Slaviša Lakić: STANDARD računovodstvo, reper sinergije modernog i sigurnog biznisa

Klijenti više ne traže klasične računovođe ni klasične advokate. Oni su prihvatili nove tendencije i shvatili da će u budućnosti na tržištu postojati svestrani koji poznaju sve što je potrebno klijentima. Do izražaja dolazi poresko savjetovanje, po tome su prepoznatljivi i to će biti od velike koristi frilenserima koji već moraju da razmišljaju kako prilagoditi poslovanje postojećim propisima

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Prepoznati trendove u poslovanju i osjetiti šta klijenti očekuju, važan je dio uspjeha Standard računovodstva iz Bijeljine. Tako je od početka kada ova firma nastaje uz advokatsku kancelariju Stevanović, uz prepoznavanje da se ova dva posla savršeno nadopunjuju. Iako su u tome još uvijek avangarda, ne zaustavljaju se. Jedna od “poslovnih niša” u kojoj vide priliku je svijet popularnih frilensera – slobodnjaka koji novac zarađuju zahvaljujući napretku internet komunikacija i mogućnosti da svoje usluge ponude u svakom kutku svijeta.

Ako su do sada živjeli u iluziji da zahvaljujući tehničkom napretku mogu poslovati ispod radara poreskih organa, primjeri iz okruženja govore da toj iluziji dolazi kraj. Direktor Standard računovodstva, Slaviša Lakić, kaže da su se okrenuli ovoj do skora neprimjetnoj grupi preduzetnika kao ciljnoj grupi, kojoj će ponuditi usluge pomoći kako da na najbolji način počnu poslovati u skladu sa važećim zakonima. Navodi i da će u tome svi imati korist i ističe da je poreska politika u Republici Srpskoj povoljnija nego u okruženju.

– Frilenseri su preduzetnici na koje bi svaka država trebala da pazi i vodi računa da ih zadrži kod sebe. To su ljudi koji u zemlju donose ogroman kapital sa strane. Poreska uprava je tu da sprovede kontrolu da bi taj novac bio u legalnim tokovima, a da se oporezuje ono što je određeno važećim propisima. Poreska politika Republike Srpske je znatno povoljnija, na primjer, u odnosu na Srbiju, i zbog toga se mnogo ljudi odlučuje da ovdje osnuje firmu. Srbija je pokrenula inicijativu kojom je izazvala proteste zbog toga što su željeli da naplate poreze i doprinose pet godina retroaktivno. Kod nas je potrebno da se osnuje firma i oporezivanje počinje od tada, dok je za prethodni period moguće da kao fizičko lice platite samo 10 odsto poreza.

Imamo li predstavu koliko je tih ljudi i koliko zarađuju?
– Vjerujte, riječ je o velikom broju. Mnogima su ti prihodi dodatni – uz nešto što već rade, dok je drugima to osnovni prihod. Postoje ljudi koji zarađuju ozbiljna sredstva i vjerovatno nisu ni bili upoznati sa našom poreskom politikom, niti ih je neko kontrolisao, niti su bili informisani da moraju platiti porez. Možda je država zakasnila u njihovom obavještavanju da nisu izuzeti od zakona i da su ti prihodi oporezivi. Brojna su zanimanja; neki ljudi projektuju za inostranstvo, pojedini daju časove jezika onlajn, IT sektor i programiranje, pa i jutjuberi. Oni žive ovdje, ali zarađuju pružajući usluge svjetskim kompanijama. Zakonom je regulisano da državljanin BiH koji ostvari dohodak plati porez državi čiji je rezident. Ako je porez plaćen negdje drugo, naravno, postoje sporazumi koji sprečavaju dvostruko oporezivanje. Svakako, taj dohodak se, po zakonu, mora prijaviti.

Na koji način Poreska uprava ulazi u trag tim ljudima?
– Banke po službenoj dužnosti šalju obavještenje Poreskoj upravi, ukoliko se primijeti da neko ima značajan priliv novca na račun bez nekog osnova, u smislu da niste banci dostavili ugovor ili niste dostavili fakture kao osnov priliva, pogotovo kad je riječ o ino prilivima. Ukoliko je to učestalo, banka će obavijestiti Poresku upravu, ona će početi da prikuplja potrebne podatke i može da zatraži informacije o uplatama za poslednjih pet godina. Ako ne može da se dokaže da je porez plaćen negdje drugo, onda ga morate platiti ovdje. Poreska uprava je sada više stavila akcenat na frilensing, a vjerovatno će uskoro biti kontrolisane i uplate koje su obavljane preko drugih servisa za plaćanja.

Trebamo naše ljude vraćati, a druge privlačiti, omogućiti im da rade za inostrane firme, ali da žive ovdje. Njihove djelatnosti nisu vezane za zemlju, kancelarija im je – laptop

Koliko se ljudi na našim prostorima bave rudarenjem kriptovaluta i da li je taj posao zakonski regulisan?
– Imali smo slučaj da su naši advokati zastupali čovjeka koji se bavio rudarenjem Bitkoina i Poreska uprava mu je došla na vrata. Imao je velike prihode i na to je trebao da plati porez, što on u tom trenutku nije znao. Poreska je tražila 10 odsto, ali problem je što često ljudi zarađeni novac troše i ne razmišljaju da li će doći do kontrole. A onda, 10 odsto pet godina unazad, često bude velika cifra koju u tom trenutku nemaju. Inače, digitalne valute su sve popularnije i kod nas, mnogo ljudi je spoznalo da je Bitkoin nešto vrijedno i onda su odlučili da uzmu barem jednu grafičku karticu i bave se rudarenjem. Među našim klijentima ima firmi koje se ozbiljno bave tim poslom, uložili su velika sredstva i oni su pristupili ozbiljno legalizaciji svog biznisa, kao samostalni preduzetnici ili društva ograničene odgovornosti.

Kada je osnovano Standard računovodstvo i koja ideja vas je vodila?
– Standard računovodstvo je osnovano 2015. godine. Ideja se rodila zbog velikog broja predmeta koje naša, advokatska kancelarija Stevanović, ima pred nadležnim sudovima u sporovima sa Poreskom upravom i Upravom za indirektno oporezivanje, dakle sporovi iz oblasti privrednih prekršaja. Tako je stvorena sinergija dva biznisa, da pod jednim krovom imamo i pravne i računovodstvene usluge. I, kada dođe do eventualnog spora, bolje smo upućeni, jer advokati teže ulaze u predmet ukoliko nemaju svakodnevni uvid u tu materiju. Kada se stalno susreću sa njom, onda to postane rutina u radu. Naši advokati su sada svakodnevno, kroz naše kolegije ili interne razgovore, upoznati sa osnovnim dešavanjima u ovom poslu i kako se rješavaju problemi.

Sa druge strane, mi u računovodstvu smo u mogućnosti da odmah saznamo na koji način se nešto pravno najbolje rješava, a isto važi i za njih kada ih angažuje klijent kojem mi ne vodimo knjige, jer mogu da se raspitaju šta je praksa, šta je zakon. Nakon šest godina rada, imamo više od 300 aktivnih klijenata. Napravili smo dobar posao, prepoznatljiv po uslugama koje nudimo. Poznati smo po ažurnosti, knjiženja su na dnevnom nivou, jer klijent ne može, i ne treba, da čeka podatak nekoliko dana.

Po čemu se Standard računovodstvo izdvaja od drugih?
– Počeli smo sa klasičnim knjigovodstvom i vođenjem knjiga na dnevnom nivou i izrada završnih obračuna za male subjekte poput zajednica etažnih vlasnika, preduzetnika, zanatlija, pa sve do velikih firmi. Tokom 2016. i 2017. smo se usmjerili na poreska zastupanja stranih firmi, kojih na opšte iznenađenje u BiH ima mnogo. Mnogo se projekata radi, od autoputeva, gasovoda i sličnih velikih investicija. Tu smo da ispratimo strane investicije i postali smo prepoznatljivi po poreskom zastupanju. Pratili smo strane kompanije koje su radile remonte termoelektrana i hidroelektrana širom Srpske. To su reference koje klijentima ulivaju povjerenje.

