Velike razlike u nivou finansijskog znanja između zemalja

Velike razlike u nivou finansijskog znanja između zemalja

Odrasli u brojnim zemljama pokazuju nizak nivo finansijskog znanja, ne prihvataju ponašanje koje bi moglo da im unaprijedi finansijsku sigurnost i orijentisani su na kratkoročne umjesto dugoročne ciljeve na planu finansija, zaključak je novog istraživanja finansijske pismenosti

Nivo finansijske pismenosti, kao kombinacija ocjena za znanje, stavove i ponašanje, relativno je nizak i prosječan rezultat je 13,2 poena od mogućih 21, pokazalo je Međunarodno istraživanje finansijske pismenosti Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Finansijski najpismeniji su Francuzi, a slijede ih građani Finske, Norveške, Kanade i Hong Konga. Na začelju je Poljska, a tek nešto bolje od nje po finansijskoj pismenosti su Bjelorusija, Hrvatska i Brazil.

Međutim, gledano prema pojedinačnim pokazateljima, najviše poena iz finansijskog znanja ima Hong Kong – 5,8 prema 4,9 Francuske koja je u ukupnom plasmanu najbolja.

Razlike u nivou finansijskog znanja između zemalja su velike. S jedne strane, četvero od petero (84 posto) odraslih u Hong Kongu i Kini može tačno da odgovori na najmanje pet od sedam pitanja iz finansijske oblasti. Na drugoj strani, tako visok rezultat u Albaniji, Bjelorusiji, Hrvatskoj, Brazilu, Rusiji, Velikoj Britaniji i još nekim zemljama bilježi jedva svaki drugi odrasli ispitanik.

Posebno zabrinjava slabo znanje o akumulaciji kamate na štednju i čak i u najbolje plasiranim zemljama – barem svaki peti ispitanik ne može da izračuna stanje na računu nakon što se doda kamata od dva posto.

Istraživanje OECD-a je pokazalo da finansijsko znanje zavisi i od roda. Statistički gledano, u 18 od 30 zemalja i teritorija muškarci češće od žena bilježe više tačnih odgovora na pitanja iz oblasti finansijskog znanja.

U 15 zemalja i ekonomija manje od polovine odraslih ima dugoročne finansijske ciljeve i nastoji da ih ostvari, što se smatra ključnim za dugoročnu finansijsku sigurnost i blagostanje.

O zaduživanju kako bi “sastavili kraj s krajem” govori barem četvero od desetero ispitanika u Tajlandu, Gruziji, Turskoj, Albaniji i Bjelorusiji. Ta činjenica ukazuje na visok nivo finansijske krhkosti u tim zemljama, vjerovatno zbog niskih ili nestabilnih prihoda i nemanja štednje.

Kada je riječ o finansijskom ponašanju, ispitanici su najslabiji u budžetiranju, planiranju unaprijed, izboru proizvoda i korištenju nezavisnih savjeta.

Ukupno nizak nivo finansijske pismenosti ukazuje na potrebu da finansijsko obrazovanje počne što ranije, najbolje još u školi, navodi se u izvještaju OECD-a.

Istraživanje je obuhvatilo 51.650 ispitanika starosti od 18 do 79 godina iz 30 ekonomija uključujući brojne članice EU, Albaniju, Brazil, Kinu, Rusiju, Norvešku i Tursku.

Preporučujemo vam i sljedeće: