Pripremite se: Počinje razdoblje oštrije monetarne politike
Kraj godine na tržištima kapitala bit će vrlo izazovan. S izuzetkom mogućeg usvajanja naglog povećanja potrošnje na infrastrukturu u SAD-u, možemo očekivati da će glavni pokretači međukriznog ekonmskog rasta – fiskalna i monetarna politika – postati ograničeni u sljedećim mjesecima.
Za tržište kapitala odluke o monetarnoj politici biće posebno važne jer se fiskalne politike često prepuštaju hirovima političara. Iako bi usvajanje infrastrukturnog plana u SAD-u imalo direktan pozitivan uticaj na cijene dionica u hemijskoj industriji, građevinskom sektoru, rudarstvu, električnoj opremi, obrambenoj industriji … ograničenje monetarne ekspanzije direktno će uticati na cijene na cijelom tržištu kapitala.
Ukratko, polako i postupno ulazimo u razdoblje rasta kamata ili prinosa na obveznice. Nedavno su američke Federalne rezerve (Fed) najavile moguće smanjenje otkupa obveznica u novembru, što je u vrlo kratkom razdoblju podiglo prinose na američke desetogodišnje obveznice iznad 1,5 posto. Istorijski gledano, to je još uvijek vrlo nizak nivo, ali istovremeno mnogo veći od 0,51% povrata u aprilu prošle godine. Fed trenutno najavljuje da će sredinom 2022. godine potpuno odustati od otkupa obveznica, što znači da će prinosi na desetogodišnje američke obveznice početi da gravitiraju prema tri posto.
Zapravo, još nije sigurno hoće li Fed početi da ograničava otkup obveznica u novembru, decembru ili januaru sljedeće godine, ali će to zasigurno početi činiti u bliskoj budućnosti. Ukratko, SAD ulazi u razdoblje rastućih prinosa na dužničke vrijednosne papire, što će finansiranje duga kompanija učiniti skupljim u dolarima i moglo bi dodatno ojačati valutu.
Povećanje prinosa na državne obveznice povećava oportunitetne troškove svih ostalih vrijednosnih papira na tržištu, što ih čini jeftinijima. Konkretno, skuplji sektori tržišta dionica, za koje očekujemo visoku dobit u budućnosti, poput tehnološkog sektora, biće pod većim pritiskom od tradicionalnijih sektora privrede s rastom prinosa na obveznice.
Pritisci cijena ostaju u eurozoni i vjerovatno neće prestati vrlo brzo zbog visokih cijena energije. Nagli rast cijena gasa u Evropi posljednjih nedjelja pojačao je vjerovatnoću da će evropske vlade, u najekstremnijem slučaju, pojednostaviti snabdijevanje kompanija i domaćinstava električnom energijom. To bi ostavilo negativan trag na oporavak. S rastom cijena energije svjedoci smo i stagnacije u njemačkoj prerađivačkoj industriji. U avgustu se proizvodnja u Njemačkoj smanjila za 4,7 posto, uglavnom zbog gotovo 18 posto mjesečnog pada proizvodnje automobila. Problemi u lancima snabdijevanja i proizvodnji automobila vjerovatno će se povući u sljedeću godinu.
Na tržištima kapitala očekuje nas zanimljiva iduća nedjelja. Uz izvještaja velikih američkih sistemskih banaka poput JP Morgan Chasea, Bank of America, Wells Fargo, Morgan Stanley, Citigroupa, Goldman Sachsa i U. S. Bancorpa, sezona zarade u trećem tromjesečju počinje na Wall Streetu sljedeće nedjelje.
Što se tiče makroekonomskih podataka, očekujemo vrlo važno očitavanje nivoa inflacije u SAD-u za septembar, a moći ćemo čitati zapisnike s posljednjeg sastanka Fed-ovog Odbora za otvoreno tržište (FOMC).
