Nije Agrokor toliki problem, hrvatskoj privredi prijetnje stižu sa druge strane
Kriza u Agrokoru neće se u tolikoj mjeri odraziti na hrvatsku ekonomiju, procjena je makroekonomista šest vodećih hrvatskih banaka
Kako kažu ti ekonomisti okupljeni u Klubu glavnih ekonomista Hrvatskog udruženja banaka, hrvatska privreda bi u ovoj godini trebalo da ostvari prosječan rast od 2,8 odsto, što je samo 0,2 postotna boda manje od njihovih prognoza iz decembra prošle godine.
„Ovogodišnji uticaj Agrokora ograničiće u 2017. gubitak za nekoliko decimalnih mjesta stope rasta. U kratkom roku prevladaće pozitivni učinci, poput uspješne turističke sezone, privlačenja sredstava EU fondova, što ima pozitivan uticaj na investicije, uzlaznog evropskog privrednog ciklusa, što je podstaklo i rast robnog izvoza, te poreske reforme, koja je učvrstila oporavak lične potrošnje i konkurentnosti ekonomije“, ocjenjuju vodeći makroekonomisti.
Sličnu stopu rasta prognoziraju i za sledeću godinu.
Međutim, iako Hrvatska time u trci za ekonomskim rastom hvata korak s ostalim novim članicama EU-a, upozoravaju kako je neophodno sprovesti reforme u četiri područja ako želi da zadrži postojeću dinamiku rasta ili ga ubrza. Riječ je, dijagnostikuju glavni ekonomisti, o reformi institucija, zatim restrukturiranju i privatizaciji državnih kompanija, reformama na tržištu rada i u obrazovnom sistemu, kao i o jačanju integracije hrvatske ekonomije s onim u EU.
Drugim riječima, ako je suditi po upozorenjima vodećih makroeekonomista, za Hrvatsku bi veći izazov od krize u najvećem koncernu u državi mogla biti refromska agenda. Bez nje, nastaviće se zaostajanje za ostalim novim članicama Unije.
To, međutim, ne znači da se kriza u Agrokoru neće odraziti na krvnu sliku hrvatske privrede. Osim već poznatih problema s dobavljačima, krizu u Agrokoru će osjetiti i banke, koje u ovoj godini, prema ocjeni HUB-a, neće ponoviti dobit koju su ostvarile u prošloj godini. Uprkos tome, ističu da hrvatske banke ostaju stabilne i među kapitalno najsnažnijima na Starom kotninentu.
