DARKO MILUNOVIĆ: Statistika novog doba
Profesionalno, tačno, pouzdano, uz odgovoran rad, to je u najkraćem jedini recept kako Republički zavod za statistiku može da dostigne ono što se od njega očekuje, a to su statistički podaci koji skeniraju tokove u jednom društvu, a institucijama daju osnovu za stvaranje svih strategija, planova, te donošenja kratkoročnih ili dugoročnih mjera značajnih za građane i privredu
razgovarao: MARKO ŠIKULJAK foto: Aleksandar ARSENOVIĆ
Zavod za statistiku je jedna u nizu institucija Republike Srpske koja je prošle godine obilježila 30 godina od osnivanja. Ako se iz jedne poruke mogu iščitati planovi i ambicije direktora Darka Milunovića, onda je to ona u kojoj je rekao da će se u narednom periodu manje osvrtati na ono što ostaje u prošlosti, a više usmjeriti na pozicioniranje i brendiranje statistike. Milunović je od kraja 2021. na čelu Zavoda, a od tada su brojna ekonomska kretanja uslovila da statistika još više dobije na značaju. Istovremeno, ovaj master statistike te asistent na više fakulteta, ima plan da rad Zavoda sakuplja i obrađuje statističke podatke koji će odgovarati vremenu koje je pred nama.
– Statistički podaci predstavljaju polaznu osnovu i bazu svih strategija, planova ili odluka. Koristeći statističke pokazatelje, pretočene u kvalitetne i utemeljene planske dokumente, nosioci vlasti na različitim nivoima, u mogućnosti su da ciljano podižu kvalitet života svojih građana, bez obzira da li se radilo o lokalnom ili državnom nivou. Statistika skenira i analizira jedno društvo i time donosiocima odluka sugeriše gdje je neophodno nešto korigovati, doraditi, popraviti ili iznova izgraditi. U posljednjih 20ak mjeseci, od kada je došlo do sveopšteg rasta cijena, poslovna zajednica od Zavoda svakodnevno potražuje podatke iz statistike cijena, kako bi svoje poslovanje prilagodili novonastaloj situaciji. Isto vrijedi i za sve druge kategorije korisnika. Iz navedenog proizlazi sva važnost statističkih podataka. U ovom složenom procesu i izraženim potrebama za statističkim pokazateljima, ujedno se ogleda i značaj kvalitetne statističke institucije, kao nosioca statističkih aktivnosti u jednom društvu.
Zavod je u toku 2022. godine prešao u nove prostorije. Dobili ste novu zgradu. Koliko je to važno za vaš rad?
– Zahvaljujući viziji Vlade Republike Srpske koja je prepoznala značaj statistike za društvo, Zavod se od 2022. godine nalazi na novoj adresi i u potpuno novoj zgradi. Na taj način, naš položaj je višestruko poboljšan. Sa periferije grada prešli smo u administrativno sjedište Republike Srpske, u centar Banjaluke, u okviru kojeg smo dobili novu zgradu od osam spratova. Zahvaljujući ovoj kapitalnoj investiciji, naš infrastrukturni potencijal i materijalnotehnička opremljenost je ojačana do tog nivoa da sada ponosno stojimo rame uz rame sa renomiranim statistikama regiona i Evrope. Ova privilegija je ujedno i obaveza za sve nas u Zavodu, da opravdamo ukazano povjerenje, tako što ćemo statistiku izdići na još viši nivo.
Sloganom „Statistika novog doba“ jasno poručujemo kojim putem želimo da statistiku Republike Srpske usmjerimo u vremenima koja nam dolaze
Krajem 2022. godine Zavod je proslavio 30 godina od osnivanja. Kako vidite položaj vaše institucije u narednom periodu?
– Iako statistika na našim prostorima ima znatno dublje korijene, spletom poznatih okolnosti, mi smo u novembru 2022. godine proslavili 30 godina od osnivanja Republičkog zavoda za statistiku. Kako bi taj vrlo bitan trenutak za nas bio sav u znaku jubileja i statistike, poigrali smo se brojkama i datumima, pa smo svečanu akademiju organizovali 11. novembra u 11 časova (11. 11. u 11 časova). Slogan pod kojim smo organizovali jubilej bio je „statistika novog doba“. Time smo, našim cijenjenim korisnicima, nedvosmisleno poručili i nagovijestili put kojim planiramo da statistiku Republike Srpske usmjerimo u vremenima koja nam dolaze. Iza ovog slogana krije se naša namjera da od Zavoda napravimo prepoznatljivu instituciju, koja je sinonim za tačnost, profesionalnost, nezavisnost, povjerljivost. Želimo da Zavod bude institucija o kojoj se sa uvažavanjem priča i kod nas u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ali u regionalnim i u evropskim okvirima. Nastavićemo dosadašnju karakterističnu praksu da svake godine pravimo korak naprijed i idemo uzlaznom putanjom u svim oblastima. Realizovali smo mnoge projekte, a mnogi su tek pred nama. Ispunjavanjem svojih zadataka i obaveza, svim korisnicima, ali i donosiocima vlasti na različitim nivoima, stvaramo neophodne pretpostavke za izradu kvalitetnih strateških i planskih dokumenata.
Koliko je važna saradnja u statistici?
– Saradnja u statistici predstavlja doslovno sve. Bez obzira o kojoj ili kakvoj vrsti saradnje je riječ. Kada nje ne bi bilo, sasvim sigurno ne bi bilo ni statistički uporedivih podataka, jer uporedivost podataka jeste direktna posljedica saradnje statističkih institucija. Jedino kroz saradnju statističke institucije mogu da rastu i da se razvijaju, da unapređuje svoje usluge i podižu kvalitet podataka. Zavod izuzetnu pažnju pridaje tom aspektu. Ostvarujemo dobru i plodotvornu saradnju sa druge dvije statističke institucije u BiH, Agencijom za statistiku i Federalnim zavodom za statistiku. Isto tako, važna nam je saradnja i sa drugim ovlaštenim proizvođačima statistike, sa administrativnim izvorima podataka, Vladom Republike Srpske i njenim institucijama, međunarodnim organizacijama, statističkim institucijama regiona i Evrope. Kroz različite oblike saradnje, kao što su projekti, radionice, studijske posjete, zaposleni u Zavodu konstantno usavršavaju stečena znanja i vještine, ali stiču i nova, što na kraju primjenjuju u našoj instituciji. Zahvaljujući takvim projektima, Zavod pored već riješenog infrastrukturnog pitanja, podiže i kvalitet svog ljudskog potencijala, koji je najvažniji. Poseban naglasak stavljamo i na saradnju sa medijima, koji predstavljaju jedan od najznačajnijih kanala Zavoda za plasiranje naših statističkih podataka. Takođe, moramo apostrofirati i korisnike sa kojima Zavod ostvaruje odličnu saradnju.
Naša namjera je da od Zavoda napravimo prepoznatljivu instituciju, koja je sinonim za tačnost, profesionalnost, nezavisnost, povjerljivos
Pomenuli ste u nekoliko navrata korisnike. Šta u statistici predstavlja korisnik i ko su sve vaši korisnici?
– Sve što Zavod proizvodi i radi, jeste za potrebe korisnika. To je naš osnovni zadatak. Inače, korisnike razvrstavamo u nekoliko kategorija: javni sektor, poslovni subjekti, nauka, istraživanje i obrazovanje, mediji, strani korisnici i opšta javnost. Važno je naglasiti da nema razlike u ophođenju prema korisnicima, i da za sve njih vrijede isti, jednaki uslovi, naročito kada su u pitanju statistička načela rada koja nedvosmisleno definišu naš odnos sa korisnicima. Jedno od njih jeste načelo nepristrasnosti i objektivnosti koje nalaže da se sa svim korisnicima postupa jednako. Našim korisnicima podatke pružamo potpuno besplatno i to kroz različite kanale. Dostupni smo putem vebsajta, društvenih mreža, tvitera i instagrama i fejsbuka. Poseban naglasak stavljamo na društvene mreže, jer na taj način, prateći moderne trendove, želimo da širimo krug naših korisnika i pokušavamo da statistiku predstavimo i mlađoj populaciji. Želimo da pokažemo da statistika nisu samo suvi i teški brojevi, nego da ti brojevi kriju mnogo zanimljivih priča i tema. Reakcija upravo te, mlađe publike, je za sada izuzetno pozitivna. Korisnici, uopšteno gledano, imaju visok nivo povjerenje u nas, kao instituciju koja proizvodi kvalitetne i relevantne statističke pokazatelje. To povjerenje smo zadobili tako što sav naš posao, od prikupljanja, obrade, analize, do diseminacija statističkih podataka, vršimo na osnovu statističkih standarda i savremene tehnologije, uz zaštitu statističke povjerljivosti, optimalno korišćenje resursa i razumno opterećenje davalaca podataka.
Kako izgleda makroekonomska situacija u Republici Srpskoj? Šta govore posljednji statistički pokazatelji?
– Republika Srpska bilježi rekordnu pokrivenost uvoza izvozom u prva dva mjeseca ove godine. U periodu januaru februar 2023. obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je jednu milijardu i 838 miliona KM, od čega se na izvoz odnosilo 875 miliona KM, a na uvoz 963 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 90,9 odsto i na najvišem je nivou kada se poredi sa prva dva mjeseca bilo koje prethodne godine. Izvoz je u tom periodu povećan za 8,8 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, dok je uvoz povećan za 5,5.
Statistički podaci predstavljaju polaznu osnovu i bazu svih strategija, planova ili odluka
Kada govorimo o inflaciji u Republici Srpskoj, u februaru 2023. godine, u odnosu na prethodni mjesec, cijene su više za 0,6, a u odnosu na februar prethodne godine, u prosjeku više za 12,7 odsto. Oko 60 odsto doprinosa rasta cijena međugodišnje inflacije posljedica je rasta cijena hrane, pri čemu se, kao i u drugim zemljama, doprinos cijena energenata posljednjih mjeseci smanjivao, dok je doprinos cijena hrane nastavio da raste. Primjetno je da dolazi do usporavanja rasta cijena, s obzirom na to da međugodišnja inflacija od oktobra bilježi niže stope rasta, 15,5, 14,7, 13,6, 13,4 i 12,7 odsto, respektivno. Veliko povećanje kamata umanjuje privrednu aktivnost u Evropi, što posljedično ima uticaj na inflaciju. Relativno je mirna cijena nafte, cijene bazične hrane poput pšenice i kukuruza su se smirile. Usljed slabljenja globalnih troškovnih pritisaka, dolazi do usporavanja uvozne inflacije. Tržište rada u Republici Srpskoj u ovom periodu karakteriše rekordan broj zaposlenih i rekordno nizak broj nezaposlenih lica u apsolutnom iznosu. Ukupan broj zaposlenih u Republici Srpskoj na dan 30. septembar 2022. godine bio je 289.098 lica i najveći je do sada, dok je na kraju februara 2023. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo 64.034 nezaposlena lica koja aktivno traže zaposlenje.
PLATA I INFLECIJA
Kada je riječ o plati u Republici Srpskoj, ona uspijeva da prati rekordnu inflaciju koja nas je sve zadesila. Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u februaru 2023. iznosila je 1.256 KM i u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je veća za 15,1, a realno je veća za 2,2 odsto. U odnosu na prethodni mjesec nominalno je veća za 3,2, a realno je veća za 2,6 odsto. Bruto domaći proizvod u Republici Srpskoj, dobijen na procjenama tromjesečnog obračuna, u 2022. godini iznosio je 14 milijardi i 239 miliona KM i u odnosu na 2021. godinu nominalno je veći za 13,9, a realno je veći za 3,5 odsto. Prema prvim procjenama, Republika Srpska bilježi rast ekonomske aktivnosti u sva četiri tromjesečja 2022. godine. Ostvaren je realni rast bruto domaćeg proizvoda u prvom, drugom, trećem i četvrtom tromjesečju 2022. godine u odnosu na ista tromjesečja 2021. godine od 4,5, 4,9, 2,9 i 1,8 odsto. Dakle, uprkos vanjskim izazovima sa kojima se suočila, ekonomija Republike Srpske je ostala stabilna, sa povoljnim izgledima za rast u narednom periodu.
