Srđan Todorović: Energetska efikasnost znači i dobit i zdravlje

Fond trenutno predvodi realizaciju brojnih projekata koji su usmjereni na sprovođenje ekoloških i energetskih politika Republike Srpske, koje predstavljaju naš udio u borbi za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i očuvanje zdrave životne sredine

piše MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske osnovan je s ciljem prikupljanja i raspodjele sredstava kojim bi se podsticalo veće korištenje obnovljivih izvora energije, te smanjilo rasipanje energije odnosno povećala efikasnost korištenja energije. Iako je zakonski okvir proizašao iz obaveza preuzetih potpisivanjem međunarodnih ugovora, ova tema odavno je postala domaća potreba. Povećanje proizvodnje energije, one čistije, te smanjenje potrošnje kroz povećanje energetske efikasnosti, nešto je što svi razumiju, kroz krajnju računicu. Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, Srđan Todorović, kaže da je cilj uspostaviti mehanizme podsticaja, vodeći računa o mogućnostima učestvovanja domaće privrede u realizaciji tih projekata.
– Propisi su preduslov da se može djelovati putem institucija. Mi imamo zakonski okvir koji je zadovoljavajući, a zakonska rješenja i drugi propisi su u potpunosti usklađeni sa direktivama Evropske unije, ali nemamo uspostavljen sistem u kom zagađivač plaća u potpunosti, jer nisu uspostavljene naknade za zagađivače vazduha, koje postoje u okruženju. Biće neophodno da uspostavimo puni sistem „zagađivač plaća“, da svi koji produkuju bilo kakvu vrstu zagađenja, plaćaju za to naknadu, iz koje bi se finansirali projekti smanjenja zagađenja. U jednom dijelu, mi to i radimo, jer postoji naknada za automobile kao zagađivače vazduha, i to je jedan značajniji dio sredstava kojima Fond raspolaže i ulaže ih u projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Mi smo na osnovu tih sredstava uspjeli da pokrenemo inicijative sa kojima smo išli prema međunarodnim donatorima, zajedno sa međunarodnim organizacijama u BiH koje nam u tome pomažu, i obezbijedimo oko 20 miliona maraka donatorskih sredstava uloženih u projekte energetske efikasnosti. Ukupna ulaganja u ovu oblast, u proteklih desetak godina, bila su oko 38 miliona maraka.

Biće neophodno da uspostavimo puni sistem „zagađivač plaća“, da svi oni koji produkuju bilo kakvu vrstu zagađenja, plaćaju za to naknadu iz koje bi se finansirali projekti smanjenja zagađenja

Da li za ove cifre možemo reći da su dovoljne ili je potrebno više?
– To su značajne cifre, ali je i dalje nedovoljna za sve ono što su potrebe u ovoj oblasti, ali i mogućnosti u smislu ušteda energije i proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Za značajnije zahvate potrebno je da se uključi i privatni kapital, jer kao država nećemo biti u poziciji da obezbijedimo ni domaćih sredstava iz javnih izvora, niti donacija, koje će moći da riješe sve probleme. Zato je potrebno da se u perspektivi nađe način da se zainteresuje privatni kapital i uključi u ovu vrstu aktivnosti, a Fond aktivno radi sa međunarodnim organizacijama kako bi uspostavili ESCO tržišta, odnosno tržišta energetskih usluga. Tu postoji značajan potencijal za investiranje privatnog kapitala, ali i značajna mogućnost da RS i BiH ispune svoje obaveze koje postoje na putu EU, a tiču se u ulaganja u ovu oblast. Potrebno je napraviti neke zahvate na postojećim zakonskim rješenjima, kako bi tržište energetskim uslugama bilo moguće uspostaviti. Fond sa relevantnim ministarstvima i međunarodnim organizacijama, u okviru postojećih propisa, traži određene modele ugovaranja za tržište energetskih usluga. Mislim da ćemo veoma brzo krenuti da radimo u tom pravcu. Fond, sa druge strane, već u jednom dijelu ima ulogu neke vrste javne ESCO kompanije, obzirom da se kroz projekat Svjetske banke iz investicija u energetsku efikasnost iz dijela ušteda vraća jedan dio investicije nazad u Fond. Ta sredstva se koriste dalje za ulaganje za projekte energetske efikasnosti.

Na šta su u ovom trenutku usmjerene aktivnosti Fonda?
– Sadašnje aktivnosti Fonda su fokusirane na ono što je fokus međunarodnih donatora, jer je besmisleno da mi trošimo svoja sredstva bez udruživanja novca sa međunarodnim donatorima, i na taj način obezbijedimo više sredstava za investicije u RS. Do sada je fokus donatora bio na javnim zgradama i tu su urađeni značajniji projekti. Urađene su mjere energetske efikasnosti kroz nekoliko međunarodnih projekata na preko 70 javnih objekata u RS, poboljšane su energetske karakteristike tih javnih zgrada, obezbijeđene određene uštede u budžetima korisnika tih zgrada i povećan komfor korisnika. Uglavnom su to bili objekti u oblasti zdravstva i školstva, bolnice, škole, vrtići, kao i objekti koje koriste najranjivije kategorije.

Fond aktivno radi sa međunaronim organizacijama kako bi uspostavili ESCO tržišta, odnosno tržišta energetskih usluga, i tu postoji značajan potencijal za investiranje privatnog kapitala

Namjera je da kroz projekat koji provodimo sa ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju i UNDP, a finansira se iz naših sredstava i sredstava zelenog klimatskog fonda, da se do kraja projekta koji traje još četiri godine, završi ukupno 150 javnih objekata u RS. Značajan potencijal za investiranje postoji u privatnom stambenom sektoru, prije svega individualni stambeni objekti, koji se u najvećoj mjeri griju na fosilna goriva. Tu postoje najveće mogućnosti za smanjenje zagađenja. Fond namjerava da pruži neku vrstu podrške i obezbijedio je dio sredstava, tako da će biti raspisan javni poziv za individualne stambene objekte koji mogu da unaprijede energetsku efikasnost ili pređu na obnovljivi izvor energije.

Postoje ideje da bi Fond mogao da bude aktivnije uključen u realizaciju projekata izgradnje malih solarnih elektrana. Da li je to izvodljivo?
– Fond ne može da učestvuje u sufinansirati ulaganja u obnovljive izvore koji će se koristiti za komercijalno proizvodnju i prodaju energije na tržištu, ali može učestvovati u svim projektima koji znače ulaganje u obnovljive izvore za sopstvene potrebe korisnika. U okviru ove aktivnosti koje sprovodimo, taj mehanizam je planiran. Značajno je reći da je Fond od prošle godine započeo samostalno sa implementacijom sredstava međunarodnih donatora nakon što je u tokom nekoliko godina učestvovao u kofinansiranju i provođenju projekata koje su finansirali međunarodni donatori. Mi smo kroz taj proces stekli određena iskustva i na pripremi projekata i na implementaciji sredstava. Od prošlogodišnjeg projekta, koji sprovodimo sa UNDP, a koji se finansira iz sredstava Zelenog klimatskog fonda, počeli smo sa samostalnom implementacijom po procedurama UNDP i pod njihovim nadzorom. Potpisani su ugovori za implementaciju finansijskih sredstava Evropske razvojne banke u iznosu od 4,5 miliona eura i 1,5 miliona eura bespovratnih sredstava iz evropskih fondova po procedurama koje predviđa ovaj donator, što je za nas veoma značajno.

Učestvovali ste u brojnim konferencijama posvećenim klimatskim promjenama, možete li nam reći koje poruke se tamo mogu čuti?
– Mi smo relativno mali zagađivač, ako gledamo ukupno zagađenje u svijetu. I kao takvi, imamo određene obaveze na smanjenju emisije štetnih gasova prema međunarodnim sporazumima. Značajno je da trend koji postoji u svijetu je opredijelio razvijene zemlje da formiraju fondove za investicije u ovu oblast i značajno je za nas da postoje sredstva koja mogu biti na raspolaganju da ulažemo u oblast energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Potpisani su ugovori za implementaciju finansijskih sredstava Evropske razvojne banke u iznosu od 4,5 miliona eura i 1,5 miliona eura bespovratnih sredstava iz evropskih fondova

To će doprinijeti ne samo smanjenju zagađenja sa naše strane, već i omogućiti pokretanje značajnijih investicija. Te investicije mogu imati kumulativni efekat da se investira i u druge oblasti. Bitno je da te aktivnosti sigurno mogu pomoći u povećanju zaposlenosti u RS kroz sva ova sredstva koja će biti ili već jesu na raspolaganju kroz međunarodne fondove. Dakle, mi smo preuzeli neke obaveze, ali za te obaveze su nam na raspolaganju značajna sredstva da te obaveze sprovedemo. Do nas je na koji ćemo način i koliko brzo ćemo se organizovati da to uradimo.

POTREBA ZA PODSTICAJIMA
Mehanizme podsticaja usmjeravamo prema finalnom proizvodu, bilo da je riječ o podsticajima za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, ili prema investicijama u pojedine tehnologije, naprimjer solarne kolektore, kotlove na biomasu, geotermalne pumpe. Korištenje Sunčeve energije najčešće je kroz solarne kolektore za pripremu tople vode, te fotonaponski sistemi za proizvodnju električne energije. Fotonaponski sistemi predstavljaju jednu od najskupljih energetskih tehnologija sa cijenom od oko 10 000 KM/kW te su za širu primjenu fotonaponskih sistema neophodni podsticaji. I za povećanje energetske efikasnosti je potrebno dosta novca. Očekivana investicija za ulaganje u povećanje efikasnosti na prosječnoj zgradi, za postizanje ušteda od 60 odsto, procjenjuje se na prosječno 100 KM po metru kvadratnom. Vjerujemo da bi ukupno ulaganje u energetskim obnovama trebalo biti preko milijardu KM.