MIODRAG LONČAREVIĆ: Turizam u Srpskoj tek očekuje ekspanzija

Prema procjenama tur operatera, Srpska je još neotkrivena destinacija, što je velika šansa. Turisti uvijek traže nešto novo, i nema sumnje da naše planine, rijeke, kulturno i istorijsko bogatstvo, mogu osvojiti njihova srca. Republika Srpska ima velike potencijale u pogledu etno turističke ponude, jer ruralni turizam posljednjih godina u svijetu dobija primat u odnosu nad ostalim vidovima turizma

razgovarao Slaviša MIRKOVIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Republika Srpska je u prošloj godini oborila vlastiti turistički rekord i ubilježila više od milion registrovanih noćenja. Da ovaj rezultat nije slučajan, govore trendovi iz prvog tromjesječja ove godine, koji pokazuju rast u odnosu na 2022. Pozitivni trendovi u turizmu Republike Srpske biće pokazatelj da turizmu treba posvetiti više resursa i pažnje, smatra direktor Turističke organizacije Republike Srpske Miodrag Lončarević. Srpska ima velike potencijale koje treba dodatno razvijati, potrebno je raditi više na izgradnji infrastrukture, promociji, obrazovanju radne snage, kako bi se u sinergiji povećali rezultati u turizmu. Lončarević je ekonomista, a sedam i po godina je bio direktor Turističke organizacije opštine Bratunac. Već dvije godine je vd. direktora TORS, i rezimira rezultate iz ove godine.
– Prateći podatke Republičkog zavoda za statistiku RS, tokom prva četiri mjeseca 2023. godine, Republiku Srpsku je posjetilo 133.601 turista, koji su ostvarili 339.542 noćenja, što je za 21,7 odsto više dolazaka i 19,4 odsto više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine. Posmatrajući period prije korone, odnosno za prva četiri mjeseca 2019. godine i isti period iz 2023. godine, zabilježeno je povećanje broja dolazaka za 21 odsto i povećanje broja noćenja za 13 odsto tokom 2023. godine u odnosu na 2019. godinu.

“Srpska open“, koji je doveo zvučna  svjetska imena tenisa, možemo slobodno reći da je bio istorijski događaj za Republiku Srpsku

Odakle sve dolaze turisti i koje destinacije su bile najposjećenije?
– Kao i prethodne godine, najveću posjetu, pored domaćih turista, ostvarili su gosti iz okruženja, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Crna Gore, dok se od ostalih evropskih zemalja ističu Njemačka, Turska, Austrija i Velika Britanija. Po vrsti turističkih mjesta domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, a to su druga mjesta koja posjeduju atraktivne faktore, naprimjer klimatske ili kulturno – istorijske, te riječna i jezerska mjesta, zatim slijede banjske i planinske destinacije, te ostala mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj. Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim planinskim, pa banjskim mjestima.

Koliko su sportski i muzički sadržaji, kojih se sve više organizuje u Banjaluci, uticali na turističku ponudu i povećanje posjete?
– Manifestacioni turizam jedan je od najznačajnijih oblika turističkih kretanja u svijetu i brojni putnici kao razlog putovanja navode upravo određene manifestacione sadržaje na nekoj destinaciji. Manifestacije su od izuzetnog značaja za razvoj i unapređenje turističke ponude. Takođe, od velikog značaja su i ostvareni prihodi ovih turista, kako u pansionskoj, tako i u vanpansionskoj potrošnji. Republika Srpska se u proteklim godinama mogla pohvaliti brojnim turističkim, sportskim i manifestacijama kulture koje dovode goste iz cijeloga svijeta, a to su „OK Fest“ koji se održava na Tjentištu, „Moto Fest-Banjaluka“, Moto Fest-Trebinje, Međunarodna biciklistička trka Beograd-Banjaluka, Banjaluka Fest, Banjalučki maraton, Banjalučki karneval, a ove godine nam se vraća i „Demo Fest“.

Ističemo i važnost vjerskog turizma. U Republici Srpskoj imamo brojne srednjovjekovne manastire koji oslikavaju istoriju i kulturu ovog podneblja

Takođe. Napomenuo bih da je u aprilu u Banjaluci održan teniski turnir pod nazivom „Srpska open“, koji je doveo velika zvučna i svjetska imena tenisa i možemo slobodno reći da je ovo bio istorijski događaj za Republiku Srpsku. Danas se u gradovima i destinacijama širom Srpske organizuju brojni sadržaji i manifestacioni programi koji zauzimaju sve značajnije mjesto na turističkoj mapi regije, ali i šire.

