DAVOR STRIKA: Čuvari naslijeđa

Svakodnevno se borimo da na adekvatan način očuvamo ono najvrijednije što imamo, a to je naša kultura i identitet. Imamo mnogo toga za pokazati svima koji dođu u Muzej, i našim građanima, ali i mnogobrojnim turistima. Ponosni smo na ono što jesmo i što su naši preci stvarali vijekovima. Generacije stručnjaka i patriota su posvetile svoj životni i stvaralački vijek razvoju ove institucije, a mi ćemo se truditi da nastavimo putem kojim su nas uputili

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Za 94 godine od osnivanja, najznačajnija muzejska institucija Republike Srpske započela je svoje postojanje kao Muzej Vrhaske banovine, zatim je bila Muzej Bosanske krajine, da bi formiranjem Republike Srpske ponio njeno ime. To znači da je njegova odgovornost za očuvanje materijalnog i nematerijalnog kulturnog blaga proširena na čitavu teritoriju RS. Na čelu institucije koja radi ovaj veliki, značajan i odgovoran posao od avgusta 2021. nalazi se 35-ogodišnji Davor Strika. Ovaj mladi doktorand na Fakultetu političkih nauka u naučnom radu posebnu pažnju posvećuje oblasti međunarodnih odnosa, bio je učesnik izrade gradske omladinske politike, saradnik prilikom izrade Istorije Republike Srpske.

Muzej Republike Srpske pod različitim imenima djeluje već skoro pune 94. godine. To je jedini kompleksni muzej u Republici Srpskoj, koji baštini kulturno i istorijsko nasljeđe još od paleolita. Odgovornost koju ima rukovodilac jedne ovakve ustanove je sigurno velika? Šta nam možete reći o Muzeju Republike Srpske?
– Uvijek ističem da sam počastvovan što mi je Vlada Republike Srpske povjerila rukovođenje ovako prestižnom i bitnom institucijom kakva je Muzej Republike Srpske. Biti direktor hrama kulture naše Republike, koji postoji 94 godinu, za mene je velika čast, ali i odgovornost. Cilj svih nas u ovoj instituciji jeste da svojim radom, trudom i zalaganjem učinimo građane Srpske ponosne na svoj Muzej. Muzej Republike Srpske već skoro čitav vijek njeguje, čuva, baštini i predstavlja istoriju, kulturu i tradiciju srpskog naroda, ali i svih drugih naroda koji žive u Republici Srpskoj. Svakodnevno se borimo da na adekvatan način očuvamo ono najvrijednije što imamo, a to je naša kultura i identitet. Imamo mnogo toga za pokazati svima koji dođu u Muzej, i našim građanima, ali i mnogobrojnim turistima. Ponosni smo na ono što jesmo i što su naši preci stvarali vijekovima.

U svome bogatom fundusu posjedujemo više od 107.000 artefakata, te raspolažemo bibliotečkim fondom sa više od 14.000 knjiga. Radi se o predmetima od nemjerljivog istorijskog i materijalnog značaja i vrijednosti

Generacije stručnjaka i patriota su posvetile svoj životni i stvaralački vijek razvoju ove institucije, a mi ćemo se truditi da nastavimo putem kojim su nas uputili prvi direktor naše ustanove Spiridon Špiro Bocarić, akademski slikar porijeklom iz Budve i prvi ban Vrbaske banovine Svetislav Tisa Milosavljević koji je i osnovao Muzej Vrbaske banovine 26. septembra 1930. godine. Njegovom vizijom Banja Luka je postala regionalni centar. Kao centar banovine, vizija grada bila je nezaustavljivi razvoj. Samim tim, Banjoj Luci su bile potrebne institucije kulture po uzoru na najveće evropske i svjetske gradove. Temelji našeg nastanka su udareni tada, ban sa pravom ima spomenik u centru najvećeg grada Srpske. Poslije Drugog svjetskog rata, promjenom političko-društvenog sistema i naša institucija mijenja naziv u „Narodni muzej u Banjoj Luci“, da bi 1962. godine ponio naziv „Muzej Bosanske Krajine“. Na našoj današnjoj lokaciji, nekadašnjeg „Doma radničke solidarnosti“ se nalazimo od 1982. godine, da bismo početkom Odbrambeno-otadžbinskom rata 1992. godine postali „Muzej Republike Srpske“. Od tada, pa do danas, Muzej Republike Srpske se neprekidno razvija u svim segmentima. Svakim danom pokušavamo da budemo što bolji, da radimo više i da nudimo što kvalitetnije sadržaje. U ovom trenutku, Muzej se sastoji od osam odjeljenja; odjeljenje za materijalnu kulturu, odjeljenje za nematerijalnu kulturu, odjeljenje za dokumentaciju i digitalizaciju, odjeljenje za konzervaciju i restauraciju u čijem sastavu su: atelje za restauraciju slikarskih djela, tekstila i kože, metala, kamena, keramike, porculana, drveta i stakla, zoo prepariranje, zatim odjeljenje za obrazovno-pedagoški rad, odjeljenje za komunikacije i odnose s javnošću, odjeljenje za bibliotečku i izdavačku djelatnosti, odjeljenje za zajedničke poslove.

