Drevni biser Evrope: Grad sunca, kulture i dobre hrane

Drevni bugarski grad Plovdiv se smatra jednim od najstarijih gradova Evrope. Njegova se istorija, naime, proteže osam hiljada godina unazad

Smješten je u srcu Bugarske, na obalama rijeke Marice i drugi je po veličini grad u ovoj nama susjednoj državi. Veličine je Novog Sada i zadiviće svoje posjetioce istorijskim znamenitostima.

– Možda su sve to razlozi što je Plovdiv proglašen za Evropsku prestonicu kulture 2019. godine. Naš drevni grad jedan je od najstarijih evropskih gradova i turisti će ovde svakako pronaći puno zanimljivih sadržaja, a prije svega slavni antički grad. Izdvojla bih antički teatar, u kojem se, zahvaljujući savršenoj akustici, i dan danas postavljaju pozorišne predstave, održavaju koncerti i različita kulturna događanja. Kulturni život minulih vremena tako je skladno ugrađen u sadašnjicu. Zbog svojih kulturnih sadržaja Plovdiv se smatra i kulturnom prestonicom Bugarske – kaže Videlina Gandeva, direktorka Turističke organizacije grada Plovdiva.

Grad je u antička vremena bio sjedište Trakije, i u prvo vrijeme se zvao Eumolpijas. Kako su se tokom istorije mijenjali gospodari, tako je mijenjao i ime, postao je Filipopolis, jer ga je osvojio Filp II otac Aleksandra Makedonskog. Bio je i jedan od važnih gradova Rimskog carstva, a tada se zvao Trimontium – Trobrežje, jer se prostirao na tri brijega. Kao takav, imao je i svoje pozorište, izgrađeno na južnoj strani, koje je moglo da primi više od 3.500 ljudi. Njegova restauracija smatra se istinskim postignućem sadašnje Bugarske.

OD ANTIKE DO ETNOGRAFIJE

Antički spomenici prikazuju samo jedan segment duge istorije Plovdiva. Lokalitetom dominira stadion koji je nekada mogao da primi 30.000 gledalaca, a tu su i pomenuti amfiteatar, akvadukt, hramovi… Potom nezaobilazno bi trebalo posjetitit Etnografski muzej koji se nalazi na bivšem imanju poznatog gradskog trgovca – remek djelu barokne arhitekture. Crkva Svete Nedjelje, izgrađena 1578. godine, je jedinstveni primjer sakralne arhitekture. U njoj posjetioci mogu da vide nevjerovatne freske i duboreze.

Sportski kompleks Plovdiva je najveći te vrste ne samo u Bugarskoj, već u cijeloj istočnoj Evropi. Izgrađen je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a posjeduje kanal za veslanje, teniske terene, bazene, kao i stadion kapaciteta 55 000 sjedišta.

Poslije Rimljana ove predjele su naselili Sloveni tako da je ime Plovdiv, slovenskog porijekla

Prvi put je bio bugarski 815. godine, ali je mijenjao bugarske i vizantijske gospodare, dok ga nisu osvojili Turci. Turski jaram je zbačen u bici kod Plovdiva 1878.godine, a sedam godina kasnije Plovdiv koji je pripadao oblasti Istočna Rumelija, ujedinio se s Bugarskom.

– Mada ima dugu istoriju, ovaj grad pun sunca je moderan i dinamičan. Ovde posjetioci mogu da uživaju u nesvakidašnjoj atmosferi, bilo da su na ulici, u restoranima, kafićima, crkvama, muzejima, ili na stadionu. Plovdiv ima i svoj Univerzitet, tako da je ovo i grad mladih. Ukoliko volite da idete u kupovinu, imamo pravi izazov za vas – jednu od najdužih trgovačkih ulica, dugu 2 kilometra. Plovdiv je pogodan za obilaske u svako doba, a ako ste se odlučili da ljetujete na Crnom moru, napravite izlet i posjetite ga, jer je povezan modernom saobraćajnicom s Burgasom, gradom na moru. Od Burgasa do Plovdiva stiže se za dva sata automobilom ili autobusom, pa nemojte propustiti priliku da ga obiđete – rekla je Gandeva.

Naši turisti, naročito oni mlađi rado posjećuju Bugarsku, jer su cijene smještaja i vanpansionskih usluga veoma povoljne. Dobra zabava, raznovrsni kulturni i sportski sadržaji, ali i kvalitetna, svježa, i ukusno spremljena hrana takođe privlači velik broj turista.

– Uvjerena sam da malo ko može da odoli našoj gastronomskoj ponudi. Naime, hrana u Bugarskoj je mješavina različitih uticaja i veoma je bliska srpskoj. Mi smo poznati po salatama i jelima od povrća, ali prije svega po jogurtu i dobrim sirevima. Čuvena je i srpskim turistima veoma omiljena pita sa sirom – banica. Prijatna klima i puno sunca pogoduje gajenju vinove loze, a tradicija pravljenja vina seže još u antičko doba, pa bih preporučila da svakako probate i naše vino – zaključila Gandeva.