Davor Kostrešević: Stručni ljudi moraju biti na pravim mjestima

Na našem preduzeću je upravljanje putevima, koje podrazumijeva sve – od planiranja izgradnje, rekonstrukcije, održavanja puta, zaštite,  označavanja i praćenje stanja bezbjednosti na putu. Posao je sveobuhvatan i zahtjevan, stoga je najvažnije da na svakom mjestu budu ljudi koji su najbolji u tom poslu

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ copiright theprestige

Kada bi jedna slika trebala da ilustruje dan Davora Kostreševića, v.d. direktora Putevi Republike Srpske, onda bi to bila fotografija sa mobilnim telefonom. Brojni pozivi svjedoče o obavezama i poslovima čija dinamika se posebno ubrzala. Da to nije samo tog dana kad smo obavili intervju, svjedoči i njegova tvrdnja da od kako je preuzeo čelno mjesto ovog preduzeća, a od tada je prošlo tri godine, nije uzimao godišnji odmor. Na ovom mjestu ga nosi želja da JP Putevi Republike Srpske ne budu predmet negativnih tekstova u medijima, i da preduzeće u kojem je tokom 10 godina prošao više stepenika, uspješno obavlja svoju ulogu koja mu je zakonom povjerena. Posao u ovom preduzeću se kolokvijalno dijeli na održavanje i građenje, koje podrazumijeva obimnije zahvate obnove nekih dionica puta. I njih ovih dana ima dosta, kao što su mnogi predviđeni za blisku budućnost, i stoga je broj poslovnih poziva koje treba obaviti – veliki.
– U prethodnim danima izvođač je uveden u radove na rekonstrukciji puta Brod na Drini – granica sa Crnom Gorom, čime smo otpočeli rješavanje jednog velikog problema sa putem koji je javnosti poznat kao put preko Šćepan Polja. U prvoj fazi radiće se put na postojećoj trasi koja je duga 5,5 kilometara. U sledećim fazama se trasa izmješta i nastavlja dalje prema spajanju sa putem Tjentište – Foča, i tu će biti izgrađen jedan most.

Danas u JP Putevi RS postoji jasan sistem funkcionisanja po sektorima, po odjeljenjima, gradilištima, za šta je bilo potrebno dosta reorganizacije po samim radnim mjestima

Ukupno se planira oko 48 miliona maraka za taj značajan kapitalni projekat. U toku su radovi na putu Klašnice – Gradiška, koji košta 28 miliona maraka i podrazumijeva izgradnju tri kružne raskrsnice i dijela pristupnih saobraćajnica. Rekonstrukcija puta Vlasenica – Han Pijesak i Han Pijesak – Sokolac u zbiru će koštati 18 miliona maraka. U toku su radovi rehabilitacije dionica Bakračuša – Nevesinje u dužini od 11 kilometara. Radovi rehabilitacije puta Pale – Bistrica – Jahorina su u završnoj fazi, a završetak svih radova planiran je u narednih 30 dana. U ove radove Javno preduzeće uložilo je 4,5 miliona KM. Izvođač je uveden u radove i na prvoj fazi rekonstrukcije magistralnog puta M6, Ljubinje – Žegulja – granica RS u dužini od 5,6 kilometara. Radovi na drugoj fazi ove dionice u dužini od 10,4 km nastaviće se u sledećoj građevinskoj sezoni. Radovi rehabilitacije izvode se i na još tri regionalna putna pravca u Hercegovini.

Sebe smatram prvenstveno radnikom koji je na usluzi Putevima kao kompaniji, jer sam tu već deset godina i prošao sam čitav njen sistem

Šta možete istaći od onog što je završeno u prethodnom periodu?
– Teško je nabrojati sve, pomenuću one najveće. Završena je rehabilitacija puta Modriča – Šešlije – Doboj, koja je počela 2021. godine u dužini od 49,95 kilometara, a ukupna vrijednost ovih radova iznosila je 19 miliona KM. Zatim rehabilitacija puta Prijedor – Šargovac u dužini od 37,41 km u koju ju je uloženo 21,6 miliona KM. Zatim rehabilitacija putnog pravca Srbac – Prnjavor u dužini od 39,4 kilometra, a nastavljaju se radovi na pravcu Prnjavor – Teslić. Završena je rekonstrukcija regionalnog puta Jezero – Šipovo duga 11,5 kilometara gdje je u potpunosti izvršena rekonstrukcija kolovozne konstrukcije sa postavljanjem novog asfalta, novom saobraćajnom signalizacijom i opremom puta u koju je uloženo 11,7 miliona KM. Rehabilitacija regionalnog putnog pravca Šipovo – Kupres u ukupnoj dužini od 29,7 km je u završnoj fazi, a vrijednost ove investicije iznosila 15,8 miliona KM. Vrijedi spomenuti i rehabilitaciju magistralnog puta Ljubinje – Trebinje u dužini od 59 km u koju je uloženo 11,6 miliona KM, a koji je u potpunosti završena čime je dobijena jedna moderna putna komunikacija na jugu Hercegovine.

Vršilac ste dužnosti direktora skoro tri godine. Koje poteze ste prvo povukli na čelu preduzeća?
– Po preuzimanju obaveza koje se tiču generalnog direktora Puteva RS, bilo je neophodno urediti sistem unutar poslovanja i operativnog načina rada. Zaista ne bih mogao da komentarišem rad Puteva RS prije mog preuzimanja dužnosti, ali je definitivno unutrašnja organizacija bila zrela za promjene. Ono što je urađeno jeste da danas u Putevima RS postoji jasan sistem funkcionisanja po sektorima, po odjeljenjima, gradilištima i po redovnom održavanju. Bilo je potrebno dosta reorganizacije po samim radnim mjestima i stavljanje prioriteta na operativu. Cilj je bio da najbolje kadrove postavimo tamo gdje su najbolji, u onome što najbolje znaju da rade. Sve to zavisi od usmjerenja inženjera, a imali smo problem da se različita strukovna usmjerenja stavljaju na nekompetentna mjesta.

Kakva je saradnja sa preduzećima na koje ste usmjereni u poslovanju?
– Putevi RS, kao javno preduzeće, nema svoju operativu i imamo izvođače sa kojima imamo potpisane višegodišnje ugovore koji se tiču održavanja puteva. Sa druge strane, imamo investicije, koje su pojedinačna gradilišta i koje se sprovode tenderskim procedurama u skladu sa planom poslovanja. Naš zadatak jeste da prilagodimo mogućnosti potrebama na terenu. Takva gradilišta može da dobije bilo koji izvođač, jer su tenderi međunarodni i otvoreni za sve. Kvalitet se uvijek traži i mi smo povećali kontrolu prema svim saradnicima u svakom dijela posla. Mogu da kažem da sam zadovoljan saradnjom sa svim izvođačima, jer oni čine sve da ispoštuju zahtjeve kvaliteta koje im postavljamo.

Zaduženi smo za preko 4.100 kilometara putne mreže od koje je više od 1.700 kilometara magistralnog puta. Uvijek radimo prioritete i ono što je urgentno, nema govora o tome da se neki kraj zapostavlja

Obično se u raznim regijama pojedinačno ljudi žale da su saobraćajnice kod njih zapostavljene. Kako to izgleda iz vašeg ugla?
– Putevi RS su zaduženi za preko 4.100 kilometara putne mreže od koje je više od 1.700 kilometara magistralnog puta, i prilivi koje imamo su zaista skromni za taj obim. Zaista radimo prioritete i ono što je urgentno. Nema govora o tome da se neki kraj zapostavlja. Moram istaći da smo napravili mnogo sporazuma sa lokalnim zajednica da puteve na njihovoj teritoriji podignemo na viši nivo. Time činimo uslugu i građanima i svom dijelu nadležnosti.

Kako izgleda struktura vaših prihoda?
– Planom poslovanja za 2022. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 154.390.500 KM. Dva su osnovna, izvorna prihoda iz kojih se finansira ovo Javno preduzeće. To su naknada za puteve sadržana u maloprodajnoj cijeni nafte i naftnih derivata i naknada za puteve koja se plaća pri registraciji motornih vozila, te ostale naknade i saglasnosti koje izdaje Javno preduzeće. Navedena sredstva biće raspoređena u redovno održavanje putne mreže u iznosu od 64,7 miliona KM, potom u investicije u putnu infrastrukturu 54,9 miliona KM, investiranje u opremu putne infrastrukture 1,9 miliona KM, te sredstva za investicije iz povučenih kreditnih sredstava 28,9 miliona KM. Opet kažem, ti prihodi po sadašnjim stopama nisu dovoljni za ono što je potrebno u cijeloj Republici Srpskoj, pa dio za investicije dobijamo namjenski iz budžeta i kreditnim zaduženjem. Sve potrebe po pitanju kreditnih zaduženja servisiramo redovno i otplaćujemo sve dolazne kreditne anuitete.

Zahvaljujući licencama iz Srbije sam imao priliku da odem u Rusiju, gdje sam jedan period boravio na gradilištu pored Barencovog mora, gdje je postrojenja radio Novatek, gigant u proizvodnji i prometu gasa

