Koliko nas tehnologija čini pametnim?

  • In HiTech
  • 3. July 2017.
  • 745 Views
Koliko nas tehnologija čini pametnim?

Vještačka inteligencija je sve češća tema poslovnih magazina, a jedan od najčešćih aspekata koji se razmatraju pri sagledavanju ove teme je: da li ona pomaže ljudima ili ih zamjenjuje

Zanimljiv komentar na pomoć koju pametni proizvodi predstavljaju ljudima dala je novinarka Financial Timesa Lucy Kellaway: Prije dvadeset godina, meni je rečeno da je bolje da operem zube ili će mi brzo ispasti. Ja sam od tog dana šampion u pranju zuba, piše Kellaway.

Kellaway navodi kako je sada za dobru upotrebu četkice za zube potrebno spojiti telefon sa ogledalom, tako da kamera može da snimi zube i pokrete četkice, nakon čega aplikacija obavještava korisnika koji dio nije dobro opran. „Ova aplikacija je možda i bila pametan potez. Uveliko mi je skratila pranje zuba, ali problem je što me telefon u isto vrijeme obavijestio kakvo će biti vrijeme (i to netačno) te šta se trenutno dešava u svijetu“, komentariše Kellaway.

Ono na šta takve aplikacije podstiču jeste i sve češće mišljenje o zubima, pošto one rade na principu bodovanja. Naravno, većina ljudi želi da osvoji što više bodova, pa pere zube više puta na dan, što onda povećava vrijeme pranja zuba. U isto vrijeme, nekadašnji slobodni trenuci pranja zuba sada postaju bjesomučna borba sa aplikacijom. I tako je za oko 250.000 korisnika Oral B aplikacije o načinu pranja zuba.

Međutim, kamo sreće da se radi samo o aplikacijama za zube ili higijenu, nego se mi „pecamo“ na mnoštvo njih, počevši od toga koliko koraka dnevno pređemo, koliko kalorija unosimo, koliko vježbi radimo tokom dana. Korisnik radi vježbe, a aplikacija broji i dozvoljava mu da se takmiči online sa svojim prijateljima. Slično je i sa aplikacijom koja služi dobrom kombinovanju boja odjeće.

Slijedeći na listi aplikacija su raznorazni uređaji, poput kišobrana ili pametnih novčanika, koji svako malo obavještavaju korisnika gdje se nalaze. Tako, možete sjediti u dnevnoj sobi, a Vaš Vam kišobran javlja da je u kupatilu.

Ove i slične aplikacije nisu ono što se stavlja u prvi red poželjnih stvari korisnicima pametnih uređaja u slijedećem tehnološkom dobu „Internetu stvari“, u kojem bi interakcija ljudi i uređaja trebala biti konstantna. Ipak, ovo su stvari koje se neće moći zaobići.

Veliki rast pametnih uređaja je u isto vrijeme i jasan za razumijevanje ali i misterija. Njihov veliki broj na tržištu je jasan. Proizvođači ih proizvode zato što mogu i zato što je poprilično jefitno. U isto vrijeme, ne nedostaje ni korisnika koji će to platiti.

Ono što je nejasno jeste stalna potražnja za sličnim proizvodima. Činjenica da su ljudi voljni da plate za proizvode koji najčešće prave nove u namjeri da riješe stare probleme dovoljno govori o tome do kojeg je stepena iracionalnosti korisnik doveden.

– Ukoliko želimo sve te pametne uređaje, to je vjerovatno zato što smo glupi. I ne samo to: pametna tehnologija nas pravi glupima. Ako više ne možemo pogledati u nebo kako bismo vidjeli kakvo je vrijeme i da li da peremo veš, i ako je naša omiljena tema tokom razgovora ko je hodao/prao zube/uradio više, naši mozgovi će biti ti kojima će uskoro biti potrebna hitna pomoć, a ne trbušni mišići – završila je Kellaway.

Preporučujemo vam i sljedeće: