Funta najveća žrtva Brexita

  • In Valuta
  • 13. June 2017.
  • 380 Views
Funta najveća žrtva Brexita

Velika Britanija sve više uviđa da će je izlazak iz EU skupo koštati. Prva, a možda i najveća, žrtva Brexita je nacionalna valuta – funta, koja je pala na najniži nivo u posljednje tri decenije

Pad vrijednosti akcija je pogodio i engleske kompanije, dok strane kompanije, koje su do sada poslovale u Londonu najavljuju preseljenje svojih filijala u zemlje članice EU. Velika Britanija je zvanično pokrenula proces napuštanja EU, za koji analitičari kažu da je dugotrajan, ali i skup proces, a već su u opticaju cifre od 60 do 100 milijardi eura.

Velika Britanija je 23. juna 2016. godine izglasala na referendumu da želi da izađe iz Evropske unije. Za izlazak je glasalo 51,9 odsto građana ili preko 17 miliona, što je uticalo da od tada do nedavno funta padne na najniži nivo u posljednjih 30 godina u odnosu na dolar, ali znatno oslabi i u odnosu na euro.

Funta je počela da pada od početka prošle godine, kad još nije bio poznat ishod referenduma o izlasku iz EU, prije svega, zbog neizvjesnosti, koja je pogubna na finansijskom tržištu. To je tada bio najveći pad funte za sedam godina, ali pravi pad uslijediće nekoliko mjeseci kasnije, poslije Brexita. Kada su objavljeni rezultati referenduma, funta se strmoglavila i u jednom trenutku se urušila na vrijednost od 1,3305 američkih dolara, što je pad veći od 10 odsto i najniža vrijednost britanske valute od 1985. godine. Bio je to ujedno najveći pad funte zabilježen u jednom danu. I u odnosu na euro, funta je pala za 7 odsto, na vrijednost od 1,2085 eura.

Aktiviran Brexit, posljedice će se tek osjetiti

Kada je u oktobru prošle godine britanska premijerka Teresa Mej najavila da će aktivirati član 50. Lisabonskog ugovora funta je pala na 1,1438 evra, odnosno, za 0,9 odsto u jednom danu. U odnosu na dolar ta valuta je pala za više od 1 odsto. Međutim, za razliku od funte, akcije su porasle, delom i zbog slabe funte, koja ide u korist britanskim kompanijama, jer svoje prihode prijavljuju u dolarima.

Krajem marta ove godine Velika Britanija je i zvanično pokrenula Brexit, koji će trajati najmanje dvije godine. Analitičari su ocijenili da će to imati negativan uticaj na britansku ekonomiju, a to je podstaklo i Banku Engleske da u avgustu prošle godine spusti svoju kamatnu stopu na rekordno nizak nivo od 0,25 odsto. Niske kamatne stope, u vezi sa političkim rizikom, uticale su da tražnja za britanskom valutom opadne, a time i njena vrijednost, tako da je od sredine prošle godine funta opala oko 20 odsto u odnosu na američki dolar.

Analitičari kažu da pravi efekti Brexita tek treba da se osjete. U prvom kvartalu ove godine ekonomski efekti odluke o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije polako dobijaju opipljivije obrise. Prema podacima zvanične statistike, maloprodaja se smanjila za 1,4 odsto, što je najsnažniji pad od 2010. godine.  Smanjenje lične potrošnje je rezultat rasta inflacije, odnosno, nivoa cijena, a rast cijena je posljedica gubitka vrijednosti funte nakon odluke o Brexitu. Primjera radi, samo gorivo je u februaru bilo 19 odsto skuplje nego godinu dana ranije.

Britanija mora da pregovara o novim trgovinskim sporazumima

Britanci ne očekuju da će ih “razvod” sa EU previše koštati. Tako je David Davis, ministar kome je u opisu posla da brine da Brexit teče po planu, izjavio da ne očekuje da će izlazak iz EU Veliku Britaniju koštati oko 50 milijardi funti, kao što se pominje u medijima. On je dodao da će Britanija izvršiti svoje obaveze, jer poštuje zakone.

Međutim, čini se da ni zvaničnici, a ni građani nisu svjesni šta će to značiti za ekonomiju. Naime, britanska ekonomija će ostati bez povlastica slobodnog protoka ljudi, roba, kapitala i usluga u okviru EU, a čekaju je i teški pregovori sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Načelo Svjetske trgovinske organizacije podrazumijeva da se svim partnerima omogućavaju isti uslovi u smislu tarifa na uvoznu robu ili na prekogranične usluge kao što su telekomunikacije, osiguranja, promet, pa će Britanija morati biti otvorenija. Pored toga, moraće ponovo da pregovara sa dojučerašnjim partnerima iz EU o trgovinskim odnosima. (Ekonomski)

Preporučujemo vam i sljedeće: