nove tehnologije donose razvoj vještačke inteligencije. Naučnici i ekonomisti su podijeljeni u ocjeni da li je to dobro ili nije. I dok jedni smatraju da su roboti dokaz napretka, drugi upozoravaju da bi moglo da se desi da oni potpuno zamijene ljude. Među ovim drugima je jedan od najvećih živih naučnika Stiven Hoking, koji je upozorio da se ljudska vrsta suočava s tim da je zamijene kompjuteri, ako se ubrza trka za razvijanje vještačke inteligencije. “Bojim se posljedica stvaranja nečega što može parirati ljudima ili ih nadmašiti. Vještačka inteligencija bi se mogla osamostaliti i redizajnirati samu sebe na još viši nivo. Ljudi, koji su ograničeni sporom biološkom evolucijom, ne bi se s time mogli takmičiti i bili bi nadjačani”. Ipak, on je poručio da vjeruje da treba učiniti sve da tehnološki razvoj bude koristan za čovječanstvo. (Ekonomski online)

Preporučujemo vam i sljedeće: