PETAR ĐOKIĆ: Razvoj i ispunjavanje Zelenog plana idu korak uz korak

Planovi kojim se vodi Srpska su ambiciozni, ali ne bez realnog pokrića. Proces dekarbonizacije je shvaćen ozbiljno i reguliše se, prije svega, zakonodavnim okvirom, a pokrenut je intenzivan razvoj, odnosno, izgradnja novih energetskih objekata koji će koristiti obnovljive izvore energije i sve ključne institucije su maksimalno posvećene ostvarenju zacrtanih ciljeva

piše Petar ĐOKIĆ, Ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske

Republika Srpska je u 2024. godinu ušla sa puno optimizma. Mnogi su na početku 2023. imali pesimistične procjene. Međutim, te procjene nisu ostvarene. Srpska je stabilno funkcionisala u svakom pogledu. Sve institucije su obavljale svoje funkcije u skladu sa odnosima i obavezama utvrđenim ustavom, posebno Vlada Srpske, koja je uspjela da pronađe načine da Republika Srpska ima stabilan ekonomski život i da se na bazi toga ostvaruju projektovani prihodi. Ekonomski tokovi su imali dinamiku koja je bila vidljiva tokom cijele godine, sa konkretnim investicijama koje su realizovane i tendencijom razvijanja interesa za nove. I sve to uprkos brojnim izazovima sa kojima se susrećemo skoro pa na dnevnom nivou.

Naši planovi su ambiciozni, ali ne bez realnog pokrića. Mi smo u ovoj fazi kretanja kroz proces dekarbonizacije, shvativši ga vrlo ozbiljno i regulišući ga, prije svega, zakonodavnim okvirom, shvatili da dalje možemo ići u intenzivan razvoj, odnosno, izgradnju novih energetskih objekata koji će koristiti obnovljive izvore energije i sve ključne institucije su maksimalno posvećene ostvarenju zacrtanih ciljeva.

Republika Srpska je uvijek bila opredjeljena za ispunjenje obaveza definisanih potpisanim međunarodnim ugovorima i tako vodi svoje politike i definiše prioritete.

Uspješna realizacija projekata u oblasti obnovljivih izvora energije u velikoj mjeri zavisi od razvoja elektroprenosne i distributivne mreže unutar države i interkonekcija sa susjednim državama

Potpisivanjem Sofijske deklaracije smo prihvatili Zeleni plan za Zapadni Balkan. Takođe, obavezali smo se da ćemo zajedno s EU raditi na postizanju cilja za karbonski-neutralni kontinent do 2050. godine, uvođenjem stroge klimatske politike i reformom energetskog i transportnog sektora, da ćemo nastaviti usklađivanje sa EU šemom za trgovanje emisijama (ETS mehanizam), kao i da ćemo raditi na uvođenju drugih instrumenata za promovisanja dekarbonizacije u regiji.

Od velike je važnosti da se krećemo ovim putem, međutim, za to kretanje su potrebna velika finansijska sredstva. Evropi bi prioritet trebao da bude usmjeravanje novca u dostizanje ciljeva koje je sama inicirala i postavila, a ne u ratove koji opovrgavaju svaki napor u tom smislu.

Druga strana medalje je i naš energetski miks, u kom dominantnu ulogu igraju fosilna goriva.

Bez obzira na sve gore rečeno i na našu opredjeljenost da pratimo svjetske trendove u oblasti energetske tranzicije, mnogo pažnje moramo posvetiti i regionima uglja. Oni nam decenijama unazad obezbjeđuju potpunu bezbjednost, sigurnost, rast ekonomije u cjelini, naročito zbog činjenice da već dugo provodimo politiku niskih cijena električne energije, što je sa stanovišta bilo koje investicije veoma bitna stavka. Zbog energetske krize mnoge zemlje su čak vratile termoelektrane u pogon, sa planom da ih ponovo isključe kada dođe do stabilizacije energetskih prilika. Ako su to uradile mnogo razvijenije zemlje od nas, onda ni naša energetska politika neće odstupati od toga, jer moramo voditi računa o interesima naše države i ne smijemo dopustiti da ugrozimo razvoj pojedinih regiona i život u njima.

