Tri stvari će oblikovati ekonomiju u 2018. godini

Tri stvari će oblikovati ekonomiju u 2018. godini

Bez obzira na to da li pratite anketiranje javnog mnjenja, stručnjake, medije ili rezultate neuspjeha pojedinih vlada, iskristalisalo se nekoliko zajedničkih tema, koje će uticati na ekonomiju 2018. godine, a to su Bregzit, masovnija upotreba robota kao radne snage i kontinuirana opsesija bitkoinima i ostalim kriptovaluta

1. Bregzit

U javnosti se pojavila anegdota u kojoj je neko pitao Siri, virtualnog pomoćnika na iPhone telefonima: ‘Siri, koja je dobra metafora za Bregzit?’ na šta je ona odgovorila da je Bregzit kao da neko pokuša da ubije pauka brenerom i tako spali celu kuću do temelja. Ovaj komentar najslikovitije opisuje situaciju u vezi Bregzita.

Premještanje Evropskog parlamenta između Brisela i Strazbura može biti primjer nepotrebnog trošenja resursa

Malo ko bi porekao da postoje problemi unutar EU; od kojih neki mogu biti jednako dosadni kao prisustvo neželjenog pauka u kući. Međutim, postoje različiti načini pristupanja ovim pitanjima, od kojih neki mogu biti drastičniji i skuplji od drugih. Premještanje Evropskog parlamenta između Brisela i Strazbura može biti primjer nepotrebnog trošenja resursa, dok projekat evra nikada nije imao smisla, sa ekonomske tačke gledišta. Međutim, sasvim druga vrsta besmisla predstavlja situaciju u kojoj jedna zemlja dobrovoljno odustaje od pristupa ključnim izvoznim tržištima.

Čak i ako UK uspije da ispregovara povoljan trgovinski sporazum u toku 2018. godine, ostaje nepoznato kakav će to uticaj imati na industriju Velike Britanije. Otuda je važno razvijanje efikasne industrijske strategije, kako bi se maksimizirala šansa da britanska industrija bude u mogućnosti da nastavi trgovinu sa Evropom, čak i u slučaju da bude prinuđena da se suoči sa tarifnim i drugim ograničenjima. Za industriju je veoma važno da postoji zdrava konkurencija, koja se bazira na osnovu visokog kvaliteta i inovacija. Takav industrijski uspjeh bi takođe bio ključni faktor za pronalaženje novih tržišta, što može biti od vitalnog značaja, u slučaju da Britaniju blokiraju evropski partneri.

2. Roboti i poslovi

Iako se industrijska strategija fokusirala na nove tehnološke sektore kao što je robotika, oni su takođe predstavljeni kao ozbiljna prijetnja koja će obrisati veliki broj radnih mjesta, u narednih deset godina. Postoje dva ključna aspekta koji nas uvjeravaju da nas razvoj tehnologije neće učiniti bez posla. Prvo, iako nova tehnologija zamjenjuje neke poslove, ona stvara druge. I imajući u vidu da tehnološke inovacije obično pomažu u promovisanju ekonomskog rasta, rezultat je uglavnom bio više radnih mjesta, a ne manje. Drugo, ako bi broj poslova – odnosno, ukupan broj zaposlenih – trebalo da opadne, to bi trebalo da bude dobra stvar, jer se posao može dijeliti. Ovo bi dalo više vremena za slobodno vrijeme, sa manje intenzivnim stresnim radom.

Da bi se smanjila zaposlenost, neophodno je povećanje iznosa proizvedene robe po osobi (ili po satu po osobi). Drugim riječima, neophodna je veća produktivnost. Primjera radi, u proteklih deset godina u Velikoj Britaniji je bio prisutan suprotan trend, gdje se stopa rasta produktivnosti smanjivala, a ne povećavala.

3. Bitkoin, blokčein i kriptovalutni baloni

Tehnologija blokčein će se sve više koristiti za niz aktivnosti – od akreditacije učenja na mreži do kreiranja kriptovaluta poput bitkoina

Kao što je to bio slučaj 1930-tih, a zatim i 2009/2009 godine, šok globalnog sistema bi mogao da stvori dodatnu finansijsku krizu i recesiju. Posljednja ekonomska kriza je podrazumijevala zaduživanje stanovništva. Postavlja se pitanje: šta bi moglo da izazove sljedeću krizu sa sličnim ishodom? Rastući dugovi za kreditne pozajmice? Međunarodni sukob ili čak i rat? Ili možda pucanje bitkoin balona?

Dakle, odgovor na pitanje da li će bitkoin balon pući ili će bitkoin postati mainstream, jeste – i jedno i drugo. Kriptovalute će zamijeniti pojedine aktivnosti koje se dešavaju i bankarskim i monetarnim sistemima. Međutim, te aktivnosti mogu biti ograničene usljed zabrinutosti zbog njihove upotrebe za ilegalne aktivnosti, iskorišćavanja velikih resursa u doba kada treba da koristimo manje energije, i njihove podložnosti spekulativnim mehurima i padovima, što uvijek sa sobom nosi opasnost od izazivanja opšte krize i recesije. (Ekonomki online)

Preporučujemo vam i sljedeće: