El Salvador na ivici bakrota zbog bitcoina
Zahvaljujući preduzetnom predsjedniku jedna siromašna državica Centralne Amerike nedavno se pretvorila u svojevrsnog zamorca.
Time nam je omogućila da u realnom vremenu posmatramo eksperiment koji testira bitkoin u praktičnoj upotrebi.
U glavnoj ulozi su El Salvador i predsjednik Najib Bukele, osvjedočeni kriptoentuzijasta koji je prošle godine zaprepastio svjetsku javnost, iskoristivši Bitcoin Conference kako bi najavio legislativu kojom će bitkoin (pored američkog dolara) postati zvanično sredstvo plaćanja, piše Poslovni dnevnik.
Ideja je tri mjeseca kasnije sprovedena u djelo, a posljedice su zasad … prilično neugodne. Za početak, inicijativa kojom je bitkoin trebalo da postane opšte prihvaćeno sredstvo plaćanja doživjela je pravi fijasko. Ili tako barem tvrde autori istraživanja pod naslovom “Are Cryptocurrencies Currencies? Bitcoin as Legal Tender in El Salvador”, gdje se već u uvodu navodi kako je upotreba bitkoina koncentrisana među mladom muškom populacijom koja (za razliku od siromašnijih slojeva) ionako nema problema s pristupom bankovnom sistemu.
Autori uz to zaključuju kako je u datim okolnostima (niskog životnog standarda i pandemije) koncept digitalne valute dobio idealnu priliku da osvjetla obraz kriptoevanđelistima, ali je projekat neslavno – propao. Tehnički, doduše, još uvjek traje, no rezultati su daleko od ohrabrujućih.
U septembru je predsjedničkim dekretom pokrenuta aplikacija Chivo (digitalni novčanik) u kojoj je za svakog stanovnika rezervisana ista količina bitkoina (u protivvrijednosti 30 dolara, što je otprilike trodnevni prosječni dohodak u El Salvadoru), no svega polovina anketiranih je aplikaciju uopšte pokušala da upotrijebi.
Od onih najupornijih, manje od polovine je nastavilo koristiti Chivo nakon što su potrošili predsjednički znak pažnje, i što je najgore, procenat inostranih doznaka s kriptovalutama koje su upuštene putem digitalnog novčanika mjeri se tek jednocifrenim brojkama.
Ili u prevodu, bitkoin kao (službena) valuta je – podbacio. I to uprkos velikom potencijalu, jer El Salvador je vrlo siromašna država u kojoj doznake iz inostranstva predstavljaju vrlo bitnu stavku uza skroman životni standard građana. Pored brojnih tehničkih problema, jedan od najvažnijih razloga neuspjeha, kao što možete naslutiti, jesu velike oscilacije cijene bitkoina koje ga čine vrlo nepouzdanim sredstvom plaćanja.
Zbog toga su istraživačke ekspedicije američkih novinara proteklih mjeseci uvijek završavale jednako, dokumentujući tek rijetke situacije u kojima su transakcije (plaćanja bitkoinom) uspješno realizovane.
Iako ih zakon obvezuje da prihvate uplate u bitkoinu, većina preduzetnika svejedno insistira na dolarima. Veliko nepovjerenje u državne institucije sigurno nije pomoglo, a na tom tragu je i opaska o visoko centralizovanom sistemu kojim su zapravo izdata osnovna načela kriptovaluta; u zemlji u kojoj demokratija ne cvjeta, dio stanovnika Chivo doživljava najprije kao sredstvo kontrole u rukama vladajuće garniture.
Javne finansije u rasulu
A Chivo predstavlja tek mali komadić grandiozne vizije koja je, iz razumljivih razloga (duboke korekcije) sada na čekanju. U planu je bila izgradnja novog grada (i pogona za rudarenje bitkoina) koja bi se finansirala putem posebnog izdanja obveznica, makar je apsurdna konstrukcija čudnovatog finansijskog instrumenta (dio kamata bi se isplaćivao u bitkoinu) tek okorelim kriptofanovima tada zvučala atraktivno.
A ni oni, usljed intenzivne korekcije, nisu baš oduševljeni. “Totalni ludak” (u zemlji je u martu uvedeno vanredno stanje), kriptovizionar ili najjednostavnije, “El Hodlador” (urnebesan nadimak koji su mu nadenuli u Financial Timesu), Bukele je dosad potrošio stotinak miliona dolara na zalihe bitkoina čija se tržišna vrijednost posljednjih nedjelja rapidno smanjuje.
Prema nekim procjenama, prosječna nabavna cijena kreće se oko 45.000 dolara (bitcoin se trenutno trguje za 30-ak hiljada), a gubitak je premašio 30 miliona dolara, što je otprilike jednako trošku iduće rate kamata (na ime prethodno plasiranih obveznica) koju El Salvador mora da isplati tokom juna. Investitori su naprosto digli ruke od cijele priče. Baš kao i MMF i Svjetska banka, koji saradnju (i nove kredite) uslovljavaju eliminacijom bitcoina kao legalnog sredstva plaćanja.
S javnim dugom koji doseže 85 posto BDP-a, El Salvador velikom brzinom juri prema bankrotu, a izvedba konvencionalnih obveznica ne ostavlja mjesta dilemama: razmere percepcije rizika (i skepse spram mogućnosti naplate potraživanja) otkriva dramatičan rast prinosa koji su u slučaju obveznice s rokom dospeća za dvije i po godine premašili – 50 posto.
Daleko je to još od rekorda zabilježenih u nekim latinomeričkim državama, no Bukele će zasigurno otići u legendu, kao predsjednik prve države koja je bitcoinu dala status nacionalne valute. Nažalost, u knjigama bi mogao ostati zapisan i kao hiroviti autokrata čiji su snovi, zasnovani na vrlo klimavim tezama, srozali standard milionima zemljaka i zemlju odveli u bankrot.