Jelena Derajić: Ljepota Srpske je najveći turistički potencijal

U proteklih dvadeset godina pružana je značajna podrška razvoju turizma u RS kroz formiran i osnažen regulatorni i zakonodavni okvir, te razvijene funkcionalne institucije. Da bi domaći turizam postao konkurentniji, Strategija razvoja turizma Republike Srpske za period 2021-2027. godine, nudi pravce u kojima treba usmjeriti kretanje

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ /copiright theprestige

Turizam u Republici Srpskoj je grana koja se razvija dinamično, a stope rasta su značajne. U poređenju sa okruženjem, domaći turizam još je u ranim fazama razvoja, ali u ovoj oblasti će tek biti zanimljivo. Regulatorni i zakonodavni okvir je postavljen, a od strategija razvoja se očekuje da u budućnosti dovedu do značajnog povećanja učinka turizma u ukupnoj ekonomiji RS, kaže Jelena Derajić, vršilac dužnosti predsjednika Upravnog odbora Turističke organizacije Republike Srpske.
Jelena je diplomirani pravnik sa više od petnaest godina radnog iskustva, trenutno je u Ministarstvu energetike i rudarstva na poziciji sekretara ministarstva, a od 2014. je član je Upravnog odbora TORS-a. Putovanja su joj strast, vjeruje da nas oplemenjuju, daju nova iskustva i čine boljim ljudima, jer nas upoznaju sa različitim narodima, kulturama i običajima. Stoga joj je motiv da sve to dožive i drugi, dolazeći u Republiku Srpsku.

Kakvi su trendovi u turizmu Republike Srpske, koliko on učestvuje u ekonomiji naše zemlje?
– Turizam ima značajnu ulogu u ukupnoj ekonomiji RS. Zahvaljujući prirodnim ljepotama, ekološkoj i klimatskoj raznovrsnosti, bogatstvu kulturno-istorijskog naslijeđa i blizini najvećih međunarodnih tržišta, Republika Srpska ima značajne turističke potencijale koji predstavljaju i veliki razvojni potencijal. Razvoj turizma u najširem smislu, kao i razvoj i ulaganje u pojedinačne privredne aktivnosti i djelatnosti koje čine sastavni dio cjelokupne turističke ponude, je od izuzetnog značaja za ukupnu privredu.
Prema procjeni Republičkog zavoda za statistiku, ukupna stopa rasta BDP-a u 2021. godini iznosila je 6,9 odsto. Posmatrajući po područjima klasifikacije djelatnosti, najveći doprinos rastu BDP-a dala je aktivnost u grupi područje usluga u koje spadaju i djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstva i ugostiteljstva, gdje je prosječni rast iznosio oko 13,5 odsto. Ovaj trend zadržan je i u prva dva kvartala 2022. godine. Ovo su podaci koji su bili dostupni u vrijeme izrade Programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023-2025. godine, koji je na prijedlog Vlade RS, nedavno usvojila Narodna skupština RS.

Podjela vaučera je osmišljena da pomogne turističkom sektoru, a osim tih efekata bili su i odličan podsticaj da građani bolje upoznaju domaće turističke destinacije

U proteklih dvadeset godina pružana je značajna podrška razvoju turizma u Republici Srpskoj kroz formiran i osnažen regulatorni i zakonodavni okvir, te razvijene i funkcionalne institucije na republičkom i lokalnom nivou. Ipak, turizam u Republici Srpskoj, u poređenju sa drugim susjednim zemljama (Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom), još je u ranim fazama razvoja. Zbog toga je u Strategiji razvoja turizma Republike Srpske za period 2021-2027. godina izvršena analiza osnovnih faktora za razvoj turizma (prirodna i kulturna baština) i osnovnih pokazatelja turizma (turistički promet, dužina boravka turista, zaposlenost u turizmu, smještajni kapaciteti itd). Ovi faktori koristiće i u cilju procjene učinka turizma u ukupnoj ekonomiji Republike Srpske. Strategija ima za cilj da unaprijedi konkurentnost turizma Republike Srpske kako bi se obezbijedio rast obima turističkog prometa, veće učešće turizma u BDP-u, veći devizni priliv, rast zaposlenosti, opšti napredak u socioekonomskom razvoju (poboljšanje kvaliteta života), te da doprinese dugoročnoj zaštiti prirodnog i kulturnog naslijeđa, odnosno razvoju održivog turizma.

Šta je najznačajnije u turizmu što je urađeno u protekloj godini?
– Republika Srpska je u poslednjih nekoliko godina izvršila značajna ulaganja u razvoj i promociju zimskog turizma, prvenstveno na unapređenju infrastrukturnih sadržaja na Jahorini. Rezultati ovih ulaganja su već vidljivi jer je zabilježen značajan rast turističkih kretanja u toku zimske sezone, naročito u Olimpijskom centru Jahorina. Dalje unapređenje infrastrukture i cjelokupne ponude, kao i kontinuirano ulaganje, kako u ovaj centar, tako i u ostale destinacije Srpske, svakako će doprinijeti boljem pozicioniranju na turističkoj mapi kada je riječ o zimskom turizmu.

Iako zbog bogatih izvora mineralnih, termalnih i termomineralnih voda banjski centri imaju prvenstveno medicinski karakter, vremenom su proširivanjem svoje ponude postali pravi rekreativni i wellness centri

Kako se promovišu turističkih potencijali Republike Srpske?
– Republika Srpska raspolaže velikim prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima. Neki od njih predstavljaju potencijale koje treba unaprijediti u konkretan turistički proizvod koji može imati svoju vrijednost i ciljnu grupu kojoj je namijenjen. Lokalne turističke organizacije, predstavnici turističke privrede, TORS, nadležna ministarstva i drugi pružaoci usluga u turizmu, svako u svom domenu, kontinuirano provode aktivnosti na stavljanju u funkciju ovih potencijala i njihovom unapređenju u konkretne turističke proizvode koje možemo promovisati. Strategija razvoja turizma Republike Srpske je definisala i izdvojila destinacije i proizvode koji imaju značajnu turističku vrijednost koju je prethodno potrebno valorizovati, a zatim i promovisati, kada se uspostave kao gotovi turistički proizvodi.
Kada govorimo o promociji, lokalne turističke organizacije i TORS kontinuirano rade na realizaciji programa i planova rada koji uključuju i promociju turističkih proizvoda. Promocija se vrši na domaćim i međunarodnim sajmovima, konferencijama, realizacijom studijskih grupa za turoperatore, saradnjom sa medijima, učešćem na turističkim forumima, izradom promotivnog materijala… Takođe, poseban vid promocije vrši se i putem zvaničnih web stranica, web portala i društvenih mreža.

Kakvi su efekti turističkih vaučera koje su građani dobijali?
– Osnovna svrha vaučera je bila da se u teškom periodu za turističku privredu, pomogne turističkom sektoru, što se ispostavilo kao dobra i pravovremena mjera Vlade. Efekti ove mjere bili su pozitivni za privredu, ali i za građane Srpske koji su iskoristili vaučere da bolje upoznaju domaće turističke destinacije. U prvom ciklusu podjele turističkih vaučera u periodu od 15.06. do 30.06.2021. vaučere je iskoristilo skoro 50.000 građana. U drugom ciklusu koji je trajao od 01. jula do 30. oktobra 2022. godine, iskorišteno je ukupno 18.780 turističkih vaučera u 50 smještajnih objekata. Od destinacija u kojima su građani Srpske odlučili da iskoriste pogodnosti turističkih vaučera, svakako prednjače kapaciteti Banje Vrućice kod Teslića, a potom i smještajni kapaciteti u Trebinju, Terme Ozren, Jahorina, Pale, Bijeljina, Banja Laktaši.

Kakvi su potencijali u banjskom, vjerskom, seoskom turizmu?
– Banjski turizam u Republici Srpskoj ima veliki potencijal, jer banjski centri uglavnom nemaju sezonski karakter, već „žive“ tokom cijele godine i pružaju velike benefite za sve generacije. Iako zbog bogatih izvora mineralnih, termalnih i termomineralnih voda banjski centri imaju prvenstveno medicinski karakter, vremenom su proširivanjem svoje ponude postali pravi rekreativni i wellness centri koji u imaju sve sadržaje za prijeko potreban odmor savremenog čovjeka. Od banjskih kapaciteta svakako je značajno spomenuti Banju Vrućicu kod Teslića čija su izvorišta termomineralnih voda korištena još u vrijeme starih Rimljana. Danas je to najopremljeniji centar za prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, turizam, ugostiteljstvo, kongrese, seminare i rekreaciju. Zatim, tu su Banja Dvorovi, Banja Laktaši i Banja Slatina, Banja Kulaši, Vilina vlas u Višegradu, Terme Ozren u Petrovu…

Dentalni turizam u poslednjih nekoliko godina postaje izuzetno popularan i kod nas

