U Norveškoj milenijalci bogatiji od svojih roditelja

U Norveškoj milenijalci bogatiji od svojih roditelja

Mladi širom zapadnog svijeta na putu su da postanu prva generacija koja će biti siromašnija nego njihovi roditelji

Milenijalci, ljudi rođeni od 1980. do 2000., koji žive u SAD-u i Velikoj Britaniji, pritisnuti visokim troškovima studiranja i stanovanja, biće prva generacija u istoriji koja će u zreloj dobi biti siromašnija od generacije koja je došla prije njih, osim jedne države – Norveške.

Mladi Norvežani doživjeli su suprotno – rast raspoloživog godišnjeg dohotka od 13 posto prema generaciji X, rođenima između 1966. i 1980., odnosno godišnje na raspolaganju imaju 460.000 kruna (oko 48.430 evra), piše BBC i pita se hoće li ovo zlatno doba Norveške potrajati.

S druge strane, milenijalci iz SAD-a imaju 5 posto manje dohotka nego generacija prije njih kad su bili jednake dobi, u Njemačkoj imaju 9 posto manje, a milenijalci s juga Evrope imaju i do 30 posto manji raspoloživi dohodak.

Nezaposlenost mladih, u dobi od 15 do 29 godina, u Norveškoj je relativno niskih 9,4 posto, dok je u državama OECD-a 13,9 posto.

Prvi i očiti faktor rasta norveške ekonomije posljednje tri decenije je ogromni naftni i gasni sektor, ali nije važno samo koliko Norveška zarađuje, nego šta radi s tim novcem. Norveška ovaj novac štedi u najvećem svjetskom suverenom fondu koji investira u preko 9.000 kompanija i trenutno vredi 1.000 milijardi dolara. Deo tog novca, dakle, vraća se u društvo pa umjesto da neki zarade puno, pristup ovom bogatstvu imaju mnogi.

Uprkos ovoj štednji, porezi u Norveškoj su visoki i o minimalnoj plati pregovaraju sindikati. To znači da mladima u slabije plaćenim industrijama svake godine plate rastu pa razlika između onih koji zarađuju puno i onih koji zarađuju relativno malo nije toliko velika kao u drugim državama.

Visoka socijalna davanja i visoko subvencionirana zdravstvena zaštita takođe pomažu. Naknade za nezaposlene iznose 60 posto prethodne plate na dvije godine, troškovi zaštite za djecu su niski, a sistem roditeljskog bolovanja vrlo je velikodušan, što omogućuje visoku participaciju žena u radnoj snazi.

Dio ovog uspjeha su i besplatno školovanje na većini škola i javnih univerziteta, kao i visok nivo zaposlenosti studenata, objašnjava BBC. (LiderPress)

Preporučujemo vam i sljedeće: