ECB razmatra promjenu mehanizma otkupa obveznica

Banke

Evropska centralna banka proučava novi program kupovine obveznica kako bi spriječila bilo kakvo previranje na tržištu kada mehanizam „interventnog“, odnosno hitnog kriznog otkupa bude ukinut sledeće godine, kažu zvaničnici upoznati sa tom temom.

Plan bi zamijenio postojeću dinamiku otkupa obveznica i dopunio stariju, otvorenu šemu kvantitativnog ublažavanja koja trenutno podrazumijeva kupovinu 20 milijardi eura duga mjesečno, rekli su zvaničnici, koji su zatražili da ne budu identifikovani jer su povjerljive diksusije još uvjek u toku, piše Bloomberg.

Portparol ECB odbio je da komentariše ove navode, uz napomenu da osoblje raspravlja o širokom spektru ideja koje nisu nužno predstavljene Savjetu upravitelja ili Izvršnom odboru.

Takva inicijativa bi djelovala kao mjera osiguranja u slučaju da planirani kraj u martu takozvanog programa hitne kupovine obveznica za vrijeme pandemije u ukupnom iznosu od 1,85 biliona eura, poznatog kao PEPP, izazove tržišnu prodaju obveznica iz visoko zaduženih zemalja, poput Italije, prenosi Biznis.rs.

Prema saznanjima, kupovine bi se vršile selektivno. To bi zaobišlo pravilo koje se primjenjuje na oba postojeća programa i koje zahtijeva od centralnih banaka da otkupljuju dug u odnosu na veličinu ekonomije svake zemlje.

To pravilo je na snazi od početka velikih pojedinačnih kupovina aktive 2015. godine. Namera je da se umanji zabrinutost da ECB zapravo finansira vlade, što je inače zakonom zabranjeno.

Svjesni krize koja je zahvatila Italiju na početku pandemije, kreatori politike ECB pokušavaju da pronađu izlaz iz postojećih postavki stimulativnih mjera za hitne slučajeve, obuzdavajući pritom špekulacije ulagača, sada kada su vlade još izloženije nakon što su nagomilale dugove za finansiranje fiskalnih podrški.

Došlo je do rasprodaje italijanskih dužničkih hartija od vrijednosti u posljednje dvije nedjelje, pri čemu su desetogodišnji prinosi porasli za 25 baznih poena na 0,89 odsto, što je najviše od juna. Ista stopa na španski dug iznosi 0,47 odsto, na primjer.

Razlika u prinosu između referentnog italijanskog i njemačkog duga – pomno praćenog indikatora rizika za region zone eura – trenutno je oko 107 baznih poena, što je gornji dio višemesečnog raspona.

Predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) i njene kolege odložile su za decembar odluku o monetarnim podsticajima za sljedeću godinu. Ona je u intervjuu za Bloomberg TV još u julu rekla da bi pandemijski program pandemije mogao biti praćen „prelaskom u novi format“, bez detaljnog objašnjenja.