Značajna je ponuda Srpske i u okviru lovnog i ribolovnog turizma. Rijeka Pliva, koja predstavlja jednu od najčistijih u Evropi, izuzetne bistrine i specifične boje, predstavlja veliki potencijal za sportski ribolov u disciplini mušičarenja. Upravo na ovoj rijeci održano je 35. Svjetsko prvenstvo u “fly-fishingu”.
Uvijek je atraktivna i ponuda vjerskog turizma, gdje se akcenat stavlja na Istočnu Hercegovinu, tačnije Trebinje. Turistička organizacija ovog grada uvrstila je u svoju ponudu turističku turu obilaska srednjovjekovnih manastira ovoga kraja: Tvrdoš, Dobrićevo, Duži, Petropavlov manastir i Hercegovačku Gračanicu.
Posljednjih godina na značaju sve više dobija i eko-etno ponuda Republike Srpske. Najatraktivnije destinacije ovog tipa svakako su: Nacionalni parkovi Sutjeska, Kozara i Drina, Etno-selo „Stanišići“ kod Bijeljine i sve poznatije područje šipova i okoline, koje zahvaljujući brojnim seoskim domaćinstvima i njihovim ljubaznim domaćinima, te sadržajima koji se ovdje nude, postaje sve interesantnija lokacija na turističkoj mapi RS. Neki od bisera regije Šipovo-Mrkonjić Grad su jezero Balkana, Zelenkovac i Vizitor centar Pecka, koji posebno u ljetnom periodu nude oazu odmora i rekreacije. Takođe, atraktivna je i ponuda svojevrsnog muzeja na otvorenom „Etno selo Ljubačke doline“ u selu Ljubačevo kod Banjaluke.

Šta lično preporučujete kao mjesto koje vrijedi posjetiti, a možda nije u prvom planu?
– U turističkoj ponudi u posljednjih nekoliko godina, na samom vrhu nalaze se avanturistički i ekstremni sportovi (rafting, paraglajding, hajking, bajking, tandem skokovi padobranom, kajaking, kanjoning, planinarenje i dr). Ljubitelji ovakve vrste sportova imaju mnogo mogućnosti za uživanje na našim rijekama, planinama i u nacionalnim parkovima. Republika Srpska se danas sve više pozicionira kao značajna destinacija avanturističkog turizma, koji na naše prostore privlači sve veći broj stranih, ali i domaćih turista.

Republika Srpska se danas sve više pozicionira kao značajna destinacija avanturističkog turizma, koji na naše prostore privlači sve veći broj stranih, ali i domaćih turista

Najatraktivnije destinacije avanturističkog turizma svakako su tokovi Vrbasa i Tare, potom planinska područja Jahorine, Kozare, Sutjeske, Lisine, Ozrena… Spomenula bih dvije relativno nove turističke ponude koje pokazuju veliki turistički potencijal, Via ferrata „Sokolov put“ na Romaniji i tematska staza “Crne kraljice” u opštini Ribnik.

Da li nas je korona natjerala da sagledamo koliko je naša zemlja lijepa?
– Apsolutno. U okolnostima teške situacije uzrokovane pandemijom, u kojoj se našla cjelokupna turistička privreda, povećanje turističkog kretanja domaćih turista po destinacijama širom Srpske i upoznavanje svih njenih ljepota i turističkih potencijala, možemo posmatrati kao svijetlu tačku u toj situaciji. S obzirom da je međunarodno kretanje bilo otežano, prirodno je bilo da se poveća domaća turistička ponuda i potražnja i da turisti bolje upoznaju sve ljepote naše zemlje, a kao rezultat toga imamo veoma pozitivne utiske i povratne informacije naših građana.

DENTALNI TURIZAM
Medicinski turizam je potencijal, posebno dentalni. šta je urađeno da se Srpska etablira na tom polju?
– Dentalni turizam u poslednjih nekoliko godina postaje izuzetno popularan vid turizma u našoj zemlji. Kvalitet stomatoloških intervencija i niže cijene ove usluge u odnosu na ostale zemlje u okruženju, pa i šire, motiv su dolaska značajnog broja gostiju. Samim dolaskom, gosti osim pomenute, konzumiraju i brojne druge usluge koje su u ponudi, što u konačnici doprinosi većem turističkom prometu u Republici Srpskoj. Još nemamo precizne statističke podatke o broju gostiju koji u Republiku Srpsku dolaze zbog dentalnog turizma, ali je prema dostupnim informacijama, veoma očigledno da postoji značajno interesovanje za ovaj vid ponude. Potrebno je raditi na aktivnostima boljeg uvezivanja stomatoloških ordinacija sa pružaocima usluga smještaja, ugostiteljskim objektima, turističkim agencijama… čime bi sigurno ovaj vid turističke ponude bio još unaprijeđen.