Kad ste rekli da je advokatska kancelarija primijetila brojne sporove, u čemu je problem pa toliko često sporova dolazi do suda?
– U suštini, nevezano za naše branše, sistem u kompletnoj BiH je komplikovan. Mnoštvo propisa, podzakonskih akata, nedorečenih zakona… Na primjer, svjedoci smo da se u svijetu ubrzano razvija tržište kriptovaluta, a mi toliko kasnimo da nema ni u planu zakonsko rješenje za tu oblast, iako se kod nas osnivaju firme koje se bave tim poslom a ta djelatnost nije propisana zakonom. Da ne govorimo o plaćanju kriptovalutama i slično.

Svjedoci smo da se u svijetu ubrzano razvija tržište kriptovaluta, a da mi kasnimo za tim, nema ni u planu zakonskog rješenja za ovu oblast, iako se kod nas osnivaju firme koje se bave time

Činjenica je da postoje propusti računovođa, ali ima i inspektora na terenu koji zauzmu stav za koji mi smatramo da sud može zauzeti drugačiji, ili pronađemo greške. Ali, zapravo, problem je u sistemu. Naprimjer, kod UIO zakon kaže da žalba ne odlaže izvršenje ukoliko vam je inspektor razrezao neki dodatni trošak. Potpuno je nelogično da vi morate da platite pa se onda žalite. Logično je da se žalite, pa ako se pokaže da niste u pravu, platite sa kamatom. Takve situacije mogu da ugroze likvidnost firme, ona može u tom trenutku da bude blokirana, otežava se poslovanje i kvari se bilansna slika, što je loše u slučaju potencijalne kreditne izloženosti.

Sad djeluje logično da se udruži advokatski i računovodstveni biznis, da li je to čest slučaj na ovim prostorima?
– Koliko znam, postoje agencije koje sarađuju sa advokatskim kancelarijama ili advokati koji sarađuju sa računovodstvenim kućama, jer su prirodno upućeni jedni na druge. Ali, koliko znam, nema pod jednim krovom ove dvije vrste usluga, pogotovo sa 50 ljudi koji su zaposleni na jednom mjestu i bave se ovim poslovima, kao što to imate kod nas.

Slažete li se sa time da se posao pravnika i računovođa mijenja u odnosu na ono kako su izgledali ranije i da će biti prinuđeni da evoluiraju?
– Nedavno sam čitao tekst o tome kojih 10 zanimanja će u budućnosti nestati, a među njima su klasični advokati i klasične računovođe. Neisplativo je da se vi sa nekim sudite oko međe 20 godina. Sve ide u pravcu da na značaju dobija savjetovanje. Naravno, postojaće računovodstvo, ali će biti sve više automatizovano i već jeste, u odnosu na ranija vremena. Poznavanje zakonskih propisa i poresko savjetovanje je budućnost. Može se reći da klasičan računovođa gubi smisao, jer moraš da poznaješ dosta zakonskih propisa koji se ne tiču samog računovodstva. Klijenti od nas traže da sačinimo neke ugovore ili da ih tumačimo, što bi, recimo, trebalo da rade advokati. Isto tako, od naših advokata traže da znaju pročita kompletan bilans, da vide „krvnu sliku“ firme i da znaju šta je potencijalni problem. Dakle, ko hoće da opstane na tržištu, moraće da bude svestran i poznaje stvari iz obje oblasti.

