Da li Turska lažira rezultate o privrednom rastu?
Turska privreda ostvarila je rast od pet odsto? S obzirom na stanje u toj zemlji, ne mora se biti stručnjak da bi se posumnjalo u to samohvalisanje Erdogana. Pa čak i da taj rast postoji, pitanje je koliko će da potraje, pita se Dojče vele.
Turska privreda ostvarila je u prvom kvartalu ove godine rast od pet odsto, zvanično je objavio tamošnji zavod za statistiku Turkstat. To je naravno odličan rezultat, toliko dobar da Garet Dženkins ne može da shvati kako su turski statističari uopšte došli do tog rezultata.
Dženkins je ekonomski stručnjak koji radi za stokholmski Institut za bezbjednosnu i razvojnu politiku, a živi i radi u Istanbulu još od kraja osamdesetih godina. U tom periodu u Turskoj je doživio mnogo uspona i padova, ali o ovom turskom samohvalisanju ne zna šta da misli.
– Prošlog decembra turski zavod za statistiku odjednom je promijenio način na koji mjeriti ekonomske pokazatelje. Tako je preko noći turskoje privredi postalo mnogo bolje nego što su to vjerovali svi analitičari i stručnjaci. Mi u stvari još uvijek ne razumijemo kako Turci uopšte računaju da mogu da dobiju tako dobre rezultate.
Vila i lijep pogled pomažu optimizmu
Međutim, predstavnik u njemačkoj Spoljnotrgovinskoj komori AHK nema tako loše mišljenje. Tome možda doprinosi i to što Jan Neher sjedi u kancelariji u velelepnoj staroj vili sa velikim vrtom i prekrasnim pogledom na Bosfor. On radije polazi od pretpostavke da su turske državne statistike zaista takve.
– Svakako da se može pozdraviti promjena raspoloženja vezano za pozitivne rezultate u prvom kvartalu. U toj statistici se prije svega ističe značajno veći izvoz, ali i državne podrške infrastrukturnim i drugim projektima, kao i domaćoj potrošnji.
Ipak, kod ekonomskih pokazatelja ponekad iste brojke mogu sasvim drugačije da se tumače, naročito kada je riječ o domaćoj potrošnji. Garet Dženkins ne sumnja da je ta potrošnja porasla, ali to tumači mjerom koja neće dugo trajati – i koja je povrh toga izuzetno opasna:
– Vlada je posegnula za čitavim nizom kratkoročnih mjera. Na primjer, izdala je garancije za bankarske kredite. Naravno da to na kratki rok podstiče potrošnju. Ali već srednjoročno te kratkoročne mjere mogu da imaju izuzetno negativan efekat, na primjer ako ljudi više ne budu u mogućnosti da otplaćuju svoje kredite.“
„Investitore nije briga za demokratiju, ali jest za sigurnost“
Da li Turci sebi mogu da priušte pozajmljeni novac? Ege Jazgan se smrkne kada mu postavimo to pitanje. Taj profesor ekonomije na univerzitetu Bilgi situaciju tumači ovako: „U Turskoj je nivo raznih štednih uloga nevjerovatno nizak. Povrh toga, tu su i ogromni nedostaci u investicijama.“
Ali još više ga brinu državni hvalospjevi o većem izvozu. Naravno, turska lira je u ovim političkim nemirima nakon pokušaja puča pa do perioda koji se obračunava izgubila gotovo trećinu svoje vrijednosti i moguće je da su jeftiniji turski proizvodi privukli kupce.
Ali i to je možda samo bljesak pred tamu, jer je, naročito u Evropi, Turska izgubila dobar glas kao pouzdan partner. A upravo je Evropa „najvažnije izvozno tržište za Tursku i ima izuzetan značaj i kao tržište kapitala za tu zemlju. Jer Turska u velikoj mjeri zavisi od stranih ulaganja“, kaže profesor Jazgan.
A upravo takvih ulaganja protekle godine nije bilo. Pokušaj puča, masovna hapšenja novinara, opozicije i navodnih neprijatelja – zbog svega toga mnogim stranim ulagačima situacija u Turskoj djeluje previše nepredvidljivo.
– Jedva da je bilo kog stranog investitora briga za demokratiju i ljudska prava. Ali ih je itekako briga za ekonomsku stabilnost i pravnu državu. Oni žele da budu sigurni da je njihov novac na bezbjednom mjestu. Dobre godine su prošle i na dugi rok se neće ponoviti – smatra i Gareth Dženkins.
