Kako Danska brine svojim građanima?
Danska je jedna od država s najboljom poslovnom kulturom u svijetu, a Danci su već godinama jedan od najsrećnijih naroda na planeti. Danska je, takođe, jedna od najboljih zemalja za biznis i podržava preduzetnike.
Tako njeni građani odmah dobijaju veliku pomoć države u svakoj situaciji. Danac, koji ostane bez posla, ne mora da brine za svoju egzistenciju, jer će država odmah priskočiti u pomoć. Oni koji dobiju otkaz, mogu da dobiju i do 90 odsto plate koju su primali dok su bili u radnom odnosu. I to traje dvije godine, kako bi im se omogućilo da prežive bez posla, ali i da plate sebi prekvalifikaciju ili neku obuku kako bi što brže našli novi posao.
Danska ima najkraću radnu nedjelju u Evropi. Oni najčešće izlaze s posla oko 16 časova, ali su zato tokom rada vrlo vrijedni i produktivni, prenosi B92.
Po potrebi, država pomaže onima kojima je potrebno više novca nego što iznosi njihova plata, čime im pokriva veći dio troškova za djecu.
Predškolsko, osnovno i srednje školovanje, kao i studiranje su besplatni. Tako da su studenti i roditelji rasterećeni dodatnih troškova.
Danska ima modernu tržišnu ekonomiju, ima naprednu industriju s vodećim svjetskim kompanijama u farmaceutskoj industriji, pomorskom saobraćaju i obnovljivim izvorima energije te visokotehnološki poljoprivredni sektor. Danci uživaju visok životni standard, a imaju i snažne mjere socijalne sigurnosti – javno zdravstvo i školstvo dostupni su svima pod jednakim uslovima, a tu je i podrška nezaposlenima itd.
Njihovo mala otvorena ekonomija zavisi o vanjskoj trgovini te vlada snažno podupire liberalizaciju trgovine. Danska je neto izvoznik hrane, nafte i plina, ali ovisi o uvozu sirovina za proizvodni sektor.
Fleksibilno tržište rada uz socijalnu sigurnost
Tajna uspjeha Danske možda leži u njihovoj prilagodljivosti promjenama. Na primjer, uspostavili su specifičan model tržišta rada koji se temelji na fleksibilnom radnom zakonodavstvu, što znači jednostavno zapošljavanje i otpuštanje radnika, ali uz jaku socijalnu sigurnost.
Kako je u tekstu za Politico opisao danski premijer Lars Loke Rasmusen, takav model omogućuje prilagođavanje promjenama u ekonomiji.
“U Danskoj imamo dugu istoriju uspješnih nacionalnih reformi, od kojih, vjerujem, ostale evropske zemlje mogu naučiti. Stvorili smo model koji kombinuje veliku fleksibilnost pri zapošljavanju i otpuštanju s robusnim sistemom socijalne sigurnosti: tzv. model fleksisigurnosti. Ovaj model uživa široku političku i javnu podršku u Danskoj, a tokom godina razvijen je uz blisku saradnju nekoliko danskih vlada – desnog i lijevog centra – sindikata i poslodavaca.”
Osnov modela je dopustiti kompanijama i javnim institucijama da brzo reaguju na promjene u potražnji i ekonomiji, istovremeno osiguravajući socijalnu sigurnost onima koji ostanu bez posla i pružajući im pristup obuci i novim vještinama koje će im omogućiti povratak na tržište rada.
Model služi interesima poslodavaca i radnika te je omogućio danskoj ekonomiji da se lako prilagodi promjenama u globalnoj ekonomiji.
“Kada se naša tekstilna industrija više nije mogla uspješno takmičiti na međunarodnom tržištu, ovaj model nam je omogućio razvijanje ekonomije tekstilnog dizajna. Kada naša brodogradilišta više nisu bila konkurentna, omogućilo nam je treniranje i usmjeravanje naših brodograditelja u proizvodnju vjetroelektrana”, napisao je danski premijer.