Koji su ključni trendovi i izazovi s kojima se sektor turizma suočava? Kako bi opisali trenutno stanje u domaćem turizmu?
– U ovom trenutku, najveći izazovi sa kojima se suočava sektor turizma globalno, a koji su naravno prisutni i u Republici Srpskoj, jesu rastući troškovi, odnosno inflacija koja je pogodila sve sfere poslovanja i života, kao i nedostatak radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva koji je posebno izražen u toku ljetne sezone, kada većina radnika iz Srpske odlazi na sezonske poslove u turistički atraktivnije destinacije poput susjednih Hrvatske i Crne Gore. To su problemi sa kojima se suočava ne samo naša turistička privreda, nego su globalno prisutni i u ostalim dosta razvijenijim turističkim destinacijama. Takođe, treba spomenuti i turističku infrastrukturu koja svakako u pogledu sezonske ponude u Srpskoj treba da se unaprijedi i da se nastavi sa daljim razvojem. Pozitivno je što se u poslednjih nekoliko godina u Srpskoj realizuju brojni infrastrukturni projekti koji unapređuju našu ponudu i potrebno je da se kontinuirano nastavi ovaj razvoj, kako bismo bili što atraktivniji i konkurentniji na turističkoj mapi regije, ali i šire.

Kako turistička organizacija sarađuje s lokalnim turističkim privrednicima i akterima. Koje inicijative ili projekti su u toku da se podrže razvoj turizma na lokalnom nivou?
– Što se tiče programskih aktivnosti, zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama radimo na jačanju postojećih i uvođenju novih turističkih proizvoda, poboljšanju turističke signalizacije u destinacijama, brendiranje određenih destinacija. Nastavljamo dobru saradnju sa turističkim organizacijama iz okruženja, međunarodnim organizacijama koje pomažu turizam i sa svim našim turističkim subjektima sa kojima jačamo našu turističku ponudu.

Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u našim planinama, banjama, te mjestima koja posjeduju atraktivne klimatske, kulturno – istorijske i druge faktore

Turistička organizacija RS je tokom prošle i ove godine uputila poziv svim Turističkim organizacijama gradova i opština da se jave sa prijedlozima projekata izrade tematskih staza koje su planirane ili su u fazi izrade, kako bismo svojim doduše skromnim budžetom, podržali u izradi istih. Prošle godine su finansijska sredstva dodijeljena za sufinansiranje osam tematskih staza kao što su Stopama Kralja Aleksandra Karađorđevića u Zvorniku, uređenje tematske staze Crna kraljica u Ribniku, uređenje pješačkih staza na izvoru Miljacke u Istočnom Sarajevu… Takođe, sem finansijske podrške mi smo i putem medija te naših društvenih mreža pomagali u promovisanju ovih novih turističkih proizvoda.
Ove godine smo nastavili da podstičemo izradu novih tematskih staza tako što smo malo povećali budžet pa se nadamo da ćemo uspjeti pomoći većem broju turističkih organizacija u realizaciji istih.

Postoji li mogućnost privlačenja stranih investitora i povećanja ulaganja u turizam Republike Srpske? Koje vrste projekata ili programa bi u tom smislu podržali?
– Republika Srpska ima ogromne turističke potencijale, koji još uvijek nisu valorizovani i stavljeni u funkciju turističke ponude. U tom pogledu velike su mogućnosti za ulaganja stranih investitora. Prema našem mišljenju putna i smještajna infrastruktura na određenim destinacijama svakako da bi bila prioritet, kako u pogledu ponude, tako i u domenu zapošljavanja, te motivisanja radnika da ostaju u Republici Srpskoj.

Nakon dva ciklusa, možemo reći da su vaučeri dobar podsticaj za turizam i za podsticanje kretanja naših turista po domaćim destinacijama

Koje mjere preduzimate kako biste promovisali održivi turizam i zaštitu prirodnih i kulturnih resursa u Republici Srpskoj?
– U okviru redovnih aktivnosti koje su usmjerene na promociju turističke ponude, programa i sadržaja u Republici Srpskoj, TORS intenzivno radi i na promociji kulturnog turizma, kao i prirodnih bogatstava Srpske koji su stavljeni u funkciju turističke ponude, kao što su outdoor aktivnosti, ponuda nacionalnih parkova, parkova prirode i slično. Zajedno sa lokalnim turističkim organizacijama i turističkim subjektima na terenu radimo na jačanju postojećih i uvođenju novih turističkih proizvoda iz domena ovog vida ponude. Takođe, nastavljamo dobru saradnju sa turističkim organizacijama iz okruženja, kao i međunarodnim organizacijama koje pomažu projekte i aktivnosti na proširenju sadržaja i programa u istima.

Kakvi su potencijali u banjskom, vjerskom, seoskom turizmu, lovnim turizmom, i koliko je potrebno da se oni maksimalno iskoriste?
– Upravo svi navedeni vidovi turizma u poslednjih nekoliko godina značajno su unapređeni svaki u domenu svoje ponude. Bilo da je riječ o investicijama, zakonskoj regulativi, novim inicijativama za proširenje sadržaja i ponude u svakoj od navedenih grana turizma, ali i samom povećanju broja gostiju koji motivisani tom ponudom dolaze i posjećuju destinacije u Srpskoj. Tu svakako treba izdvojiti Banju Vrućicu kod Teslića, Banju Kulaši, Terme Ozren, manastire u Hercegovini, kao i u okolini Banjaluke, seoska domaćinstva u Šipovu i sl. Pozitivno je što se investicije i ulaganja nastavljaju, proširuju se sadržaji, a interesovanja domaćih, ali i stranih turista za ovaj vid ponude postaje sve veće.