Te politike nas ne sprečavaju da uporedo radimo na provođenju energetske tranzicije i povećanju udjela obnovljivih izvora energije u našem energetskom miksu, kao i na poboljšanju našeg kreditnog rejtinga, zbog finansijskih sredstava prijeko potrebnih kako bismo sve ciljeve sproveli u djelo.

Vrijednost svih projekata, koje objektivno možemo realizovati u narednih pet godina, je oko šest milijardi maraka.

Činjenica je da postoji veliki i kontinuiran interes kako domaćih tako i stranih investitora za realizaciju projekata. Međutim, njihova uspješna realizacija u velikoj mjeri zavisi od razvoja elektroprenosne i distributivne mreže unutar države i interkonekcija sa susjednim državama. Potrebno je tražiti i druga rješenja, poput skladištenja energije i slično, a potrebno je i uspješno se izboriti sa mnogim neutemeljenim opstrukcijama određenih projekata.

Najveću pažnju u narednom periodu ćemo posvetiti nastavku realizacije započetih energetskih projekata za čiju izgradnju smo dodijelili koncesije. Važnu ulogu u tome igra Elektroprivreda, kojoj je Vlada Republike Srpske povjerila realizaciju velikih energetskih projekata poput projekata izgradnje hidroelektrana „Dabar“, „Bistrica“, „Buk Bijela“, ali i solarnih elektrana „Trebinje 1“ i „Trebinje 2“.

Bitno je pomenuti i to da je Republika Srpska u zakonodavnom smislu učinila dosta toga i na taj način je otvorila prostor za ozbiljne, velike investicije i pokazala koliko razumije moderne tehnološke procese, evropske politike i, na kraju krajeva, sopstvene obaveze koje proizilaze iz međunarodnih sporazuma i deklaracija.

Posljednje što smo u tom pogledu uradili je da smo u januaru ove godine usvojili Program o korišćenju obnovljivih izvora energije do 2030. godine, kojim su definisani ciljevi Republike Srpske do tog perioda, a koji se tiču postizanja krajnjeg cilja – povećanja učešća obnovljivih izvora u sektoru električne energije, grijanja, hlađenja i transporta.

Programom je, između ostalog, definisano da se do 2030. godine izgradi ukupno 1200 megavata postrojenja koji koriste obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, vodu), a značajan doprinos očekuje se izgradnjom i solarnih elektrana kupaca-proizvođača.

Najveću pažnju u narednom periodu ćemo posvetiti nastavku realizacije započetih energetskih projekata za čiju izgradnju smo dodijelili koncesije. Važnu ulogu u tome igra Elektroprivreda, kojoj je Vlada RS povjerila realizaciju velikih energetskih projekata poput projekata izgradnje hidroelektrana „Dabar“, „Bistrica“, „Buk Bijela“, ali i solarnih elektrana „Trebinje jedan“ i „Trebinje dva“.

Biće nastavljeni i projekti na području Nevesinja, Bileće, Ljubinja, Berkovića, Gacka, gdje smo dodijelili najveći broj ugovora o koncesiji. Takođe, zaključeni su ugovori o koncesiji za izgradnju većih solarnih elektrana na području Romanije (opština Sokolac) i zapadnog dijela Republike Srpske (opština Krupa na Uni). To je pokazatelj da želimo da usmjeravamo investitore i u druge regione naše Republike Srpske, kako bismo osigurali njen ravnomjeran razvoj i svakoj lokalnoj zajednici dali jednaku šansu da resurse kojima raspolaže stavi u funkciju sopstvenog razvoja.

Samit energetike u Trebinju po peti put predstavlja inovativne pristupe, strategije i tehnologije koje su ključne za tranziciju ka održivoj energetskoj budućnosti kojoj težimo. To nam pruža dobru osnovu za dalje djelovanje i ostvarenje naše vizije razvoja energetskog sektora.