Frankfurt računa na ozbiljne koristi od Brexita

Frankfurt ima već velike planove: 20 novih nebodera, 300 hiljada kvadrata novog poslovnog prostora – a onda dolaze i kuće i stanovi za finansijske stručnjake koji bi trebali doći iz Londona

I nakon parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji nije jasno hoće li to biti “tvrdi” ili “meki”, ali London jasno daje do znanja da će Brexita biti. A ako londonski poslovni City ne bude više u Evropskoj uniji, onda se i za njemačku  i evropsku finansijsku metropolu Frankfurt, jer je tamo i Evropska centralna banka, ukazuju velike mogućnosti.

Odluke trebaju pasti na tri važna pitanja: prvo i najvažnije je gdje će se odvijati takozvani euro-clearing. Drugo je pitanje budućeg sjedišta europske agencije za nadzor banaka EBA, a treće je pitanje koje se postavlja u sjedištima čitavog niza banaka koje su do sad svoje poslovanje u Evropi pokrivale iz Londona, hoće li i one prebaciti svoje evropske središnjice u Frankfurt.

“Euroclearing je centralno pitanje”, kaže Hubertus Väth, direktor interesne zajednice Frankfurt Main Finance, koja lobira za ovu njemačku metropolu

U novčarskom svijetu je dobro poznato što je to clearing, ali “normalnim” ljudima možda ipak treba objasniti kako to nema veze sa čistačicama i održavanjem zgrada.

Možda malo nategnuto, to bi se moglo objasniti ulogom javnog notara kada kupujete ili prodajete nekretninu ili automobil. Poređenje nije najbolja jer je notarski spis u takvim slučajevima i zakonski obavezan – uloga agencije za clearing je mnogo složenija. Ali kod odvijanja posla, sličnosti su veće: i bilježnik nadzire i prodavača – da će predati vlasništvo, ali i kupca – da će platiti dogovorenu cijenu. Njega se može ovlastiti da prati čitav postupak i da interveniše ako jedna strana u transakciji pokuša nešto što nije dogovoreno.

To znači i da ima (državne) ovlasti da tjera bilo kupca, bilo prodavača “u red”, ali kakav bi to notar trebao biti koji bi imao ovlasti ne samo na nacionalnom, nego na evropskom nivou?

U finansijskom svijetu u zoni eura se ne trguje tek polovnim Golfom ili kućicom u Valpovu, nego se odvijaju poslovi u vrijednosti od oko pola biliona eura – na dan!

Banke trebaju takve papire od ovlaštenih institucija kako bi se zaštitile od mogućih oscilacije mjenjačkih kurseva ili kamatnih stopa. Ali i izvoznici trebaju njihove derivate kao osiguranje protiv promjena na finansijskim tržištima.

Otprilike takvi notari su agencije ovlaštene za euroclearing i u Londonu je zasad nadzorno tijelo koje pak nadzire upravo te nadzornike milijardi koje teku Evropom. Bilo je sporno, može li London uopšte biti sjedište tog tijela s obzirom na to da nije i sam u zoni eura. Na koncu je i Europski sud morao odlučiti da on mora biti u Evropskoj uniji, ali ne nužno i u nekoj zemlji s eurom. Jer tu se postavlja i ključno pitanje prisile: ako se vratimo našem notaru, što na primjer ako prodavač ne želi prenijeti vlasništvo? Tu mora postojati mogućnost neposredne intervencije kakva je moguća samo unutar Evropske unije.

Čak i da London nakon Brexita prihvati sve europske propise i nadležnost Evropskog suda – zapravo je besmisleno da netko izvan EU-a nadzire poslovanje Europljana.

Posebno u nedavnoj finansijskoj krizi je postalo jasno da je takvo tijelo za nadzor finansijskih transfera neophodno i da se tamo već unaprijed mogu otkriti moguće opasnosti i rizici. To ima upravo centralnu važnost za stabilnost čitavog novčarskog poslovanja, objašnjava Väth.

Makar to nije uvijek slučaj, važnost ovakvog nadzornog tijela uviđa i politika. Tako i Michael Meister, parlamentarni državni sekretar u njemačkom Ministarstvu finansija smatra kako uopšte nije sporno da clearing mora preseliti iz Londona. Jer čak i da Britanci potpuno pristanu na nadležnost europskog pravosuđa i Evropskog suda, tijelo koje će nadzirati moguće rizike koji bi mogli nastati u Uniji ne može biti smješteno negdje izvan EU-a.

Naravno, ako poznajete pristojbe koje ubiru notari već kod kupoprodaje Vašeg starog automobila, može Vam biti jasno i koje su to pristojbe koje su banke i koncerni spremni platiti da bi mogli mirno spavati. Zato vlada i žestoka bitka gdje će biti smješteno to tijelo. Evropska unija je prošle sedmice predstavila prispjele prijedloge i po njima će Evropska komisija dobiti ovlasti da povuče dio ovog posla teškog “debele” milijarde iz Londona. Britanski uredi koji su do sada vršili te poslove na razini EU-a će izgubiti svoju licencu najkasnije 2019. – ako nije drugačije dogovoreno u nekom izuzetnom slučaju.

Frankfurt – ili neki drugi grad u EU-u – nije i ne može preko noći postati “drugi London” i zato je i potpredsjedniku Evropske komisije Valdisu Dombrovskisu jasno da s obzirom na “otpadanje jednog od najvećih finansijskih središta EU-a moramo nešto prilagoditi naša pravila”. Utoliko je EK ipak odustao od planova od kojih se strahovalo u Londonu: da će preko noći sve te agencije biti povučene iz Velike Britanije.

