Četiri države EU protive se pravljenju zajedničkih dugova
Austrijski kancelar Sebastijan Kurc posljednjih dana upozorava da se sprema “dužnička unija na mala vrata”. Time kritikuje predlog njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zemlje EU načine “izuzetak” i zajednički se zaduže za 500 milijardi eura koje bi se onda kroz fond za ublažavanje posljedica krize podijelile državama najteže pogođenim koronom, piše Dojče vele (DW)
Kurc je u subotu otvoreno poveo borbu protiv tog predloga poslavši kratko pismo šefovima država i vlada ostalih članica EU.
Na dvije strane tu Kurc daje kontrapredlog u kojem se ne navodi konkretna suma, ali piše da pomoć treba da bude oročena na dvije godine i data u vidu kredita, a ne nepovratne pomoći. Novac bi, traži Kurc, trebalo obezbijediti ne novim dugovima nego preraspodjelom stavki u budžetu EU.
Kancelar iz Beča tako figurira kao predvodnik grupe “štedljivih”, kako se naziva njegov savez po ovom pitanju sa liderima iz Holandije, Danske i Švedske.
To je otvoreni sukob sa Angelom Merkel, koja je prvi put pristala da se i Njemačka zaduži kako bi se direktno, a ne kreditima, pomoglo zemljama koje su teže pogođene krizom. Očekivano, predlog osovine Berlin-Pariz podržali su u Rimu i Madridu gde bi, pretpostavlja se, završilo najviše milijardi.
Kurc se plaši da im ne pređe u naviku
Njemačka je, zbog veličine i privredne snage, ubedljivo najveći platiša u budžet EU – uplate iz Berlina čine 27 odsto tog lonca. Ukoliko bi se krenulo putem zajedničkih dugova, sve bolje stojeće zemlje EU bi u narednih dvadeset godina, koliki bi bio period otplate kredita, dodatno opteretile svoje državne izdatke.
Kurc pak ne vjeruje da bi sve stalo na ovih 500 milijardi eura. „Uz sve prijateljstvo, ali razumije se da bi ove države koristile svaku priliku da ovo posmatraju samo kao prvi korak i to moramo da spriječimo“, rekao je on za Dojčlandfunk.
Zahtjeve „štedljive četvorke“ je italijanska vlada već odbila kao „neprimjerene“. U teškoj recesiji koja bez sumnje dolazi potrebni su „ambiciozni i inovativni“ predlozi, napisao je na Tviteru italijanski ministar za evropska pitanja Enco Amendola.
Na kraju će, kako je rekao i Kurc, morati da se iznađe kompromis. Austrijski kancelar je podsjetio da uspostavljanje takvog fonda od milijardi za obnovu zahteva pristanak svih 27 članica EU, dakle i “štedljive četvorke”.
Nema mnogo vremena
Pred iznošenje predloga idućeg sedmogodišnjeg budžeta EU u sredu, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je iznijela namjeru da fond za obnovu bude težak čak bilion eura, ali da bude kombinacija direktnih davanja i kredita, piše DW.
Evropski parlament je tražio čak dva biliona eura. Taj parlament na kraju mora većinom glasova da podrži predlog budžeta oko kojeg se dogovore Komisija i države članice.
Prema dosadašnjoj računici, EU i 27 država su za saniranje posljedica krize do sada mobilisali već tri biliona eura. Fond za obnovu bi došao kao dodatno sredstvo za podsticaj privrednog rasta.
Otvorena su još neka pitanja: kako će preostale članice EU na svoja pleća rasporediti izdatke koje je do sada imala Velika Britanija? Da li će korona-kriza još neke zemlje od neto-platiša pretvoriti u neto-primaoce evropskog novca? I, što je možda najvažnije, kako Merkelova i Makron misle da se zemlje zajednički zaduže preko Evropske komisije kada je to zapravo zabranjeno evropskim ugovorima?
O novcu se u Briselu uvjek žestoko raspravlja, sastaje po hodnicima ili telefonira, a do kompromisa se dolazi sporo i mučno. Međutim, sada nema mnogo vremena. Da bi pomoć za oporavak ekonomije imala smisla, novac mora da poteče najkasnije krajem godine.
