Miloš Grujić: Znanjem do dobiti sa svjetskih berzi

Trenutno je skoro četiri odsto neto vrijednosti imovine uloženo u hartije od vrijednosti emitenata čije je sjedište izvan BiH. Navedena ulaganja su u potpunosti u skladu sa načelnima naše investicione politike: sigurnosti, likvidnosti, profitabilnosti i diverzifikacije. Tako je otvorena mogućnost plasiranja kapitala u investicije koje će povećati profitabilnost našeg portfelja

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Penzijski rezervni fond (PREF) Republike Srpske je jedinstvena institucija za čiji rad riječi hvale imaju i oni koji se u Narodnoj skupštini ne slažu ni oko jednog pitanja. Za objašnjenje čime se to PREF bavi, treba reći da je po okončanju privatizacije jedan dio akcija svih preduzeća postalo vlasništvo RS, a oko 10 odsto je vlasništvo Fonda PIO. Odlučeno je da se upravljanjem tim akcijama bave stručnjaci, pa od 2011. godine, kad se osniva PREF RS, ovaj fond uvećava svoju vrijednost i prihode koje ostvaruje i uplaćuje u Fond PIO. Iako se radi o relativno malim sumama, kontinuitet se pokazuje tako što su prošle godine izašli na međunarodno tržište. Tako je prošle godine ovaj fond postao vlasnik akcija Facebooka, Raiffeisen bank International, Berkshire Hathaway, Viena Insurance Group, Allianz SE i drugih kompanija, a do danas rast tih akcija je bio oko 20 odsto što samo pokazuje da je ulaganje bilo promišljeno. Miloš Grujić, direktor PREF, prihode koji se očekuju od dividendi naziva izvozom na licu mjesta, što je uobičajena praksa sličnih fondova u svijetu.

– Operacije na međunarodnom tržištu predstavljaju još jednu od aktivnosti na koje možemo biti ponosni. Od marta 2020. godine smo ulagali na berzama u inostranstvu. Proglašenje pandemije uz zatvaranje ekonomija i ograničenja u kretanju ljudi i roba uticalo je na prihode svih kompanija. U skladu sa tim, očekivanja u poslovanju privrednih društava su naglo postala pesimistična. Rezultat je smanjenje cijene akcija na skoro svim svjetskim tržištima. U opisanim okolnostima, investitori koji su kupovali akcije kada je njihova cijena rasla, obično se uplaše i uglavnom prodaju akcije jer žele da smanje gubitke. Dugo smo pravili analize i strategije za ovaj korak. Kreirali smo procedure i usaglasili posredničke naknade za ovaj izazov. Kraj prvog kvartala 2020. i pad akcija je bio okidač i povoljan momenat da počnemo da kupujemo hartije od vrijednosti u inostranstvu.

Šest emitenata RS iz portfelja PREF-a isplatilo je dividendu od 6.242.336 maraka; „Telekom Srpske“, TGT“, „Meridian“, „„HE na Drini“, Gas promet“, „i Romanijaputevi“

Kao rezultat, dio dobiti ostvarili smo ulaganjem u finansijske instrumente u inostranstvu. Metaforički, prilivi iz drugog finansijskog sistema u domaći sistem se mogu uporediti sa izvozom na licu mjesta. Zaradili smo na stranim berzama i „donijeli” dio tog novca ovdje. Trenutno je skoro četiri odsto neto vrijednosti imovine uloženo u hartije od vrijednosti emitenata čije je sjedište izvan BiH. Nerealizovana dobit je veća od 18 odsto, a realizovan je priliv od dividendi oko 200.000 KM, a realizovali smo oko 150.000 KM. Navedena ulaganja su u potpunosti u skladu sa načelnima naše investicione politike: sigurnosti, likvidnosti, profitabilnosti i diverzifikacije. Ovom strateškom realokacijom aktive – oslobađanjem kapitala iz neprofitabilnih i nelikvidnih investicija, otvorena je mogućnost plasiranja kapitala u investicije koje će povećati profitabilnost portfelja i direktno uticati na veći iznos isplaćene dividende u Trezor.

Da li će izmjene zakona omogućiti da ovakvih investicija bude više?
– Nacrtom izmjena Zakona o PREF-u, koji je nedavno usvojila Vlada Republike Srpske, je predviđeno da će PREF u budućnosti moći da ulaže sredstva u inostranstvo i da intenzivnije sarađuje sa međunarodnim finansijskim organizacijama i multilateralnim razvojnim bankama. Izmjenom Zakona se otvara mogućnost saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama u infrastrukturnim i drugim projektima van granica Republike Srpske i BiH, a koja često nemaju pravnu prirodu hartija od vrijednosti. Takođe, izmjenama se proširuje prostor za zajednička ulaganja fonda i međunarodnih finansijskih organizacija i multilateralnih razvojnih banaka sa BiH na zemlje članice EU, OECD i CEFTA-e. Osim toga, značajno je povećana mogućnost ulaganja neto imovine Fonda u hartije od vrijednosti emitenta čije je sjedište izvan BiH sa dosadašnjih 20 na predloženih 35 odsto.

Koji su planovi PREF RS ?
– Investicioni cilj PREF-a je ostvarivanje stabilnih prinosa na duži rok kroz ulaganje imovine fonda, a radi podrške obezbjeđenju dugoročne finansijske održivosti obaveznog penzijskog osiguranja u Republici Srpskoj. Nastojaćemo da i dalje unapređujemo dobre odnose sa domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama, domaćim i stranim investitorima, te sa preduzećima iz našeg portfelja u cilju ostvarenja što boljih rezultata. Nastavićemo sa ulaganjem u iste finansijske instrumente u koje smo i do sada ulagali – uključujući i REPO poslove. To podrazumijeva i ulaganja u inostranstvo, u skladu sa zakonom i investicionom politikom. Kao rezultat, biće ispunjeno načelo sigurnosti imovine fonda, diverzifikacije portfelja, likvidnosti fonda i, naravno, načelo profitabilnosti. Rezultat će biti još kvalitetniji portfelj, čime će PREF nastaviti da osigurava redovne prilive novca za izmirenje svih trenutnih i procijenjenih budućih obaveza koje fond ima.

Danas je svaki deveti zaposleni u RS član dobrovoljnog penzijskog fonda, a broj članova se postepeno i kontinuirano povećav

Ipak, postoje i na domaćem tržištu kompanije kod kojih želimo da zadržimo vlasničko učešće ili da ga povećamo. Na ovaj način ćemo stvoriti još kvalitetniji portfelj, u smislu likvidnosti, profitabilnosti i rizika, čime ćemo nastaviti da osiguravamo redovne prilive novca za izmirenje svih trenutnih i procijenjenih budućih obaveza koje Fond ima. Penzijski sistem pokušavamo učiniti stabilnijim ne samo u sadašnjem vremenu, nego i dugoročno, što smo pokazali kao učesnici u osnivanju prvog dobrovoljnog penzijskog fonda na našim prostorima.

Zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Skupnom pokojninskom družbom iz Slovenije PREF je učestvovao u osnivanju Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim penzijskim fondom. Kakav je značaj osnivanja tog fonda kod nas?
– To je jedan od najvažnijih projekata u kojem je PREF učestvovao. Osnivanje Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda kao trećeg stuba sistema penzijskog osiguranja je značajan projekat za razvoj penzijskog sistema i finansijskog tržišta u Republici Srpskoj i BiH. Uložili smo značajne napore da domaće tržište upoznamo sa prednostima, postojanjem i načinom funkcionisanja dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Nastojali smo da saradnju održavamo i unapređujemo sa svim značajnim akterima: institucijama Republike Srpske, predstavnicima lokalne samouprave i sindikatima, akademskom zajednicom i najviše – sa privatnim sektorom. Uprkos pandemiji i vanrednim okolnostima, dobrovoljno penzijsko osiguranje je zaživjelo u Republici Srpskoj. Orijentaciono, danas je svaki deveti zaposleni u Republici Srpskoj član dobrovoljnog penzijskog fonda. Broj članova se postepeno i kontinuirano povećava što znači da se povećava i povjerenje u dobrovoljno penzijsko osiguranje. Među najvažnijim aktivnostima je bio naglasak na širenju svijesti o potrebi štednje za treće doba. Od osnivanja smo informisali javnost o dobrovoljnoj štednji i njenim prednostima, pružanju usluga svojim članovima ali i o poreskim olakšicama koje članovi i poslodavci ostvaruju kada uplaćuju štednju za penziju. Jedan od prioriteta je i podsticanje poslodavaca u Republici Srpskoj koji još uvijek nisu organizovali penzijski plan za svoje zaposlene da to učine. Građani često miješaju osiguranje i dobrovoljnu štednju. Metaforički, dobrovoljna štednja u penzijskom osiguranju predstavlja “strah” od života u penziji a osiguranje strah od neželjenog događaja ili od smrti.

ZAŠTO FACEBOOK
– Imali smo Watchlistu, na kojoj je spisak akcija koje smo posmatrali. Među njima su i one koje imaju prenaglašenu volatilnost, odnosno promjenljivost cijena. Akcije Facebooka su, kao i druge koje smo kupili, neke od onih koje su zadovoljavale naše zahtjeve u smislu rizičnosti, likvidnosti i profitabilnosti. Ni imidž ni popularnost nekog brenda ne igraju ulogu u odluci, jer i taj važan faktor se već odrazio na cijenu akcija. Nema tu nekih posebnih simpatija niti sentimentalnog vezivanja. Mi znamo i po kojoj cijeni bismo akcije prodali da nam se pruži prilika.