Dolaze bolji dani za industriju čelika

Dolaze bolji dani za industriju čelika

U posljednjih šest mjeseci industrija čelika je zabilježila gubitke koji se mjere milijardama. Ove godine najveći svjetski proizvođač čelika ArcelorMittal je više nego udvostručio profit s obzirom na to da je povećana potražnja za čelikom

Rast potražnje za čelikom je uticao na oporavak cijena na globalnom tržištu. Prema ocjeni analitičara, cijena čelika do 2020. godine će biti u postepenom porastu, pa se može reći da za industriju čelika dolaze bolji dani.

U periodu od 2011. godine do 2016. godine cijena čelika je pala sa 749,6 dolara po toni na 65 dolara. Analitičari u ovoj godini očekuju rast za 6,7 posto. Do 2020. godine se očekuje umjereni rast na 420 dolara po toni. Iako je ovaj rast umjeren i dvostruko niži od cijene prije šest godina, on predstavlja oporavak.

ArcelorMittal bilježi rast profita
Najveći svjetski proizvođač čelika ArcelorMittal je saopštio da je u prvom kvartalu ove godine dobit prije kamata, poreza, adeprecijacije i amortizacije porasla na 2,23 milijarde dolara, dok je u istom periodu prošle godine iznosila 927 miliona dolara. Tako veliki skok dobiti je omogućilo povećanje cijena na ključnim tržištima kao što su SAD i Europa, kao rezultat povećane potražnje. Inače, ta kompanija se 2015. godine našla u nezavidnoj situaciji, jer je izgubila nevjerovatnih sedam milijardi eura zbog pada cijena osnovne sirovine – rude gvožđa za čak 40 posto. Ukupan dug kompanije je iznosio vrtoglavih 13,5 milijardi eura.

Prema procjenama Svjetskog udruženja za čelik, globalna tražnja, isključujući Kinu koja je najveći svjetski proizvođač i potrošač ovog metala, ove godine će porasti za 2,4 posto, naspram rasta od 0,7 posto u 2016. godini. Cijena toplovaljanog kalema čelika u SAD-u, koji se uzima kao referentna jedinica, blizu je najvišeg nivoa u više od dvije godine, nakon rasta od 62 posto u 2016. godini, dok je u Europi zabilježila skok od 82 procenta.

Obuzdavanje proizvodnje u Kini diže cijenu čelika
Prosječna godišnja kineska proizvodnja čelika je oko 800 miliona tona, što je polovina svjetske proizvodnje. Ove godine se očekuje proizvodnja od 825 miliona tona, ali će veći dio biti usmjeren na domaće tržište, prije svega, u građevinski sektor, jer su planirani veliki infrastrukturni radovi. Međutim, Kina se obavezala da će do 2020. godine smanjiti proizvodnju za 165 miliona tona, što će svakako doprinijeti da se taj sektor oporavi jer će cijene rasti. I pored toga, kako predviđa Kinesko udruženje za gvožđe i čelik, Kina će biti najveći svjetski proizvođač čelika i gvožđa i u narednih sto godina.

Kineski čelik je preplavio globalno tržište, što je nanijelo veliku štetu industriji čelika u EU i SAD. Zbog toga su SAD prošle godine uvele carine na hladno valjani čelik iz Kine od gotovo 300 posto. EU je u prethodnim godinama u nekoliko navrata uvodila antidamping namete na čelične proizvode iz Kine, a od početka ove godine čak dva puta. U januaru je EU uvela dodatne namete Kini i Tajvanu za cijevi od nehrđajućeg čelika i određene vrste spojnica za cijevi, koje se u Evropi prodaju po damping cijenama. Tim mjerama za kineske proizvode uvedeni su dodatni nameti pa su oni bili u rasponu od 30,7 do 64,9 posto, a za tajvanske 5,1 do 12,1 posto. Prije nekoliko dana EU je ponovo uvela antidamping mjere na kineske bešavne cijevi, odnosno, dodatni namet od 29,2 do 54,9 posto. Na taj način EU pokušava da zaštiti sopstveno tržište od kineskog čelika.

Potrošnja čelika i gvožđa u Kini je dostigla najviši nivo od 702 miliona tona 2014. godine, ali je već naredne godine smanjena na 664 miliona tona. Podaci za 2016. godinu pokazuju ponovni blagi rast potrošnje na 673 miliona tona, što je povećanje za 1,3 posto na godišnjem nivou. Taj rast je, prema ocjeni stručnjaka, podstaknut razvojem infrastrukture, tržišta nekretnina, kao i automobilske industrije.

Najava smanjenja proizvodnje u Kini i rast tražnje, po svemu sudeći, doprinijeli su da se stvari polako vraćaju u normalu, kada je riječ o industriji čelika. Ipak, očekuje se da će se u budućnosti nastaviti proces integracija najvećih kompanija, jer će rast cijena teći usporeno, a dugogodišnja kriza je ostavila dubok trag. (Poslovni svijet)

Preporučujemo vam i sljedeće: