Frankfurt ne želi londonske bankare
U borbi za privlačenje finansijskih poslova iz Londona nakon Bregzita, Frankfurt predvodi, kao mjesto na koje najmanje devet banaka planira da premjesti svoje centrale
To bi značilo 10.000 novih radnih mjesta i više od 100 miliona dolara godišnje u novim poreskim prihodima za njemački finansijski kapital, čime bi bilo omogućen ekonomski i kulturni preporod Frankfurta.
Međutim, nisu svi saglasni sa ovom idejom.
“Bregzit će se pokazati kao loš za ljude sa normalnim prihodima”, smatra Micha Hintz, vlasnik 37-godišnje knjižare Karla Marksa, ponavljajući stav lokalnih aktivista, koji žele da zaštitite udoban, lagodan imidž ovog grada u kom se lako živi bez gradske vreve, novinara i haosa, koji bi izmještanje finansijskog centra iz Londona moglo da izazove. “Možda bi nova situacija bila dobra za međunarodnu konkurentnost grada, ali to nije ono što je stanovništvu potrebno, a opet niko građane i ne pita da li su saglasni za takve promjene.“
Iako su dugogodišnji stanovnici Frankfurta upoznati sa mogućim talasom novih dolazaka u ovaj grad nakon Bregzita, sami bankari nisu previše oduševljeni idejom. Ovaj njemački grad od 700.000 stanovnika djeluje pospano, u poređenju sa Londonom, jednim od najkulturnijih i najraznovrsnijih mjesta na planeti, sa populacijom od 8,8 miliona stanovnika.
Iako bi nekolicina bankara bila spremna da i javno omalovažava Frankfurt, većina banaka tvrdi da nema interes da se iz Londona preseli na mjesto, koje je zaradilo epitet “Zjevališta” u određenim krugovima u Londonu. Jedan od bankara, koji su odlučili da se presele, kaže da će ostaviti porodicu u U.K. i odsijedati u hotelima u Frankfurtu, po nekoliko dana u nedjelji. Drugi se složio da se preseli u Frankfurt na privremeni zadatak, ali je zatražio da obnavljanje privremenog ugovora ne traje više od nekoliko godina.
„Bankari na papiru glasaju za Frankfurt, ali im srca ostaju u Londonu“, tvrdi Džon Parsel, izvršni regrutator u Londonu i dodaje: “Za sve potencijalne komercijalne prednosti koje Frankfurt nudi, postoje velika kulturna pitanja, koja treba prevazići.”
Frankfurt ima oko dvadesetak pozorišta, dok London ima deset puta više. London ima 72 restorana sa nagrađenih Mišelin zvjezdicama, dok Frankfurt ima 11. Dok su ulice Londona žive 00/24 sedam dana u nedjelji, njemački zakon propisuje zatvaranje prodavnica nedjeljom, pretvarajući mnoge glavne trgovačke oblasti Frankfurta u gradove duhova.
“Bregzit bi mogao da se pokaže kao veliki stimulativni paket za ekonomiju Frankfurta, ali taj grad mora da unaprijedi svoju infrastrukturu i stvori desetak dodatnih pozorišta i nekoliko stotina restorana”, rekao je izvršni direktor „Dojče Banke AG“ Džon Krijan na konferenciji u septembru.
Frankfurtsko srednjovjekovno jezgro grada, gotovo potpuno uništeno tokom Drugog svjetskog rata, brzo je obnovljeno 50-tih i 60-tih godina, u strogom stilu nove ere, kako bi se stvorila mjesta za nove stanove i prokrčili putevi za automobile. Izvan centra, mnoge dvorske kuće iz 19. vijeka su bile uništene kako bi se napravio prostor za poslovne zgrade. Pošto je 80-tih godina veliki broj banaka ušao na Frankfurtsko finansijsko tržište, grad je dobio nadimak “Bankfurt“, što u to vrijeme nije bio kompliment.
Međutim, situacija je danas drugačija, pa su tako mnogi stanovnici Frankfurta ponosni na šumu kancelarijskih kula. Kada se uporedi sa Londonom, Frankfurt je jeftin: iako stanarina raste, prosječni stambeni troškovi iznose oko 55 odsto prosječne neto zarade, naspram 135 posto, koliko je slučaj u Londonu. Frankfurt se, u međuvremenu, značajno povećao u posljednjih nekoliko godina, a na samoj obali je nikao park dužine 5 kilometara sa trkačkim i biciklističkim stazama, kafićima, restoranima i desetak muzeja.