Zanimljiv je vaš životni i profesionalni put. Radili ste tokom studija, bili ste povezani sa Putevima RS, iako niste u njima započeli prvi radni odnos?
– Završio sam gimnaziju u Prnjavoru, a nakon toga sam upisao Arhitektonsko – građevinski fakultet. Upisao sam tada opšti građevinski smjer po starom programu, petogodišnji studijski ciklus koji je kasnijim reformama visokog školstva rangiran kao master. Istovremeno sam vanredno završio srednju tehničku, jer sam pokušavao da nađem izvor prihoda sa kojim ne bih imao finansijskih poteškoća, a koji me ne bi previše udaljio od fakulteta i da uspješno završim studije. Cilj je bio da završim školu koja je usmjerena ka saobraćajnom odsjeku, da bi kasnije mogao da se zaposlim u nekom strukovnom zanimanju, pa sam tokom jednog dijela studija radio kao vozač autobusa u Autoprevozu. Položio sam vozački ispit za autobus, bilo je potrebno da imate i iskustvo voženja kamiona, a ja sam radio periodično na gradilištu. U radnoj knjižici imam oko godinu dana radnog staža kao vozač. Kada sam upisao četvrtu godinu, ostvario sam pravo na stipendiranje, što mi je dalje pomoglo da se školujem bez problema. Bio sam stipendista Puteva RS, ali nisam odmah zaposlen kod njih. Prvi posao je bio u ZIBL-u, gdje sam radio skoro pet godina na raznim projektima i kao terenski inženjer i na proektovanjima. Nakon toga sam prešao u Puteve RS kao inženjer za građenje. Sada je to već deset godina rada samo u Putevima, što kao inženjer, što kao izvršni direktor za tehničke poslove i sada kao generalni direktor. Sve to, uz činjenicu da sam bio njihov stipendista mi daje motiv više da dajem sebe za Puteve.

Planom poslovanja za 2022. godinu planirani su ukupni prihodi od 154.390.500 KM. Najviše odlazi na redovno održavanje putne mreže, 64,7 miliona KM, a potom u investicije u putnu infrastrukturu 54,9 miliona KM

BEZBJEDNOST
Putevi Republike Srpske veliku pažnju posvećuju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. U prethodnom periodu, realizovali smo ugovor za konsultantske usluge „Izrada baze podataka i katastra puteva ViaPlanet“. Pomenuta baza podataka predstavlja internu bazu i katastar magistralnih i regionalnih puteva, koja sadrži podatke o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta, objektima na putevima, te oblastima i prioritetima redovnog održavanja puteva. Veoma važan dio podataka predstavljaju podaci o saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile na mreži magistralnih i regionalnih puteva u RS. Na osnovu tih podataka, vršimo godišnju analizu stanja bezbjednosti saobraćaja, te identifikaciju opasnih mjesta na mreži koja je u našoj nadležnosti. U prethodnom periodu, u okviru realizacije projekata izgradnje, rehabilitacije i rekonstrukcije magistralnih i regionalnih puteva, sanirali smo neka od opasnih mjesta nominalnog naziva „Doboj 1“ i „Gornja Vijaka“ izgradnjom kružnih raskrsnica.

STRUČNE KVALIFIKACIJE
– Nakon zaposlenja u Putevima, ja sam stručne kvalifikacije ostvarivao na način da sam, između ostalog, aktivan član Inženjerske komore Srbije od 2015. godine. To je podrazumijevalo da sam morao da polažem i stručni i državni ispit u Srbiji. Tako da posjedujem licence što se tiče projektovanja u visokogradnji, izvođenja radova u niskogradnji, kao i licence za građevinski nadzor u obje oblasti. Zahvaljujući licencama iz Srbije sam imao priliku da odem u Rusiju, gdje sam jedan period boravio na gradilištu pored Barencovog mora, gdje je postrojenja radio Novatek, gigant u proizvodnji i prometu gasa. To je iskustvo koje teško možete doživjeti negdje drugo, sve je predimenzionirano, gradilišta se dužinski protežu i do 25-30 kilometara. Na jednom gradilištu imate 60-70 kranova, imate potpuno uređene rute kretanja, kao saobraćajnice kroz mali grad. Sa druge strane, temperatura je u arktičkom polarnom krugu u vrijeme ljeta bila ispod nule, i sve je to bilo jedno nezaboravno iskustvo.

LOKALNE ZAJEDNICE
Odjeljenje za planiranje i zaštitu putne mreže radi na formiranju i usaglašavanju dokumentacije za razvoj putne mreže. U okviru ovog odjeljenja potpisani su sporazumi sa 18 lokalnih zajednica za zajedničke projekte koje će Javno preduzeće raditi sa lokalnim zajednicama na poboljšanju putne infrastrukture. Takođe, u saradnji sa jedinicama lokalnih samouprava, kontinuirano radimo na unapređenju stanja bezbjednosti saobraćaja na mreži magistralnih i regionalnih puteva, naročito na lokacijama zona škola, gdje imamo veliki broj pješaka, pogotovo đaka. Kroz pomenutu saradnju se obilježavaju zona škola u skladu sa odgovarajućim šemama, te se na lokacijama škola postavlja saobraćajna signalizacija sa žutom fluorescentom podlogom, radi bolje uočljivosti od strane vozača, i gdje uslovi dozvoljavaju postavljanje svjetlosnih signala, takozvanih treptača i prosvijetljenih saobraćajnih znakova, naročito na mjestima obilježenih pješačkih prelaza u pomenutim zonama.