Uskoro će Standard računovodstvo predstaviti softver koji se razvija na osnovu dosadašnjih iskustava. Po čemu će biti drugačiji od postojećih?
– Ideja za program se javila tokom prošle godine, zbog velikog broja klijenata i zbog sve češćih upita da im se sačine neki izvještaji koje postojeći programi nisu mogli da naprave. Htjeli smo da napravimo jedan dobar web program, koji će biti dostupan svakom klijentu u svakom trenutku. Razvijamo i mobilnu aplikaciju, pomoću koje će preko telefona sve biti dostupno, pregledno i ažurno. Ugledajući se na velike kompanije, odlučili smo se da imamo vlastiti softver u kome će biti kompletna baza podataka, a klijenti će imati pristup svojoj u svakom trenutku.

Osluškujemo tržište, pratimo dešavanja u svijetu, imamo tim ljudi koji govore po nekoliko stranih jezika i to nas izdvaja kada se inostrana firma opredijeli za nas

Zbog velikog broja klijenata iz inostranstva, omogućili smo da izvještaji budu dostavljeni na engleskom. To drugi programi ne podržavaju. Isto tako, imali smo u vidu da program vodi računa o tome da su za različita tržišta potrebni nešto drugačiji izvještaji. Na primjer, ako firma iz Srbije ima ogranak u BiH, onda njihovim organima mora predati drugačiji izvještaj nego ovdje. Zato im pružamo mogućnost da dobiju sve forme koje su im potrebne. Potrudićemo se da napravimo program koji će pratiti sve, od proizvodnih preduzeća, pa do klasičnog robnog i finansijsko knjigovodstva. Zatim, obračun plate, jer za radnike iz Republike Srpske važi jedan, a za radnika iz FBiH u RS je potpuno drugi obračun. Mi želimo program koji će sve to imati na jednom mjestu.

Kako je izgledao vaš životni put?
– Potičem iz građanske porodice, srednja klasa, koja je zbog ratnih dešavanja morala da se seli i mijenja mjesto boravka, da bi se vratila na svoje. Rođen sam u Bijeljini, pa smo živjeli u Tuzli, izbjegli u Novi Sad, pa se vratili u Bijeljinu. Tu sam završio osnovnu školu, gimnaziju i fakultet. Moja ljubav prema ekonomiji prevashodno potiče iz odnosa sa bratom koji je dugo godina direktor marketinga u jednoj firmi, te zbog ujaka koji je čitav svoj radni vijek proveo kao računovođa. Uz njih dvojicu sam bio upućen u sve to, računovodstvo je bilo u porodici prisutno preko ujaka i meni blisko. Nisam ranije očekivao da ću se time baviti u životu, ali je bilo jasno da je ekonomija moja budućnost. Kasnije sam, zajednički sa Milošem Stevanovićem, došao do toga da u računovodstvu možemo napraviti uspješnu priču.

Koliko se život razlikuje od očekivanja koje ste imali kad ste završavali fakultet?
– Sve zavisi od toga šta su nečija očekivanja. Nekome će biti pruženo sve, ali će mu očekivanja biti veća pa će biti nezadovoljan. Ja sam tokom studiranja radio kao konobar i moja očekivanja i moj zadatak su bila da budem najbolji mogući konobar. Dugo godina sam radio za omladinske organizacije i u tom volonterskom radu sam se trudio da budem među najboljim. Kojim god poslom čovjek da se bavi, treba dati sve od sebe. Ako ne možeš da radiš ono što voliš, treba da voliš ono što radiš. Jednostavno, zbog tržišta na kom se nalazimo, svi smo prinuđeni da biramo između onog što nam se nudi i ne može svako da radi ono o čemu mašta. Ali, u redu, ako je nešto ponuđeno, onda od toga treba napraviti dobru priču.

Da li je to vaš najvažniji moto, da treba biti najbolji i težiti tome?
– Čovjek mora dati sve od sebe bez obzira šta radi. Uvijek se vraćam na to da morate da volite ono što radite, kako biste imali ličnu satisfakciju, da se trudite da naučite nešto novo svaki dan, bez obzira da li je u vašoj sferi djelatnosti. Da čujete nešto novo, pročitate nešto novo, da budete u kontaktu sa ljudima, da se družite. Čovjek je društveno biće, a najveći kapital koji možete da imate su ljudi oko vas.

