Ostavke i otkazi u Vatikanu nakon finansijskog skandala
Sporna investicija Vatikana u luksuznu zgradu u Londonu dovela je do nezabilježenih pretresa kancelarija službi Svete stolice. Mjesec i po dana kasnije s položaja odlazi glavni finansijski regulator koji je trebalo da uvede red i transparentnost u finansije Vatikana.
Glavni finansijski regulator Vatikana Rene Brular odlazi s položaja poslije skandala s luksuznom nekretninom u Londonu koju je izvršno tijelo Vatikana kupilo pod sumnjivim okolnostima, dok Sveta stolice posle niza skandala iz prošlosti pokušava da uvede red i transparentnost u svoje finansije, pišu svjetski mediji.
Odlazak finansijskog Džejmsa Bonda
Sveta stolica je ove nedjelje saopštila da Brular, 47-godišnji švajcarski advokat nadležan za spriječavanje pranja novca i drugi finansijski kriminal, odlazi s položaja pošto mu nije obnovljen ugovor.
Šef Uprave za finansijske informacije (AIF), ukazuje Frans pres (Agence France-Presse), odlazi poslije pokretanja istrage o transakcijama za kupovinu luksuzne zgrade u Londonu. Zbog istrage su prošlog mjeseca suspendovani drugi čovjek tog tijela, Italijan Tomaso di Ruca, kojeg je Brular snažno branio, i još četiri zaposlena.
Vatikanska policija je u okviru istrage početkom oktobra izvršila pretres kancelarija AIF-a i Državnog sekretarijata, glavnog birokratskog tijela Svete stolice.
AIF je osnovao prethodni papa Benedikt Šesnaesti s ciljem da se unese transparentnost u poslovanje Instituta za vjerske poslove (IOR), koji se često naziva “Vatikanska banka” i koji je bio umiješan u niz političkih i finansijskih skandala u posljednjih nekoliko decenije. Brular je na čelu te službe od 2012. godine.
Prije dolaska u Vatikan, Brular, kojem su mediji dali nadimak “Džejms Bond”, bio je na čelu finansijskog obavještajnog odjeljenja u Lihtenštajnu, a prije toga je pomogao da se Iraku vrate sredstva koje je Sadam Husein odneo u inostranstvo. Bularov dolazak u Vatikan je, kako piše AFP, naišao na protivljenje stare garde u instituciji čuvenoj po tajnosti.
Vatikan je u ponedjeljak saopštio da će ime Brularovog nasljednika biti objavljeno po povratku pape Franje iz Azije 26. novembra.
Ostavka ili otkaz
Dok je Vatikan saopštio da šef finansijske regulatorne službe odlazi s položaja budući da mu nije obnovljen mandat, Brular je za Rojters rekao da je podnio ostavku, mada nije ulazio u detalje.
Odlazak Brulara usijledio je poslije, kako ističe Rojters, nezabilježenog policijskog pretresa kancelarija njegove organizacije i Državnog sekretarijata, glavnog administrativnog tijela Rimokatoličke crkve koje je investiralo u manjinski ulog u zgradi u Londonu koja je trebalo da bude pretvorena u luksuzne stanove.
Šef Sekretarijata, kardinal Pijetro Parolin (Pietro) priznao je prošlog mjeseca da posao s nekretninama nije bio transparentan i obećao je da će rasvijetliti slučaj. Uprava AIF-a, koju je predvodio Brular, saopštila je da ta služba nije učinila ništa pogrešno kada je nadzirala investiciju u nekretnine.
Poslije suspenzije direktora AIF-a Di Ruce, ostavku zbog curenja dokumenata povezanih s istragom o kupovini zgrade u londonskoj četvrti Čelsi, podnio je i Domeniko Đani (Domenico Gianni), dugogodišnji šef bezbjednosti u Vatikanu i lični telohranitelj pape.
Vatikanski tužilac Đan Pjero Milano (Gian Piero Milano) razmatra moguće kriminalne prekršaje poput pronevjere, zloupotrebe položaja, prevare i pranja novca povezanog s kupovinom nekretnine, rekli su za Rojters ljudi upoznati s istragom.
Član borda AIF-a Mark Odendal (Marc Odendall) podnio je ostavku navodeći kao razlog uklanjanje Brulara, ali i odluku međunarodnog konzorcijuma za finansijske informacije da suspenduje AIF iz svoje komunikacione mreže poslije pretresa kancelarije vatikanske uprave, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).
Odendal je za AP rekao da AIF ne može da prima i razmjenjuje informacije zbog odluke Egmonta koji okuplja agencije 130 zemalja.
“Nema smisla ostati u bordu prazne školjke”, objasnio je on.