Muzej Republike Srpske je centralni muzej Republike Srpske, muzej smo kompleksnog tipa jer unutar svoga odjeljenja za materijalnu kulturu imamo odsjeke za arheologiju, istoriju, etnologiju i etnografiju, istoriju umjetnosti i prirodnjački odsjek. U svome bogatom fundusu posjedujemo više od 107.000 artefakata, te raspolažemo bibliotečkim fondom sa više od 14.000 knjiga. Radi se o predmetima od nemjerljivog istorijskog i materijalnog značaja i vrijednosti.

Cilj svih nas u ovoj instituciji jeste da svojim radom, trudom i zalaganjem učinimo građane Srpske ponosne na svoj Muzej

Možemo konstatovati da svijet prolazi kroz globalnu krizu čiji se kraj još ne nazire. Posljedice socio ekonomskih kriza obično prva osjeti kultura. Mogli bismo reći da je kultura često skrajnuta i u boljim vremenima. Kakva su vaša iskustva i koliko je kultura značajna za naše društvo?
– Posmatrajući procese oko nas čiji smo savremenici, možemo da kažemo da je čitav svijet u krizi. Ta kriza je ekonomskog, finansijskog, političkog, pa i moralnog karaktera. Pred očima nam nestaje jedan unipolarni svijet koji je trajao od pada Berlinskog zida i koji je obilježio posljednjih 30 godina naših života. Taj unipolarni svijet kojeg je karakterisao proces globalizacija je pored političkih, nametao i kulturne obrasce sa idejom uspostavljanja jednog dominantnog sistema vrijednosti i pogleda na svijet. Identiteti, jezici i kulture mnogih naroda su bili u krizi, tj. našli su se u opasnosti. Međutim, mnogi narodi su se oduprli i bili spremni za borbu za svoj identitet. Kultura je najvrijednije što imamo, ona definiše našu autentičnost i zasebnost. Ono što čini jedan narod jesu njegovi običaji, istorija, kultura, tradicija i pismo. Da bi bilo koji narod opstao, potrebno je da posjeduje znanje o svojoj posebnosti. Upravo zbog toga su bitne institucije kulture, kao naravno i obrazovni sistem koji nas tome uči. Vrlo često ponavljam da smo mi možda populaciono mali narod, ali u svakom drugom smislu, u smislu doprinosa razvoju civilizacije i čovječanstva, borbi za slobodu i pravdu, u smislu brojnosti velikana iz različitih oblasti koje je naš narod podario svijetu, u tim aspektima – mi smo zaista jedan veliki evropski i svjetski narod. Našu kulturu i istoriju nam kradu neki drugi narodi, jer nemaju svoju. Upravo zato, moramo na različite načine, što sistemski, što individualno da se edukujemo o materijalnom i nematerijalnom bogatstvu svoga naroda, kako bismo opstali, razvijali se i živjeli u skladu sa vijekovnim vrijednostima i životnom filozofijom naroda ovog prostora. Smatram da kultura u toj borbi ima ogroman doprinos i značaj. Drago mi je da je to prepoznato na Svesrpskom saboru na kojem je posebna pažnja posvećena kulturi i razvoju projekata iz te oblasti u godinama koje dolaze.

