Nouriel Roubini: Rizici usporavanja globalnog oporavka

Nouriel Roubini: Rizici usporavanja globalnog oporavka

Posljednje dvije godine globalna ekonomija raste, ali se njiše između perioda brze ekspanzije i usporavanja. Tokom ovog perioda, dvije epizode, posebno, uzrokovale su pad cijena američkih i svjetskih dionica za oko 10%. Je li to obrazac u nastajanju ili se ćudljivi globalni oporavak stabilizuje?

Prva epizoda došla je u avgustu / septembru 2015., kada su se mnogi posmatrači bojali da bi kineska ekonomija mogla krenuti prema teškom prizemljenju. Druga epizoda, u januaru/februaru 2016., takođe je proizašla iz zabrinutosti oko Kine. Ali, investitori su takođe bili zabrinuti zbog usporavanja rasta SAD-a, propadanja cijena nafte i roba, brzog porasta kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi i nekonvencionalne monetarne politike negativnih stopa u Evropi i Japanu.

Svaka epizoda usporavanja trajala je oko dva mjeseca, nakon čega je korekcija cijena dionica počela da se preokreće. Strahovi investitora nisu potkrijepljeni, a centralne banke počele su da olakšavaju svoje monetarne politike; ili, u slučaju Feda, povećanje kamatnih stopa bilo je na čekanju.

Kao treći primjer moglo bi se navesti razdoblje nakon referenduma o Brexitu u Ujedinjenom Kraljevstvu u junu 2016. Ali ta je epizoda bila kratkotrajnija i nije uzrokovala globalno usporavanje zbog male veličine ekonomije Ujedinjenog Kraljevstva i monetarnog ublažavanja u to vrijeme. Zapravo, u mjesecima prije izbora američkog predsjednika Donalda Trumpa u novembru prošle godine, globalna ekonomija ušla je u novi period ekspanzije – iako onaj u kojem je potencijalni rast naprednih i novih tržišnih ekonomija i dalje nizak.

Možda i dalje živimo u onome što Međunarodni monetarni fond naziva “novom osrednjosti” – ili što Kinezi nazivaju “novom normalnosti” – niskim potencijalom rasta. Ipak, ekonomska aktivnost počela je da pojačava u SAD-u, Evropi i eurozoni, Japanu i ključnim tržištima u nastajanju.

Zahvaljujući novim podsticajnim mjerama, stopa rasta u Kini je stabilizovana. I tržišta u nastajanju kao što su Indija, ostale azijske zemlje, pa čak i Rusija i Brazil – koje su doživjele recesiju između 2014. i 2016. – stoje sve bolje. Dakle, čak i prije nego što su predsjednički izbori SAD-a nadahnuli “Trumpovu trgovinu”, “reflacionu trgovinu” signalizirana je nova faza skromne globalne ekspanzije. Nedavni ekonomski podaci širom svijeta upućuju na to da bi rast mogao ubrzati. Pa ipak, ne može se isključiti mogućnost da će se sadašnja ekspanzija pretvoriti u drugo globalno usporavanje – ako ne u stalno stanje – ako se neki rizici oporavka materijaliziraju.

Na primjer, tržišta su očigledno bila previše bikovska u odnosu na Trumpa. Američki predsjednik neće moći da prođe ni jednu politiku radikalnog rasta koju je predložio; i bilo kakve promjene politike koje on donosi imaće ograničen učinak. Suprotno onome što tvrde budžetske projekcije američke administracije, godišnji ekonomski rast u SAD-u gotovo da nema šanse za ubrzavanje s 2% na 3%.

Istovremeno, tržišta su potcijenila rizike Trumpovih političkih predloga. Na primjer, administracija može i dalje sprovoditi protekcionističke mjere koje bi mogle izazvati trgovinski rat i već je nametnula migraciona ograničenja koja će vjerovatno smanjiti rast, pogoršavajući opskrbu radnom snagom.
Štaviše, Trump se može nastaviti uključivati u korporativni mikromanagement, što bi poremetilo ulaganja privatnog sektora, zapošljavanje, proizvodnju i odluke o određivanju cijena. I njegovi prijedlozi fiskalne politike mogli bi omogućiti prekomjeran poticaj ekonomiji koja je već blizu pune zaposlenosti. To bi prisililo Fed da podigne kamate čak i brže, što bi potkopalo oporavak SAD-a, povećavajući dugoročne troškove kreditiranja i jačanje dolara.

Zbilja, Trump je uveo takvu duboku fiskalnu nesigurnost da Fed može pogriješiti u kreiranju vlastite politike. Ako ne povećava kamatne stope dovoljno brzo, inflacija bi mogla izmaći kontroli. Fed će tada morati brzo povećati stope kako bi nadoknadio rizik od pokretanja recesije. Povezani rizik je da bi presporo povećanje stope moglo dovesti do balona cijena imovine i drugih opasnosti – zamrznutih tržišta kredita, ogromne nezaposlenosti, pada potrošnje i još mnogo toga – koje se podrazumijevaju od neizbježne deflacije.

Sadašnja Fed predsjednica, Janet Yellen, vjerovatno neće pogriješiti. No, tokom iduće godine, Trump će imati mogućnost imenovanja pet, a možda i šest novih članova za sedmočlani Fedov odbor guvernera. Ako slabo odabere, rizik od ozbiljnih pogrešaka u politici znatno će se povećati.

Tržišta takođe potcjenjuju današnje geopolitičke rizike, od kojih mnogi proizilaze iz Trumpove zbunjene i rizične spoljne politike. Globalna ekonomija mogla bi biti destabilizovana bilo kojim brojem scenarija koji uključuju SAD. Vojni sukob između SAD-a i Sjeverne Koreje sada se čini uvjerljivim. To je takođe i diplomatski ili vojni sukob između SAD-a i Irana koji rezultira naftnim šokovima; ili trgovinski rat između SAD-a i Kine koji eskalira u veći geopolitički sukob.

Ali Trump nije jedini globalni rizik. Kina je pribjegla svježem krugu kreditno natankovanih fiksnih investicija kako bi stabilizirala stopu rasta. To znači da će se u srednjoročnom razdoblju morati nositi s više otrovne imovine, duga, poluge i prekapacitiranosti. I budući da će rast i ekonomska stabilnost biti na vrhu dnevnog reda Nacionalnog kongresa Komunističke partije kasnije ove godine, diskusija o tome kako rebalansirati rast i sprovesti strukturne reforme biće ponovo u centru. Ukoliko Kina ne započne strukturne reforme i ne zadrži eksploziju duga do sljedeće godine, vrratit će se rizik od teškog prizemljenja.

Nedavni rezultati holandskih i francuskih izbora (i povoljna očekivanja za njemačke izbore u septembru ove godine) smanjila su rizik da populisti dođu na vlast u Evropi. EU i eurozona još uvijek su u ekonomskoj močvari. I tržišni strahovi raspadajuće eurozone će se vratiti ukoliko populistička Five Star Movement na sljedećim italijanskim izborima, koji bi se mogli održati početkom ove jeseni, dođe na vlast.

U sljedećoj godini, robusniji i ustrajni globalni oporavak biće u velikoj mjeri zavistan od toga da li će kreatori politika izbjeći greške koje bi ga mogle izbaciti iz kolosijeka. Barem znamo gdje će te greške najvjerovatnije biti napravljene.

(Tekst ekonomiste Nouriela Roubinija, poznatog po tome što je predvidio finansijsku i ekonomsku krizu 2008. godine, za Project Syndicate, 5. juni 2017. godine)

Prevod Indikator.ba

Preporučujemo vam i sljedeće: