Papa odlučio – O finansijama Vatikana brinuće žene
Bivša rizničarka princa Čarlsa i nekadašnja ministarka obrazovanja i saobraćaja u britanskoj vladi Tonija Blera su među šest žena koje je papa Franja izabrao u novi saziv savjeta koji nadzire vatikanske finansije.
Ovo je prvi put da su žene eksperti iz poslovnih, bankarskih i akademskih krugova imenovane u Ekonomski savjet osnovan 2014. godine, što je znak da poglavar Rimokatoličke crkve ispunjava obećanje da će unaprijediti rodnu ravnopravnost u vatikanskoj administraciji.
U ovo 15-člano nadzorno tijelo, kojim će predsjedavati minhenski nadbiskup i kardinal Rajnhard Marks, ušle su dvije Britanke, Lezli Ferar, koja je sedam godina brinula o finansijama princa od Velsa, i Rut Keli, bivša najmlađa ministarka u Blerovoj vladi i članica uticajne katoličke organizacije “Opus Dei”.
Među ekspertima izabranim u Ekonomski savjet su i profesorka njemačkog javnog prava Šarlot Krojter-Kirkhof, ugledna bankarka iz Berlina Marija Kolak, ali i dvije uspješne poslovne žene iz Španije, Eva Kastiljo Sanz i Marija Konsepsion Osakar Garaikoečea.
Donedavno najuticajnije žene u najmanjem gradu-državi na svijetu bile su Barbara Jata, direktorka Vatikanskih muzeja, i Kristijan Mari, zamjenica šefa kancelarije za odnose sa javnošću.
Da su u Vatikanu počeli da duvaju novi, progresivni vjetrovi, osjetilo se još prošle godine, kada je Franjo imenovao i prve četiri žene za savjetnike Biskupskog sinoda, institucije osnovane prije pola vijeka.
U januaru je papa napravio veliki iskorak kada je imenovao i prvu ženu na visoku dužnost u državnom sekretarijatu Vatikana, kojim tradicionalno dominiraju muškarci.
Italijanka Frančeska di Đovani preuzela je novoosnovanu kancelariju za odnose sa državama i tako praktično postala jedna od dva zamjenika šefa diplomatije Svete stolice i nadbiskupa Pola Galagera.
Kasa Rimske kurije nije baš u najboljem stanju, ne samo zato što su ove godine zbog pandemije korone smanjeni prihodi od ulaznica za vatikanske muzeje, već i zbog serije finansijskih skandala u koje su upleteni uticajni krugovi u Katoličkoj crkvi.
Da bi zaustavio razgranate i dobro uhodane kanale kojima se novac iz vatikanske kase odlivao u džepove mafije, bliskih rođaka i prijatelja, rimski pontif je 1. juna donio novi zakon za suzbijanje korupcije.
Ubuduće, unosni poslovi će se dodjeljivati na osnovu strogo kontrolisanog javnog nadmetanja. Uspostavljanje centralizovane kontrole nad ugovorima za nabavku robe i usluga trebalo bi da raskrsti sa starom praksom po kojoj su kongregacije i vatikanske kancelarije ove poslove sklapale po svom nahođenju.
Ova reforma dolazi poslije velikog finansijskog skandala – propalog ulaganja u luksuzne nekretnine u centru Londona, koje je bacilo sjenku na vrh Katoličke crkve.