Našu kulturu i istoriju kradu neki drugi narodi, jer nemaju svoju

Muzeji su u prošlosti imali nemjerljiv značaj za kulturu i civilizaciju. Digitalna era je donijela nove izazove i potrebu da se preispita uloga i način rada muzeja. Kako vi vidite budućnost Muzeja u novim okolnostima?
– Svijet se nezaustavljivo mijenja i to većom brzinom nego što je iko mogao očekivati. U 21. vijeku intenzitet promjena i inovacija koje se dešavaju u godini dana su ekvivalentne decenijama ili vijekovima u prošlosti. Čini mi se da nekada ne možemo ni da apsorbujemo i savladamo sve promjene informatičkog doba, a nove se pojave. U tom kontekstu tehnologija i savremenih alata, čovječanstvo se nesumnjivo kreće naprijed, što će zahtijevati veću informatičku pismenost budućih generacija. Koliko su sve te promjene dobre ili loše, to je druga tema i o tome se može diskutovati. Međutim, Muzej Republike Srpske se trudi da ide u korak sa svim promjena i izazovima sa kojima se suočava čitava muzejska zajednica širom svijeta. Radimo na tome da budućim generacijama koje ne poznaju život prije pametnih telefona dočaramo Muzej Republike Srpske, muzejsku djelatnost, naše aktivnosti i blago našeg naroda. Radimo to u saradnji sa našim Ministarstvom prosvjete i kulture, osnovnim i srednjim školama, centrima za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, kao i Univerzitetima. Cilj nam je da od malih nogu naviknemo našu djecu na Muzej, na institucije kulture, te da razvijamo kulturu redovnih obilazaka institucija kulture. Samim tim, svake godine otvaramo vrata Muzeja hiljadama djece u organizovanim školskim posjetama našoj ustanovi. Osim toga, ozbiljnim pristupom savremenim alatima promocije i djelovanja na društvenim mrežama pokušavamo da damo novu dimenziju rada naše ustanove. Smatram da je unazad nekoliko godina napravljen značaj iskorak u tom segmentu. Nastavićemo dalje. Za promjene je nekada potrebno vrijeme, međutim volja da se nešto uradi je presudna i najvažnija. Generacije koje dolaze, informacije o društvenim dešavanjima primaju samo putem društvenih mreža i pametnih telefona, radimo na tome da im i na tom polju budemo interesantni i vidljivi.

Mi smo već krajem novembra 2021. potpisali sporazum o saradnji sa Narodnim muzejom Srbije, čime smo i prije Svesrpskog sabora započeli konkretizovanje saradnje

Muzej Republike Srpske je naslijedio objektivne probleme koji sežu i više decenija unazad. Koji su planovi i razvojne šanse?
– Nije tajna da svaka institucija pored uspjeha i dobrih rezultata ima i objektivne probleme. Naši problemi nisu programske ili sadržajne forme, već infrastrukturne prirode. Nažalost, prostor Doma radničke solidarnosti u kojem se nalazimo od 1982. godine nije namjenski pravljen za potrebe muzejske djelatnosti i ne ispunjava sve potrebne muzeološke standarde u smislu optimalnih uslova za rad. Prostor koji nam je dodijeljen te 1982. godine je bio prelazno rješenje, a kako to biva vrlo često, prelazna i privremena rješenja postanu trajna. Muzej se u ulici Đure Daničića broj 1. nalazi već 42. godine. Postoji jasna vizija i želja institucija Republike Srpske da se ide u pravcu izgradnje nove zgrade Muzeja Republike Srpske. Već smo imali razgovore na ovu temu na najvažnijim predstavnicima i zvaničnicima Republike Srpske. Postoji razumjevanje situacije i volja da se na tome radi u što skorijem periodu. Smatram da smo kao društvo i država zreli za takvu kapitalnu investiciju u oblastu kulture, najznačajniju nakon perioda Svetislava Tise Milosavljevića. Nova zgrada Muzeja Republike Srpske treba da bude monumentalnog karaktera, da bude atribut državnosti naše Republike i da na adekvatan način predstavi sve predmete koje posjedujemo, a koji zbog nedostatka prostora u postojećoj zgradi nisu izloženi i predstavljeni javnosti. Nova zgrada muzeja bi imala stalnu postavku posvećenu istoriji Republike Srpske, tako da smatram da bi efekti i značaj izgradnje novog prostora bili nemjerljivi za društvo i državu. Na kraju krajeva, turisti kada dolaze u bilo koji grad i državu, prvo mjesto na koje odlaze su uglavnom muzeji. U muzejima se možete upoznati sa istorijom bilo koje države i naroda, pa čak i ako ne govorite ni jedan strani jezik. Zbog toga smatram da moramo na adekvatan način da se predstavimo i sebi i svijetu i da promijenimo pogrešnu percepciju koju neki i dalje imaju o nama. Neka naša kultura govori o nama, a ne tendenciozni mediji određenih zemalja. Kultura i sport su nam najbolji ambasadori.

Muzej Republike Srpske je zaslužan za upisivanje zmijanjskog veza 2014. godine kao prvog nematerijalnog dobra iz Republike Srpske i BiH na UNESKO-ovu listu nematerijalnog nasljeđa čovječanstva, zatim za upis branja trave Ive na Ozrenu, te tradiciju uzgoja lipicanera

I pored potrebe da se muzeji prilagode potrebama savremene publike, nezaobilazan u komunikaciji ustanova – posjetilac ostaje eksponat, i izložba kao njihova međusobna poveznica. Vaša ustanova je u proteklom periodu imala brojne izložbe i druge izuzetno posjećene muzejske događaje. Neke su u pripremi?
– Tako je, Muzej Republike Srpske se trudi da svake godine obraduju publiku Banje Luke i Republike Srpske sa značajnim i interesantnim izložbama. Krajem 2022. godine smo imali otvaranje izložbe o profesoru Nikoli Koljeviću – prvom potpredsjedniku Republike Srpske povodom 30 godina od osnivanja Republike Srpske, prošle godine povodom Sretenja – Dana državnosti Republike Srbije smo imali otvaranje izložbe „Orao, lav i krin – heraldika srednjovijekovnih srpskih zemalja“, zatim smo Povodom Dana Muzeja Republike Srpske otvorili novu stalnu postavku posvećenu periodu Drugog svjetskog rata i SFRJ. Takođe, predstavili smo građanima i multimedijalnu izložbu „Čudesna moć bilja u narodnoj medicini“, te arheološku izložbu „Donja dolina – arheološka istraživanja i višedecenijski zaborav“, svake godine realizujemo tradicionalne manifestacije kao što su: „Evropska noć muzeja“, „Nedjelja djeteta“, „Svjetski dan djeteta“, te manifestacije koje popularizuju ćirilično pismo. Plan nam je da ove godine za Dan Muzeja 26. septembra otvorimo izložbu o pokojnom predsjedniku Republike Srpske gospodinu Milanu Jeliću. Dakle, kao što možete da vidite, svake godine imamo značajan broj aktivnosti i sadržaja za koje se trudimo da budu na ponos Srpske i naših građana, te da opravdamo cijenjeno povjerenje svoje publike i svoga naroda.

U veoma kratkom roku ste realizovali izložbu posvećenu kralju Petru Prvom Oslobodiocu, u sinhronizaciji sa Narodnim muzejem Srbije u Beogradu, koja je dogovorena na Svesrpskom saboru nedavno održanom u Beogradu. Koliko je uopšte značaj ove saradnje u aktuelnim društveno političkim prilikama? Koliko je značajna saradnja u kulturi sa Republikom Srbijom, zemljom sa kojom dijelimo mnogo više od specijalnih veza?
– Osmog juna sam prisustvovao sastanku dva ministarstva kulture Srpske i Srbije kojima su predsjedavali ministar Selaković i ministrica Stojičić u Vladi Srbije. Pored njih na sastanku su bili pomoćnici ministara iz oblasti kulture, ali i svi direktori institucija kulture Srpske i Srbije. Ovakav vid saradnje, gostoprimstva i konkretizacije aktivnosti između Srpske i Srbije je za svaku pohvalu i od nemjerljivog je značaja za naš narod s obje strane Drine. Mi smo jedan narod koji dijeli istu istoriju, kulturu, tradiciju, ali i sudbinu. Narod smo koji je ponosan na svoj identitet i ulogu u istoriji Evrope i svijeta.