Kada klijent zna šta mu je cilj, mi mu možemo predstaviti šta je u tom trenutku najpovoljnije, mi smo tu da pružimo podršku i najbolji savjet

Šta vas je najviše oblikovalo, da li je to došlo kroz posao, ili ranije?
– Osnov svega je porodica. Kućno vaspitanje je nezamjenjivo. Ne možete se prema klijentu lijepo ophoditi, ako se niste naučili lijepo ophoditi prema roditeljima, komšiji… Ostalo sam naučio kroz posao. Kad sam se susretao sa novim stvarima koje sam počinjao da radim, stavljao sam pred sebe ciljeve, i onda pratim šta će se desiti ako uradim to i to, kako se odražava na mene, moja primanja, slobodno vrijeme. Vremenom, kad uđete u svaki posao, uložite mentalno i energetski, date sebe, rezultati ne mogu da ne dođu. Samo morate biti strpljivi, jer ništa se ne može postići preko noći. Morate da gradite nešto godinama, na zdravim temeljima, da bi to i uspjelo.

Na čemu insistirate sa mlađim saradnicima, šta je najvažnija lekcija koju želite da im prenesete?
– Broj jedan je strpljenje! Mnogo mladih kolega poslije završenog fakulteta smatra da zna sve, a niko od nas nije znao ništa kad je završio fakultet. Svi smo mi učili dosta teorijske stvari, a svaki posao se mora primijeniti u praksi i za to nas ništa ne može spremiti u potpunosti. A mlađe kolege već na početku razmišljaju o kreditu da kupe auto, da kupe stan. Ne razmišljaju da sve dolazi vremenom i da prvo moraš da se dokažeš u poslu. Druga stvar koju ukazujem jeste da moraju imati ogromnu želju da uspiju. Bez obzira na to ko je kakvo znanje donio sa fakulteta, onaj ko ima želju da radi, napredovaće mnogo brže.

Dva paketa
– Naša kompanija nudi dva paketa usluga za sva lica koja obavljaju poslove preko interneta. „SetUp Paket“ podrazumijeva naš angažman oko registracije djelatnosti korisnika i provođenje svih aktivnosti pred nadležnim organom za registraciju, i dobijanje poreskog broja. „Freelance Accounting“ podrazumijeva, pored našeg angažmana oko registracije djelatnosti, i vođenje poslovnih knjiga korisnika na mjesečnom nivou, poreski konsalting kao i podnošenje poreskih prijava i obračuna kod nadležnih organa.

Digitalni nomadi
– Hrvatska je prva pokrenula priču o digitalnim nomadima i to je vrhunska stvar za nas, za naš poreski sistem. Tim ljudima treba omogućiti sve što je potrebno za nesmetan rad. Programeri će biti sve više na cijeni i mi prvo moramo naše ljude vraćati, a druge privlačiti, omogućiti im da rade za inostrane firme, ali da žive ovdje. Njihove djelatnosti nisu vezane za kancelariju ni zemlju, njihova kancelarija je njihov laptop. Mogu da rade odakle god žele, bitno je gdje im je firma registrovana.

Volontiranje je sjajan početak
– Prelijepa iskustva imam kroz rad za nekadašnji Omladinski centar Bijeljina. Dosta putovanja, raznih aktivnosti, mnogo ostvarenih kontakata, povezivanje sa ljudima iz inostranstva. To bih preporučio svima, jer mi se čini da današnja omladina nema volje za taj način udruživanja, već se sve preselilo na društvene mreže. Omladinsko organizovanje pruža dobar način da se kvalitetno provede vrijeme. A pisanjem projekata, saradnjom sa lokalnom zajednicom i drugim organizacijama vi bolje shvatite kako sve funkcioniše, a drugi ljudi vas primijete da ste prisutni i da posjedujete kvalitet.