Koji su glavni politički rizici u svijetu?
Brojni politički rizici u svijetu utiču na neizvjesnu budućnost tokom 2023. godine, navodi se u najnovijoj analizi konsultantske kompanije Versik Maplecroft. Među glavnim rizicima su inflacija, građansko nezadovoljstvo, porast kriminala, opasnost od državnih udara, rat u Ukrajini.
Ovo rizici, kako se navodi u izvještaju, ugrožavaju operativnost, investicije, lance snabdijevanja, ljude i njihovu imovinu, pogoršavaju stanje ljudskih prava u zemljama koje su ključne za snabdevanje robom i koje gazduju važnim prirodnim resursima.
Kako se naglašava za razliku od 2021. godine, tempo oporavka tokom 2022. godine se usporio i vratila se inflacija (pad kupovne moći).
Na nju utiču dodela pomoći u brojnim zemljama tokom pandemije, posljednje “pandemijsko” zatvaranje u Kini, kao i ruska invazija u Ukrajini.
U analizi se naglašava da je ruska invazija u Ukrajini nakon korona pandemije potvrdila da neki “nevjerovatni” događaji preko noći mogu da promene globalnu sliku svijeta.
Kompanije koje se fokusiraju na otpornosti i fleksibilnost mogu da ublaže negativne efekte tih rizika, ako ih uoče na vrijeme. To je između ostalog način da iz krize izađu jače nego što su bile prije nje.
NEZADOVOLJSTVO GRAĐANA
Kako se procjenjuje, zemlje u kojima stanovnici imaju srednja primanja, suočiće se sa najvećom stopom nezadovoljstva zbog novonastale situacije, posebno zbog pada kupovne moći. Bolje od njih proći će bogatije zemlje, jer će one moći da obezbijede veću pomoć građanima.
Zemlje čiji stanovnici imaju niske prihode, takođe će proći bez većih nezadovoljstava građana, jer oni pomoć svojih država neće ni očekivati, dodaje se u analizi.
Zemlje koje su najviše izložene riziku od destabilizacije izazvane građanskim nemirima su Argentina, Brazil, Egipat, Tunis, Liban, Senegal, Kenija, Pakistan, Bangladeš i Filipini.
Shodno tome, te zemlje mogu da računaju i na manje investicije, nego ranije.
PORAST KRIMINALA
Trenutna situacija, kako se objašnjava, utiče i na porast stope oraganizovanog kriminala, naročito u Americi (Americas, termin koji se obično koristi i za Sjevernu i za Južnu Ameriku).
Kako se naglašava, to je najveći bezbjednosni problem kompanija koje posluju u velikim gradovima širom svijeta, jer su im ugroženi radnici, imovina, kao i lanci snabdijevanja.
Kod utvrđivanja rizika od kriminala u svijetu, posmatrano je 539 gradova sa milionskim brojem stanovnika.
Kako se navodi, Latinska Amerika prijeti da postane svjetsko žarište kriminala jer se od njenih 100 gradova koji su u riziku od te pojave, čak 62 grada označavaju upravo kao svetska žarišta. Među tim gradovima osam bilježi rekordnu ocjenu rizika od kriminala, a među njima se nalaze Čivava, Medelin i San Salvador.
Rizici od kriminala, kako se napominje, takođe rastu i u Sjedinjenim Državama. Izvan SAD, situacija se pogoršava u Juižnoj Africi gdje kriminal takođe negativno utiče na psolovanje kompanija.
Takođe, bezbjednosni rizici rastu i u prestonici Ukrajine, Kijevu, a najlošije su ocenjeni Kabul, glavni grad Avganistana, kao i Mogadiš, glavni grad Somalije.
Nova situacija u svijetu povećala je i opasnost od izbijanja državnih udara u Africi tri puta veća nego ranije, iako su oni danas rijetka pojava.
Među koje su najugroženije od državnh udara su Bolivija, Obala Slonovače, Gabon, Gvineja, Irak, Kirgistan, Madagaskar i Zimbabve. Ipak ocjenjuje se da će određene”olakšavajuće” vjerovatno sprečiti državni udar u nekima od njih.
Kako se navodi, treba poboljšati upravljanje takozvanim Kriterijumima zaštite životne sredine, društva i upravljanja (Environmental, social, and corporate governance, ESG).
Njih kako se objašnjava ne treba da zanemare, naročito veliki investitori koji ulažu u državne obveznice, posebno jer je invazija Rusije u Ukrajini pokrenula etička pitanja u oblasti takvih ulaganja, prenosi portal Novaekonomija.
Kako se navodi, prema ESG kriterijumima Rusija je sada neprihvatljiva za takve investicije, dok bi zemlje poput Kine, Turske, Egipta, Saudijske Arabije i Indonezije trebalo staviti na provjeru
Prema definiciji, ESG je skup standarda koji usmeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.