Svaka institucija pored uspjeha i dobrih rezultata ima i objektivne probleme. Naši problemi nisu programske ili sadržajne forme, već infrastrukturne prirode

Što se tiče navedene saradnje između Narodnog muzeja Srbije iz Beograda i Muzeja Republike Srpske, moram da kažem da smo mi već krajem novembra 2021. godine potpisali sporazum o saradnji čime su stvoreni preduslovi za zajedničke aktivnosti. Na navedenom sastanku u sklopu Svesrpskog sabora dogovoreno je da naša dva muzeja organizuju razmjenu kulturnih dobara, a povodom 180 godina od rođenja kralja Petra I Karađorđevića. Samim tim, 15. jula, na isti datum u isto vrijeme, imali smo otvaranje izložbi u Beogradu i Banjoj Luci. U Beogradu je predstavljena slika prvog direktora Muzej Vrbaske banovine Spirodona Špire Bocarica „Ustanak kralja Petra na gori Ćorkovači“ dok je u Muzeju Republike Srpske predstavljen portret slika francusko-švajccarskog autora Luja Valda Barbija „Kralj Petar Prvi Karađorđević“ iz 1911. godine. Na ovaj način, u društvu visokih zvanica iz političkog i javnog života Republike Srpske poslali smo jasnu poruku da naše dvije institucije nastavljaju da čuvaju i njeguju srpsku kulturu i srpski nacionalni identitet, što je svakako jedan od najvažnijih zaključaka usvojenih na Svesrpskom saboru. Izuzetno sam ponosan na činjenicu da je Muzej Republike Srpske u izuzetno kratkom vremenskom periodu, među prvi institucijama Srpske, konkretizovao saradnju definisanu Svesrpskim saborom i da smo na taj način pokazali visok stepen nacionalne i državne odgovornosti, ali i profesionalnosti naših kustosa i stručnjaka u obavljanju svojih radnih obaveza. Imamo odličan tim obrazovanih, sposobnih ljudi željnih dokazivanja sa kojima će Muzej Republike Srpske u godinama koje dolaze ostvarivati velike uspjehe na ponos naše Republike.

MEĐUNARODNA SARADNJA
Da li planirate gostovanja u drugim državama?
-Muzej Republike Srpske ima živu i razvijenu međunarodnu saradnju. Prepoznati smo na evropskoj muzejskoj mapi i to je rezultat dugogodišnjih napora da se naše izložbe i djelatnosti prepoznaju kao aktivnosti visokog kvaliteta i standarda. Muzej Republike Srpske je zaslužan za upisivanje zmijanjskog veza 2014. godine kao prvog nematerijalnog dobra iz Republike Srpske i BiH na UNESKO-ovu listu nematerijalnog nasljeđa čovječanstva, zatim za upis branja trave Ive na Ozrenu, te tradiciju uzgoja lipicanera. Samo ovi primjeri dovoljno govore o ulozi i značaju Muzeja u očuvanju i zaštiti kulture, istorije i tradicije našeg naroda. Mi predstavljamo naš narod, ali i sve druge narode i građane Srpske. Zbog toga je značaj naše ustanove jedinstven i nemjerljiv. Do sada smo imali priliku da predstavimo naš rad u muzejima velikog broja država; Srbije, Crne Gore, Rusije, Austrije, Grčke, Njemačke, Italije. U ovoj i sljedećoj godini pregovaramo da se predstavimo sa izložbama u nekoliko muzeja širom Srbije i Crne Gore, ali i u Sankt Petersburgu i Moskvi, Budimpešti, Poljskoj, postoji interesovanje za naš rad i kod srpskog naroda u Sjedinjenim Državama. Cilj je da naša kultura obiđe svijet i da sa ponosom predstavimo naše ime. Vjerujem da ćemo uz podršku institucija i društveno odgovornih kompanija u tome i uspjeti.