Petar Đokić: Srpska će u narednih 10 godina biti energetski stabilna

Pokretanjem velikih energetskih projekata, strateški je ucrtan razvojni pravac Srpske u narednim decenijama. Zadati ciljevi u energetskom smislu su – biti bezbjedna, zaštićena i stabilna, sa dovoljno energije za sebe i značajnim količinama za izvoz. A sve to uz odgovorno upravljanje resursima i zaštitu životne sredine

razgovarala BORJANA SIMIĆ    foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Vrijeme pred nama obilježiće veliki energetski izazovi u svijetu, ali u budućnost ipak možemo gledati sa više nade od strepnje, jer će na domaćem terenu isti period biti obilježen velikim investicijama u energetski sektor. Biti na čelu ministarstva energetike Republike Srpske za Petra Đokića je istovremeno puno razloga za zadovoljstvo, ali i prepuno izazova. Energetska transformacija, nalozi iz Evropske unije o dekarbonizaciji, investicije, opstrukcije, uzburkane globalne prilike… teme su koje su zavrijedile ovaj razgovor.

Znamo da je danas u ovako veoma složenim okolnostima i napetosti u svijetu teško dati prognoze za bilo šta, ali ne možemo da vas za početak ne pitamo kakva je energetska perspektiva Republike Srpske?
– Tačno tako, svijet je ušao u sasvim novu eru u kojoj je veoma teško davati prognoze, ali to ne smije da nas obeshrabruje u smislu našeg razvoja, jer nikome nije stalo koliko nama da budemo energetski bezbjedni. U tom smislu, Republika Srpska ima velike, još uvijek neiskorištene potencijale, i njenu energetsku budućnost vidim kao veoma svijetlu, ali da bi to bilo tako moramo ostati dosljedni ciljevima koje smo definisali našim politikama. Energetska slika Republike Srpske se počela bitno mijenjati i više je nego vidljivo da se promijenila u odnosu na period od prije deset godina.

Elektroprivreda Republike Srpske je započela aktivnosti na izgradnji solarnih elektrana, a za dvije solarne elektrane po 55MW su počele aktivnosti na dodjeli koncesije. Sve tri solarne elektrane mogu biti izrađene najkasnije za tri godine

Odlučno smo krenuli u realizaciju velikih energetskih projekata, koji su garancija očuvanja naše stabilnosti i nezavisnosti. Svoju orijentaciju u razvojnom smislu definisali smo na vrlo vidljiv način Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine, koju je usvojila NSRS. Obavezali smo se da na racionalan i odgovoran način upravljamo resursima, da obezbijedimo kvalitetnu energiju dostupnu svim građanima i privredi, da vodimo računa o zaštiti životne sredine i ravnoteži u prirodnoj sferi u vrijeme kada se grade novi energetski objekti, kao i da radimo na izradi zakonske regulative koja će biti usklađena sa modernom praksom i svim obavezama koje u oblasti energetike preuzimaju sve druge države, pa i Republika Srpska. To je jedini i ispravan put ka osiguranju održive budućnosti, kojoj svi težimo.

Republika Srpska će u narednih deset godina u energetskom smislu biti bezbjedna, zaštićena i stabilna i imaće dovoljne količine energije za sopstvene potrebe, a i značajne količine za prodaju na spoljna tržišta. Na taj način ćemo imati mogućnost novih ulaganja u dalji rast i razvoj Srpske. Kilovat-sat proizvedene električne energije je naš resurs na kome se može i treba, pored ostalog, bazirati razvoj Republike Srpske. Iz tog razloga uvijek govorim da energetika, kao sektor koji u sebi nosi najveći potencijal i najviše mogućnosti, treba da bude faktor podsticanja napretka naše države.

Pored izgradnje infrastrukture i modernih saobraćajnica, gdje smo ostvarili značajne rezultate, energetika polako preuzima lidersku poziciju u pogledu mogućnosti, odnosno potencijala za ukupan doprinos razvoju Srpske. Naša Vlada je uspjela da ovaj sektor predstavi i etablira kao područje u kom leži nepregledan kapacitet za razvoj novih projekata i, samim tim, veći priliv novca u našu privredu.

Kolika je vrijednost energetskih projekata na kojima se trenutno aktivno radi?
– Ukupna vrijednost energetskih projekata koji su u Srpskoj trenutno započeti ili ugovoreni, iznosi 2,2 milijarde KM, što je zaista impresivna cifra, koja pokazuje da se krećemo prema cilju koji smo zacrtali Strategijom razvoja energetike Republike Srpske, a to je da u ovaj sektor do 2035. godine uložimo 11,5 milijardi KM. Vrlo brzo i odlučno smo riječi iz Strategije pretočili u praksu i konkretna djela.

Srpska će u narednih deset godina energetski biti bezbjedna, zaštićena i stabilna i imaće dovoljne količine energije za sopstvene potrebe, a i značajne količine za prodaju na spoljna tržišta

Veoma sam ponosan na činjenicu da su za vrijeme mog dosadašnjeg mandata na mjestu ministra energetike pokrenuti tako veliki projekti. Samo u prethodnih godinu dana smo pokrenuli izgradnju HE „Buk Bijela“, projekta čija je vrijednost u ovoj fazi oko 225 miliona eura, te izgradnju HE „Bistrica“ koja predstavlja sistem nekoliko hidroelektrana, čija je ugovorena vrijednost oko 103 miliona eura. Trenutno je u izgradnji HE „Ulog“ kod Kalinovika, a intenzivno se radi i na realizaciji ranije započetih pripremljenih projekata koji su krenuli sa punom realizacijom u prošloj godini, jedan od njih je svakako i vjetroelektrana „Grebak“ kod Nevesinja.

Dodijelili smo koncesije za izgradnju solarne elektrane „Bileća“ instalisane snage 60 megavata, solarne elektrane „Nevesinje“ instalisane snage 63 megavata, dok je ranije dodijeljena koncesija za vjetroelektranu „Hrgud“ u opštini Berkovići. Takođe, imamo grupu projekata gdje je nosilac Elektroprivreda Republike Srpske i to su veoma veliki projekti, uključujući posebno važan projekat HE „Dabar“. Elektroprivreda Republike Srpske je započela aktivnosti na izgradnji solarnih elektrana, a za dvije, po 55MW su počele aktivnosti na dodjeli koncesije. Sve tri solarne elektrane mogu biti izrađene najkasnije za tri godine. Pored toga, imamo i preko 50 izgrađenih malih solarnih postrojenja, a biće ih još mnogo više u narednom periodu. Riječ je o značajnim energetskim projektima. Zadovoljan sam dinamikom, ali ćemo pokušati još da ubrzamo realizaciju.

Gotovo svi veliki projekti locirani su na području Hercegovine, za koju se često moglo čuti da je pomalo zapostavljena. Koliko će ovi projekti da podignu Hercegovinu?
– U ovom trenutku u istočnoj i staroj Hercegovini imamo ugovorene projekte u vrijednosti od 2,1 milijardi KM. Nikada u istoriji ovog područja se nije desilo da imate koncentraciju toliko kapitala koji će biti investiran u tako kratkom vremenskom periodu. Naš cilj je da damo doprinos razvoju tih krajeva koji zaista imaju veliki potencijal, a njihov razvoj će dalje doprinijeti razvoju Republike Srpske u cjelini, ali će direktno da utiču i na kvalitet života svakog stanovnika. Najveći značaj i efekat projekata koji će se realizovati na području Hercegovine se ogleda u činjenici da će u izgradnju ovih energetskih objekata od samog početka i do kraja biti uključena pretežno domaća preduzeća i biće angažovan veliki broj radnika i građana koji će pružati različite vrste usluga u periodu izgradnje svih energetskih objekata.

Pored toga, tokom perioda trajanja koncesije 95 odsto iznosa koncesione naknade će biti uplaćivano u budžet lokalnih zajednica u kojima se projekti realizuju, što će predstavljati poseban izvor prihoda za njihovo funkcionisanje i razvoj. Realizacija ovih projekata je značajna za Republiku Srpsku u cjelini, jer će oni uticati na strukturu proizvedene energije u Republici, odnosno, povećaće se količina energije koju ćemo dobiti iz obnovljivih izvora, a to je primarni energetski cilj. Sve će to značiti veliki preokret u pogledu energetske budućnosti naše zemlje i predstavlja novo poglavlje njenog razvoja kome dugo težimo.

Na čelu sektora energetike ste gotovo dva mandata, da li ste nailazili na neku vrstu opstrukcija prilikom realizacije projekata?
– Hvala vam na ovom pitanju, jer se rijetko hoće i može čuti i ona druga, teža strana svakog velikog projekta. Na našu energetsku suverenost i jačanje sistema ne gledaju baš svi blagonaklono. Brine nas otpor da se grade i razvijaju novi energetski objekti u Republici Srpskoj i BiH upravo od pojedinih institucija u BiH koje staju na put nekim projektima čiju smo realizaciju započeli. Pokušavaju se instrumentalizovati pravosudne institucije, kao što je Ustavni sud BiH i institucija Visokog predstavnika u BiH, a sve kako bi nas odvratili od naših namjera i spriječili da se dalje razvijamo.

Uprkos velikim opstrukcijama i političkim pritiscima kojima svakodnevno svjedočimo, uvjeren sam da će na kraju biti dovoljno mudrosti i zrelosti, ali istovremeno i spremnosti da se suočimo sa realnošću i da svi u BiH podržimo realizaciju kapitalnih projekata koji se realizuju u Republici Srpskoj. Energetika je u nadležnosti entiteta i mi samo želimo da se ta činjenica poštuje i ne zanemaruje. Trebamo biti svjesni činjenice da ovi projekti ne znače samo napredak Republike Srpske, već i Bosne i Hercegovine i regiona. Ono što Republika Srpska želi u pogledu razvoja energetike, ali i svih drugih ekonomskih aktivnosti, su dijalog i saradnja, koji moraju biti najvažnija karakteristika života na ovim prostorima, ne samo u energetici, već i svim drugim oblastima. Svi zajedno treba da shvatimo da su nam se otvorila velika vrata i da nam je pružena velika šansa da zauzmemo čvrstu poziciju na energetskoj mapi Evrope i svijeta. Na nama je da, radeći kao generacija koja ima određene društvene pozicije, stvaramo dobra za one koji će živjeti poslije nas, za mlade generacije koje stasavaju. To je suština svih aktivnosti i projekata.

Energetska tranzicija je nezaobilazan proces u kojem se posebno nameće i jedna od nama možda najbolnijih tema, dekarbonizacija. Koliko je Srpska spremna da se uhvati u koštac sa nadolazećim izazovima?
– Energetska tranzicija je veoma složen proces koji traje, stalno se intenzivira i pred zemlje se kontinuirano postavljaju novi zahtjevi. Sve probleme sa kojima se svijet danas susreće i zbog kojih se okreće energetskoj tranziciji su izazvale upravo razvijene zemlje, koje danas te zahtjeve i postavljaju. Kao posljedicu ubrzanog industrijskog i tehnološkog razvoja tih zemalja, imamo globalne klimatske promjene, a to su pojave velikih voda i velikih suša, kao i koncentracija otrovnih gasova u vazduhu, koje su nanijele ogromne materijalne štete neprocjenjive vrijednosti, ugrožavaju živote ljudi i sada se energetskom tranzicijom pokušavaju umanjiti ogromne štete koje svijet trpi.

Srpska je spremna da ove godine intenzivno krene u izgradnju magistralnog gasovoda iz pravca Srbije, kojim će biti obuhvaćene sve opštine koje su na trasi od Bijeljine, preko Brčkog do Novog Grada

Bez obzira što smo manje razvijeni, kao dio svijeta moramo pratiti sve aktuelne trendove u oblasti energetike. Energetska tranzicija je sama po sebi ambiciozan i dugoročan poduhvat, zahtjevan i težak čak i za razvijene zemlje. Izazovi za male zemlje i zemlje u tranziciji kao što je naša su samim tim još veći. Evropska unija treba toga da bude svjesna i od nje očekujemo pomoć u finansiranju tranzicionog perioda. Uz to, nam je potrebna i tehnička pomoć, kao i razmjena iskustava i već usvojenih rješenja koja su dala pozitivne rezultate u drugim zemljama.

Institucije Republike Srpske su, sa svoje strane, usvojile sve politike koje su odraz energetske tranzicije kroz koju prolazimo, snažno pratimo direktive Evropske unije i smjernice Energetske zajednice. Uspješno idemo u korak sa onim što nam diktiraju savremeni trendovi, u mjeri u kojoj nam naše mogućnosti dozvoljavaju. Usvojili smo novi Zakon o električnoj energiji, koji je tranzicioni zakon, sa kojim smo stvorili potpuno novi ambijent u sektoru energetike na našim prostorima i podstakli ga na način da se on mijenja od tradicionalnog, monopolističkog sektora – do sektora zasnovanog na tržišnim principima koji vladaju u našem regionu i šire. Pored toga, naša Strategija energetike uvažava sve evropske smjernice za provođenje energetske tranzicije, a usvojili smo i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije.

Treba imati u vidu da se proizvodnja električne energije u Republici Srpskoj bazira pretežno na radu termoelektrana na domaći ugalj, koje u ukupnoj proizvodnji električne energije učestvuju sa oko 60 odsto. Stoga bi nagli „izlazak iz uglja“ bio veliki udar za naš elektroenergetski sistem i državu, i sigurno bi izazvao brojne složene probleme. U tom smislu, moramo biti svjesni činjenice da energetsku tranziciju, koja je naše opredjeljenje, a i naša obaveza kao članice Energetske zajednice, moramo provoditi postepeno i u fazama, kako bismo očuvali stabilnost i bezbjednost našeg elektroenergetskog sistema, što je naš prioritet.

Kakva je perspektiva naših termoelektrana u Gacku i Ugljeviku?
– Vjerujem da smo svjesni da je energetika postala vrlo dinamična oblast i da je veoma teško i nezahvalno odrediti momenat kada će doći do zaustavljanja termoelektrana. Evropska unija je rekla da će termoelektrane raditi do 2050. godine. Trenutno imamo situaciju da su mnoge države već zatvorile termoelektrane, ali i slučajeve da su otvarane nove sa natkritičnim elementima koji bitno smanjuju negativne uticaje na životnu sredinu. Zatvaranje termoelektrana za nas nije povoljna opcija, ali postoji ogromna volja da nađemo rješenja i uspostavimo balans između naše realnosti i onoga što se od nas očekuje.

Više od 90 odsto kapaciteta termoelektrana u zemljama Zapadnog Balkana je starije od 35 godina. Naše dvije termoelektrane u Gacku i Ugljeviku su upravo u toj kategoriji. Energija proizvedena u tim elektranama nam je potrebna, jer nismo u mogućnosti da u ovom trenutku na jednostavan način obezbijedimo adekvatnu zamjenu iz obnovljivih izvora za energiju iz tih kapaciteta. Za to treba mnogo više vremena. Mi trebamo koristiti naš prirodni resurs, ali neprestano raditi na sprečavanju prekomjernog zagađenja. Uz primjenu najnovijih tehnologija negativni uticaj na životnu sredinu može se smanjiti, kao što je slučaj sa postrojenjem za odsumporavanje u RiTE Ugljevik, čijom ugradnjom smo smanjili emisiju štetnih gasova i krupnih čestica za oko 97 odsto, sačuvali oko 2000 radnih mjesta i doprinijeli očuvanju naše energetske stabilnosti i nezavisnosti.

Narodna skupština Republike Srpske u februaru je usvojila novi zakon o obnovljivim izvorima energije. Na zakonu se radilo duže vrijeme, prošao je javnu raspravu i donio veliki broj novih rješenja. Kako ocjenjujete novi zakon?
– Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije je veoma kvalitetno zakonsko rješenje, dugoročno dobra i korisna politika, kojom smo povukli nekoliko radikalnih poteza u korist građana. Politiku podsticanja obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj, koja je bila definisana Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji iz 2013. godine, nastojali smo prilagoditi tržišnim principima s ciljem da se ograniči, odnosno smanji rast naknade za podsticanje obnovljivih izvora energije, s jedne strane, a da se, s druge strane, omogući razvoj projekata koji koriste obnovljive izvore energije.

Na našu energetsku suverenost i jačanje sistema ne gledaju baš svi blagonaklono i ono što nas brine jeste otpor da se grade i razvijaju novi energetski objekti u Republici Srpskoj i BiH upravo od pojedinih institucija u BiH

Novim Zakonom o obnovljivim izvorima omogućeno je da dosadašnji sistem podsticaja, odnosno garantovanu otkupnu cijenu, imaju samo mala postrojenja koja nisu u mogućnosti da samostalno nastupaju na tržištu električne energije, dok će postrojenja veće instalisane snage električnu energiju morati samostalno prodavati na tržištu, uz mogućnost ostvarivanja premije ukoliko budu izabrani kao najpovoljniji ponuđači u postupku aukcije, pri čemu će i količine predviđene za premiju biti veoma ograničene.

Poseban naglasak smo stavili na kategoriju kupca-proizvođača i kategoriju zajednice obnovljive energije, s ciljem povećanja broja proizvođača električne energije za vlastite potrebe, što će uticati na manju potrošnju električne energije iz postojećih objekata i njenu prodaju na tržištu po većim cijenama. Procedure za izgradnju postrojenja kupca-proizvođača su maksimalno pojednostavljene u cilju masovnije izgradnje. Pored toga, zakonom je omogućeno formiranje zajednica obnovljive energije, takođe s ciljem korišćenja električne energije prvenstveno radi zadovoljenja energetskih potreba članova Zajednice. Član Zajednice može biti fizičko ili pravno lice, malo i srednje preduzeće ili preduzetnik pod uslovom da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ne predstavlja njegovu osnovnu djelatnost, javna preduzeća i institucije, uključujući i jedinice lokalne samouprave. Očekujem da će sve navedeno uticati na povećanje izgradnje objekata koji koriste obnovljive izvore i povećanje udjela takozvane „zelene“ energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Republici Srpskoj, a da će se ograničiti rast naknada za korišćenje obnovljivih izvora energije koju plaćaju krajnji potrošači.

Cijena električne energije nezaobilazno je pitanje koje pažljivo posmatraju potrošači, ali i proizvođači. Koliko dugo se cijenom kilovat-sata može čuvati socijalni mir?
– Republika Srpska je prepoznatljiva po najnižoj cijeni električne energije u regionu, znatno manjoj od FBiH, Srbije i drugih zemalja u okruženju. Naše je opredjeljenje i politika da tako i ostane što duže. Vlada Republike Srpske, za sada, nema namjeru da mijenja taj stav i da utiče na rast cijene električne energije za domaćinstva, dok je za privredu već ugovorena nešto veća cijena za ovu godinu.

Novim Zakonom o obnovljivim izvorima omogućeno je da garantovanu otkupnu cijenu imaju samo mala postrojenja koja nisu u mogućnosti da samostalno nastupaju na tržištu električne energije

Do ovog povećanja je moralo doći, jer bi u protivnom u opasnost bila dovedena održivost naše elektroprivrede, koja živi od prodajne cijene svog kilovat – sata. Niko pouzdano ne može znati, pa ni ja, koliko ćemo dugo uspjeti da se odupremo pritisku aktuelnih trendova na tržištu i zadržimo trenutnu cijenu električne energije za domaćinstva. Ono što je sigurno jeste to da još uvijek brinemo o tom pitanju i sputavamo Elektroprivredu Republike Srpske da donese odluke koje će tu cijenu dovesti na nivo tržišne. U perspektivi će sigurno morati doći do nekih promjena u tom smislu, ali ćemo mi sa svoje strane učiniti sve da to bude što je kasnije moguće i da obavezno zaštitimo porodice sa malim ličnim primanjima i građane koji su u stanju socijalne potrebe. Republika Srpska mora imati osjećaj socijalne pravde.

SET TRASIRA RAZVOJNE PUTEVE
Samit energetike Trebinje je upravo u funkciji podrške orijentaciji Republike Srpske o kojoj sam govorio. To je veoma važan događaj, koji okuplja cijeli region i predstavlja dobru priliku i mjesto za razmjenu znanja, iskustava i prakse, kao i promociju i afirmaciju energetskih politika Republike Srpske, BiH i regiona. Uvjeren sam da će i ovogodišnji Samit dati odgovore na mnogobrojna pitanja i nedoumice kako dalje postupati, kako se suočiti sa brojnim izazovima koje nam nameću evropske politike, kao i kvalitetne zaključke koji će nam biti putokaz ka ostvarenju zacrtanih ciljeva i održive energetske budućnosti.

GASIFIKACIJA
Pored izgradnje saobraćajne infrastrukture i velikih energetskih projekata, izgradnja gasne mreže svakako je značajan pokazatelj razvoja svake zemlje. Kako napreduju radovi na gasifikaciji?
– Republika Srpska je spremna da ove godine intenzivno krene u izgradnju magistralnog gasovoda iz pravca Srbije, kojim će biti obuhvaćene sve opštine koje su na trasi od Bijeljine, preko Brčkog do Novog Grada u dužini od 325 kilometara. Razvoj gasne infrastrukture je dragocjen projekat, kojim će, prije svega, biti obezbijeđen novi energent za potrebe privrede i stanovništva, a veoma je važan i sa stanovišta diversifikacije izvora, energetske tranzicije, obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja i ukupnog ekonomskog razvoja. Naš cilj je da na ovaj način poboljšamo kvalitet upotrebe ovog energenta i doprinesemo smanjenju emisije štetnih gasova i ostvarenju naših energetskih ciljeva. Stoga postoje opravdani razlozi i istaknut interes za gasifikaciju dijela Republike Srpske kroz koji će prolaziti magistralni gasovod, kao i drugih dijelova RS gdje nije planirana magistralna trasa gasovoda.

NOVA REALNOST
Fosilna goriva nisu budućnost, ali sigurno jesu naša sadašnjost. Kako vidimo u osnovi nije upitna ni dekarbonizacija energetskog sektora. Kakva je dinamika tog procesa?
– Svjesni smo da će uvođenje mehanizama trgovine emisijama CO2, koju je najavila Evropska unija, a koja se najviše odnosi na električnu energiju proizvedenu u termoelektranama, ali i drugim velikim ložištima, kao i sve veći pritisci na proizvođače električne energije iz termoelektrana, dovesti do značajnog povećanja troškova u poslovanju tih subjekata. Ali, treba imati u vidu da bi troškovi za energiju koju bismo morali da uvozimo bili još veći. Takve su naše sadašnje procjene. Pred termoelektranama su veliki izazovi i pritisci i danas skoro nijedna evropska banka ne želi da finansira čak ni remont termoelektrana.
Naš zadatak je da pripremimo termoelektrane za novu realnost, što intenzivno i činimo kroz svakodnevnu komunikaciju, upozoravanja i pravovremeno informisanje o obavezama. Moramo mijenjati svijest i prilagođavati se u namjeri da dođemo u poziciju da možemo realizovati naše ciljeve i obaveze, a pri tome očuvati energetsku sigurnost za Republiku Srpsku. Drugog izbora nemamo.