Mnogi smatraju da je medicinski turizam veliki potencijal, posebno dentalni. Šta mislite o tome, koliko je urađeno da se Srpska etablira kao sredina dentalnog turizma?
– Dentalni turizam u poslednjih nekoliko godina postaje izuzetno popularan vid turizma u našoj zemlji. Stomatološke intervencije, kvalitetan rad i niže cijene ove usluge u odnosu na ostale zemlje u našem okruženju, pa i šire, motiv su dolaska značajnog broja gostiju u našu zemlju. Samim dolaskom, gosti osim ove usluge konzumiraju i brojne druge koje su u ponudi, što sveukupno doprinosi većem turističkom prometu u Republici Srpskoj.

Ruralni turizam posljednjih godina i kod nas i u svijetu uopšte, dobija primat nad ostalim vidovima turizma

Nažalost, mi nemamo tačne statističke podatke koliko je tačno gostiju posjetilo Republiku Srpsku kako bi koristilo usluge dentalnog turizma. Samim tim ne možemo da kažemo koliki je tačan broj turista koji u Srpsku dolaze zbog dentalnog turizma, u odnosu na ukupan broj turističkih kretanja na godišnjem nivou, i koliko učestvuju u broju ostvarenih dolazaka i noćenja. Međutim, prema informacijama koje imamo sa terena, te na osnovu upita koje dobijamo, postoji značajno interesovanje za ovaj vid turističke ponude.
Bolje uvezivanje stomatoloških ordinacija sa pružaocima usluga smještaja, ugostiteljskim objektima, turističkim agencijama i generalno pružaocima usluga u turizmu, sigurno da bi se i ovaj vid turističke ponude još unaprijedio. Na ovaj način sa kreiranjem jednog finalnog, višednevnog turističkog programa, mogla bi se uraditi i kvalitetnija promocija ovog vida turističke ponude.

Kako vidite budućnost turizma u Republici Srpskoj? Koje su vaše dugoročne vizije i planovi za razvoj sektora?
– U poslednjih nekoliko godina Republika Srpska bilježi značajan rast u broju turističkih kretanja, odnosno ostvarenom broju dolazaka i noćenja, kako domaćih tako i inostranih gostiju. To je važno i to i jeste naš osnovni cilj da što boljom i kvalitetnijom promocijom i marketinškim aktivnostima, novim kampanjama, saradnjom i zastupljenošću na domaćim i inostranim tržištima doprinesemo da ovaj broj iz godine u godinu bude sve veći.

Šta vi lično preporučujete kao mjesto koje vrijedi posjetiti, a možda nije u prvom planu?
– Republika Srpska ima velike potencijale u pogledu etno turističke ponude. Ruralni turizam posljednjih godina u svijetu uopšte, dobija primat nad ostalim vidovima turizma. Turisti iz različitih zemalja sve više svoje slobodne trenutke žele da provedu u mirnom seoskom ambijentu, gdje pored prirodnog pejzaža i bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa mogu da uživaju i u tradicionalnim jelima ovih područja. Obzirom na velike i nedovoljno iskorištene potencijale, Republika Srpska bi u budućnosti upravo na ovom vidu turizma trebalo da bazira svoju ponudu. Najposjećenije destinacije ovog tipa koje privlače veliki broj turista svakako su Etno-selo „Stanišići“ kod Bijeljine, etno-muzej „Ljubačke doline“ kod Banja Luke i sve atraktivnije područje Šipova, Ribnika i njegove okoline, koje zahvaljujući brojnim seoskim domaćinstvima i njihovim ljubaznim domaćinima postaje sve interesantnija lokacija na turističkoj mapi Republike Srpske. Svakako, treba napomenuti i važnost vjerskog turizma. U našoj zemlji imamo brojne srednjovjekovne manastire koji oslikavaju istoriju i kulturu ovog podneblja.

VAUČERI
Kakvi su efekti vaučera koje su građani mogli da preuzmu?
– Projekat turističkih vaučera tokom prethodnog perioda pokazao se zaista korisno, što nam pokazuju i velika zainteresovanost od strane građana Republike Srpske. Dobar podsticaj za domaći turizam, za kretanje domaćih turista po domaćim destinacijama. Tokom dva ciklusa trajanja projekta, odnosno u periodu od 15. juna 2020. godine do 30. juna 2021. godine i u periodu od 01. jula do 30. oktobra 2022. godine, građanima Republike Srpske izdato je ukupno 65.857 turističkih vaučera.