AIF je i dalje član Egmonta, ali je suspendovan iz mreže za razmjenu povjerljivih informacija za globalnu borbu protiv pranja novca. Tokom pretresa kancelarija AIF-a, vatikanska policija je zaplijenila dokumente, što je izazvalo uzbunu u međunarodnom tijelu čije će članice, ocjenjuje AP, sada biti manje spremne da dijele s vatikanskom službom svoje informacije iz straha da bi mogle doći u ruke vatikanske policije.
Luksuzna zgrada u Čelsiju
Razlog za policijski upad u AIF, ističe AP, nije jasan. Prema nalogu za pretres, tužioci su naveli samo da postupci AIF-a u vezi sa zgradom u Londonu “nisu jasni” i okrivili njenog direktora Di Rucu da je bio u kontaktu s londonskom pravnom firmom koja je bila uključena u dogovor.
Veći dio naloga za pretres se tiče Sekretarijata, koji je 2012. uložio 150 miliona era u luksuznu zgradu u Čelsiju, ali se ispostavilo da je hipoteka problematična i da je nekretnina izgubila vrijednost uslijed Bregzita, dok su posrednici uzimali milione od Vatikana u naknadama. Sekretarijat je 2018. odlučio da potpuno kupi zgradu i isplati ostale investitore, zbog čega je bio potreban zajam Vatikanske banke.
Direktor Vatikanske banke, blizak papi Franji i kancelarija generalnog revizora podigli su uzbunu kod tužioca upozoravajući da otkup djeluje sumnjivo, što je dovelo do pretresa.
Na kraju, ističe AP, pretres više djeluje kao rezultat internih sukoba – između Vatikanske banke s jedne strane i Sekretarijata i AIF-a s druge strane – oko znatne finansijske imovine Sekretarijata, koja je izvan računa Vatikana.
Vatikan je poslije pretresa kancelarija AIF-a saopštio da je akcija policije povezana sa sumnjivim finansijskim transakcijama, a kasnije se, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) pojavila informacija da se vodi istraga investicije Sekretarijata u investicioni fond iz Luksemburga.
Taj fond je 2014. dio novca iskoristio da proda Sekretarijatu udio u zgradi u Čelsiju koju je već posjedovao menadžer fonda. On je kupio zgradu u Londonu 2012. i onda je po znatno većoj cijeni prodao vatikanskom Državnom sekretarijatu, navodi Fajnenšl tajms.
Bivši glavni revizor u Vatikanu Libero Milone, koji je podnio ostavku 2017, rekao je prošlog mjeseca za Fajnenšl tajms da Sekretarijat ima velike količine novca na računima u švajcarskim bankama koje nisu u zvaničnim finansijskim knjigama Vatikana.
Milone je rekao da mu je, kada je kao glavni revizor tražio dodatne informacije o tim računima, rečeno da će morati da podnese ostavku.
Posljedice skandala
Papa je smijenio najvišeg finansijskog regulatora Vatikana dok se zakuvava finansijski skandal oko investicija u londonske nekretnine, ističe Volstrit džurnal.
Odlazak Brulara, ocjenjuje njujorški list, produžava previranja u Vatikanu koji su već ugrozila povjerenje finansijskih regulatora širom svijeta u razmjenu informacija s AIF-om u okviru koordinisanja borbe protiv pranja novca, finansiranja terorizma, poreskih utaja i drugog finansijskog kriminala.
AIF je osnovan 2010. kako bi se Vatikanska banka povinovala međunarodnim standardima u borbi protiv finansijskog kriminala, ukazuje Volstrit džurnal, dodajući da je pod Brularovim nadzorom od 2012. godine banka zatvorila hiljade računa, u nekim slučajevima zato što profili klijenata nisu odgovarali iskazanoj misiji banke da služi “vjerskim poslovima”.
Agencija Savjeta Evrope za spriječavanje pranja novca Manival (Moneyval) hvalila je Vatikan za napore po pitanju finansijske transparentnosti, dok su organizacije za finansijski nadzor smatrale AIF svetlom tačkom u pokušaju Vatikana da reformiše svoje finansije, ali nagli odlazak dva visoka zvaničnika – Brulara i Di Ruca – dovodi u pitanje uspeh reformskog programa papa Franje, koji je, kako navodi Volstrit džurnal, izabran 2013. poslije slučajeva navodne korupcije i nekompetencije u Vatikanu.
Agencija Manival bi sljedeće godine trebalo da sprovede procjenu u Vatikanu i zasad, ocjenjuje Volstrit džurnal, nije jasno kako će odlazak Brulara uticati na proces, ali će komešanje na vrhu AIF-a verovatno zabrinuti zvaničnike tijela Savjeta Evrope.