Frankfurt tu svakako ima i stručnosti i iskustva da preuzme ključne dijelove euroclearinga.

EK zato barem tu teži “mekom” prelazu i obavezi “ograničenog broja” institucija za clearing da djeluju iz EU-a. Svima je jasno kako su te institucije od goleme važnosti za stabilnost čitavog finansijskog poslovanja i kako je potrebno mnogo opreza u njihovom preseljenju. Ali definitivno je i jasno kako u trenutku kada Velika Britanija više ne bude članica EU-a treba već postojati drugi i jednako dobar sistem nadzora kao što je ovaj.

Lobističko udruženje Frankfurt Main Finance, iza kojeg stoje i njemačka pokrajina Hessen, grad Frankfurt, Njemačka berza, čitav niz banaka, ali i naučne institucije i stručnjaci, smatra kako ovaj njemački grad ima dobre šanse da baš on postane sjedište euro-clearinga, smatra Väth. U tome bi moglo biti i istine. Jer bez obzira na to koliko i u zoni eura ima i zemalja koje nisu sklone da im Nijemci “pametuju” o štednji i finansijskoj disciplini, čak i “najkreativniji” u finansijskom poslovanju ne bi imali ništa protiv da im baš Nijemci oštrom olovčicom i po svim propisima nadziru razvoj poslova, bez obzira koliko vratolomni oni bili. Jedna od tih agencija – Eurex Clearing – već je u Frankfurtu, dakle tu se ima i iskustva jer im je već dodijeljena ta ovlast. Što bi to značilo, Väth jedva da mora dugo objašnjavati: na hiljade odlično plaćenih radnih mjesta koja bi došla u ovu njemačku finansijsku metropolu na Majni.

Frankfurt isto tako vjeruje kako ima dobre šanse ugostiti i evropsku agenciju za nadzor poslovanja banaka – EBA. Te ambicije Njemačke je potvrdila i kancelarka Merkel na sastanku njemačkih zadružnih banaka. Argument Frankfurta jeste i da je u tom gradu sjedište Evropske centralne banke koja se već zapravo brine za stabilnost banaka EU-a. S druge strane, druge evropske metropole koje, također, žele ugostiti ovu agenciju sa 189 službenika, upravo to navode i kao nedostatak Frakfurta: EBA provjerava “pravila igre”, ESB je tu za neposrednu kontrolu solventnosti. Utoliko bi možda bilo i bolje da ta dva nadzorna tijela europskih banaka nisu na istom geografskom mjestu. Tu se onda javlja i Pariz gdje je već i europska agencija za nadzor poslovanja berzi (European Securities and Markets Authority  – ESMA), a alternativa mogu biti naprimjer i Amsterdam ili Luksemburg. I na kraju, tu je pitanje evropskog sjedišta čitavog niza poslovnih banaka koje su do sada svoje poslove u EU-u obavljali iz Londona.

Zapravo tu nije riječ samo o velikim i značajnim bankama s druge strane Atlantika, Dalekog ili Bliskog istoka. Jer s obzirom na Brexit i same velike britanske banke će trebati svoje kancelarije u Evropskoj uniji kako bi preko njih dobile takozvani “EU pasoš” koja im omogućuje nesmetano poslovanje unutar EU-a.

Naravno da tu prije svega grad poput Dublina ima golemih planova: pogotovo za Amerikance, tamo imaju (gotovo) isti jezik, geografski su blizu, a tamo je i veliki aerodrom. No, iz Londona će vremenom vjerovatno preseliti i poslovna predstavništva čitavog niza kompanija i koncerna, a Dublin zapravo nije previše velik grad da bi ih sve ugostio na način kakav si možda zamišljaju.

Frankfurt zato već u sljedećih pet godina planira gradnju 20 novih nebodera jer je uvjeren da će hitno trebati mnoštvo novog poslovnog prostora

Popis evropskih gradova koji bi zato htjeli ugostiti strane banke je vrlo dug, ali tu Frankfurt zaista ima odlične argumente: ne tek velik, nego golem aerodrom iz kojeg je lako doći gotovo do svakog kutka naše planete, tamo je već i ESB i najveće njemačke banke, a “od investicijskih bankara su čuli da njemačke finansijske službe rade dobar posao”, kaže nam Gerhard Wiesheu iz frankfurtske banke Metzler što govore njegove bankarske kolege iz svijeta. U svakom slučaju je već jasno kako će američke banke JP Morgan i Goldman Sachs proširiti svoje kancelarije koje već imaju u Frankfurtu. U taj grad stiže i Silicon Valley Bank, baš kao i ruska banka VTB. Dolazi i korejska banka Woori koja još nije poslovala u Evropi. U metropolu na Majni dolazi i britanska banka Standard Chartered, a barem još jedna će o lokaciji odlučiti u najskorije vrijeme. Još razmišljaju i dvije japanske banke…

Frankfurt zato već u sljedećih pet godina planira gradnju 20 novih nebodera jer je uvjeren da će hitno trebati mnoštvo novog poslovnog prostora. Dorađuju se urbanistički planovi jer će trebati i novih, atraktivnih stambenih prostora za ne baš siromašnu publiku. Frankfurt ima lijepih galerija, operu i koncertnu dvoranu, pun je zelenila i okružen je prirodom. Ali, definitivno nije London koji ima sve to i pored toga će baš svako pronaći nešto po svom ukusu jer je i više nego deset puta veći od Frankfurta. Tu ni Brexit neće tako lako ništa promijeniti… (Agencije)