Evropa očekuje najgore prinose meda u istoriji
Evropa očekuje najgore prinose meda u istoriji. Razlog za to su klimatske promjene, sezona cvjetanja koja je krenula ranije, a trajala kraće, mraz i loši vremenski uslovi, koji su nanijeli velike štete pčelarima.
Francuski pčelari očekuju najlošije prinose meda u posljednjih nekoliko decenija, a Rojters prenosi kako je neuobičajeno hladno i vlažno vrijeme sprečilo pčele da ga proizvedu.
Francusko udruženje pčelara UNAF saopštilo je kako se, na osnovu informacija dobijenih od regionalnih udruženja, očekuje da će prinos za ovu godinu biti između 7.000 i 9.000 tona, to jest trećina od količine prikupljene u 2020. godini.
“Ovo će biti najlošiji prinosi u istoriji naše organizacije, najgori u posljednjih najmanje 50 godina”, napomenuo je predsjednik UNAF Kristijan Pons.
On je rekao i da pčelari širom Evrope imaju slične probleme zbog lošeg vremena i klimatskih promjena koje će imati trajni uticaj na proizvodnju.
Iz ovog udruženja poručili su da će ova godina biti katastrofalna za med jer su na području Francuske uslovi bili vrlo teški za pčele u proljeće i ljeto, s dugim razdobljima mraza, hladnoće, kiše i sjevernog vjetra.
Kažu da klimatske promjene s kojima se suočavaju posljednjih 15 godina sada uzimaju danak i da sezone cvjetanja postaju sve ranije i kraće. Ističu da se u mnogim predjelima te zemlje sezona ispaše završava već posle jula, a da je ranije trajala nekoliko nedjelja duže.
Postepeno klimatske promjene štete našem poslovanju, ovim tempom biće sve manje domaćeg meda, izjavio je Kristijan Pons, predsjednik francuskog udruženja pčelara UNAF.
Napominju i da zbog svega ove godine bagremovog meda praktično neće biti, drugu godinu zaredom, dok je proizvodnja onog od kestena i suncokreta bila jako slaba. Berba šumskog, planinskog i borovog takođe je razočaravajuća jer je sezona cvjetanja bila prekratka, a samo onaj od lavande na mediteranskom jugoistoku zemlje dao je dobar rod, saopštio je UNAF.
I pčelari iz Slovenije žale se na klimatske promjene, piše Politiko. Peter Kozmus iz Slovenačkog saveza pčelara kaže da je godina jako loša i da gotovo 80 odsto nije imalo nikakve prinose. Portal navodi da je u Italiji slična situacija i da su uzgajivači povećali broj košnica kako bi preživjeli.
