Prodaja 25% udjela u HEP-u tačka konsenzusa HDZ-a i HNS-a

  • In Region
  • 19. June 2017.
  • 611 Views
Prodaja 25% udjela u HEP-u tačka konsenzusa HDZ-a i HNS-a

Iako u, preko noći sastavljenom programu, na kojem su formirali zajedničku Vladu, HDZ i HNS, osim fraza, nisu dogovorili nijedan konkretan potez, posebno kad je u pitanju privatizacija, Vladu će nakon dugo vremena činiti dvije stranke koje su se najjače zalagale za početak privatizacije HEP-a, odnosno prodaju 25 posto dionica u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO)

Iako su njihovi motivi različiti, pa i namjena novca koji bi se tako prikupio, i HNS i HDZ su jedine političke grupacije u Hrvatskoj koje nisu zazirale od toga da se započne privatizacija u toj energetskoj kompaniji, jednom od rijetkih velikih i privredno jakih sistema koji su još ostali u državnom vlasništvu.

HNS je preko svog ministra privrede Ivana Vrdoljaka takvu ideju zagovarao još u Vladi Zorana Milanovića, a cilj joj je bio, objašnjavao je tadašnji ministar, zadržati ta sredstva u HEP-u i iskoristi ih za širenje u regiji, pa se spominjalo preuzimanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Milanovićeva Vlada ipak nije krenula u taj posao, u decembru 2016. godine premijer Andrej Plenković najavio je da će Vlada pokušati otkupiti MOL-ov udio u Ini, a kasnije je otkrio da bi se sredstva trebala osigurati prodajom 25 posto dionica HEP-a, jer je to jedini model koji jamči da neće doći do povećanja duga.

U HDZ-u je situacija, čini se nešto drukčija. Odgovarajući na pitanja zastupnika, prije nego što je potvrđen za ministra energetike, HDZ-ov Tomislav Ćorić je rekao da Vlada još nije donijela odluku o modelu otkupa dionica Ine, te da “nam u idućem razdoblju slijedi ponovna procjena modela otkupa, proces pregovora s drugom stranom”. Nje pojasnio znači li to da u igri više neće biti Mostov model koji isključuje prodaju HEP-a, ili da će se propitivati i model IPO-a u HEP-u koji zagovaraju premijer Plenković i potpredsjednica Vlade Martina Dalić.

Na pitanje znači li to da Vlada odustaje od tog modela, ministar državne imovine Goran Marić izbjegao je zapravo direktno odgovoriti. On je kazao da Vlada tek treba dobiti procjenu vrijednosti Ine, pa tako i dijela kojeg bi država otkupila od MOL-a, a da prije toga treba dobro proučiti stanje u Ini.

– To je prvi korak i sigurno ne bi bilo dobro raditi drugi korak prije nego se dobro odradi prvi, kazao je Marić.

Osim što to znači da je Vlada još uvijek na početku kad je otkup Ine u pitanju, iako je najavljen prije pola godine, to sugeriše da se otvara i prostor za dogovor s novim glavnim partnerom HNS-om oko svih detalja tog posla, ako se on uopšte dogodi.

U HDZ-u su inače suzdržani po tom pitanju i očito svi osluškuju stavove i izjave svog predsjednika, no neslužbeno neki od njih procjenjuju da od tog otkupa u konačnici neće biti ništa, iako stranka podržava otkup Ine. No, dio sagovornika iz HDZ-a oprezan je kad je u pitanju početak privatizacije HEP-a, jer ističu, nevezano za otkup MOL-ovog udjela u Ini, pojedinci i u HDZ-u i u HNS-u zagovornici su privatizacije HEP-a.

– Iako to nitko nije isticao, to je jedna od stvari u kojima su naše dvije stranke prilično bliske, nema neke velike razlike među njima. Nadam se da nam se neće dogoditi privatizacija HEP-a pod izgovorom da ćemo otkupiti Inu, pa kad shvatimo da za to nemamo novca, odustajemo od kupovine Ine, ali smo otvorili vrata tome da država gubi HEP, zabrinuto kaže jedan sugovornik iz HDZ-a.

Ipak ističe da će osim o HDZ-u to ubuduće zavisiti o HNS-u, odnosno o tome hoće li zagovornici tog procesa iz HDZ-a dobiti snažnu podršku u HNS-u, što dosad nije bio slučaj s partnerima iz Mosta. Ističu i da će to zavisiti, među ostalima, i o tome koliko će uticaja na svoju stranku i dalje imati Vrdoljak.

(SEEbiz / Novi list)

Preporučujemo vam i sljedeće: