OGNJEN KULJIĆ: Popunili smo skoro sve kapacitete za priključenje malih solarnih elektrana

Interview

“Elektro-Hercegovina” je jedno od pet elektrodistributivnih preduzeća u RS, manje u poređenju sa ostalim, ali sa veoma razgranatom mrežom. Sa preko 3.000 kilometara srednjenaponske i niskonaponske mreže, imaju relativno mali broj potrošača od oko 34.000 na cijelom području koje pokriva pet terenskih jedinica u Trebinju, Bileći, Ljubinju, Gacku i Nevesinju

piše DUŠKO RAKIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Distributivna preduzeća iz sistema Elektroprivrede Republike Srpske su u proteklih nekoliko godina prošla kroz turbulentan period reorganizacije, odvajanja djelatnosti snabdijevanja od distribucije i postepenog prilagođavanja novim zahtjevima tržišta. Tokom postupka reorganizacije distributivnih preduzeća je došlo do smanjenja broja radnika u Elektro-Hercegovini, a trenutno održavaju optimalan broj radnika u skladu sa preporukama konsultantske kuće PricewaterhouseCoopers.
– Proces reorganizacije elektrodistributivnih preduzeća još uvijek nije u cjelosti okončan. U narednom periodu očekujemo izdvajanje distributivnih preduzeća iz Mješovitog Holdinga ERS, što je i obaveza u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima. Realan problem, nakon provedenog postupka reorganizacije, kao i tarifnog postupka u 2022. godini, su neodobreni iznosi za plate radnika, što utiče na tekuću likvidnost preduzeća. U svakom slučaju, neophodno je izvršiti dodatnu analizu stanja i još više unapređivati poslovanje našeg Preduzeća. Obzirom na racionalan pristup koji je Uprava Elektro-Hercegovine primjenjivala u trošenju finansijskih sredstava, prethodnu poslovnu godinu smo završili pozitivnim finansijskim rezultatom i neto dobit iznosi 212.450 KM – kaže Ognjen Kuljić, direktor MH ERS ZP Elektro-Hercegovina a.d. Trebinje.

Obzirom na racionalan pristup koji je Uprava Elektro-Hercegovine primjenjivala u trošenju finansijskih sredstava, prethodnu poslovnu godinu smo završili pozitivnim rezultatom sa dobiti od 212.456 KM

U kojoj mjeri poslovanje preduzeća otežavaju klimatski uslovi, jake zime na sjeveru i vrućine na jugu?
– Činjenica je da je, sa aspekta vremenskih uslova, područje koje pokriva Elektro-Hercegovina veoma nestabilno, tako da u sjevernim opštinama, što se prvenstveno odnosi na Gacko i Nevesinje, najčešće imamo veoma duge i hladne zime sa visokim sniježnim nanosima, što nije bio slučaj sa ovom godinom. Treba napomenuti da na ovom terenu postoje područja sa visokim šumskim rastinjem, što predstavlja realan problem i često je uzrok ispada. Na ovim područjima se svake godine mora vršiti prokres visokog rastinja, kako ne bi dolazilo do ispada na mreži Elektro-Hercegovine. S druge strane, južni krajevi (Bileća, Trebinje i Ljubinje) obiluju kišama, olujnim nevremenima i velikim atmosferskim pražnjenjima uz izrazito vruća ljeta sa čestim požarima. Na sreću, u prethodne dvije godine nije bilo velikih požara u ovim krajevima. Treba istaći da radnici Elektro-Hercegovine uspijevaju da prevaziđu sve vremenske nepogode i uspješno održavaju mrežu u datim okolnostima.

Šta preduzimate da se poboljša kvalitet napajanja električnom energijom?
– Elektro-Hercegovina vrši redovnu rekonstrukciju mreže, revizije trafostanica i sve ostale aktivnosti u cilju poboljšanja kvaliteta napajanja električnom energijom. Tu se takođe misli i na automatizaciju mreže koja može u velikoj mjeri olakšati i smanjiti trajanje beznaponskog stanja.

Proteklih godina često je ukazivano na problem snabdijevanja električnom energijom na području opštine Ljubinje?
– Elektro-Hercegovina je, nakon pritužbi privrednika sa područja opštine Ljubinje, pokrenula pitanje rješavanja problematike snabdijevanja opštine Ljubinje električnom energijom iz pravca Trebinja odnosno od Veličana do Ljubinja. Kao što je poznato, Ljubinje se napaja električnom energijom iz pravca Stoca, tako da bi jedino kvalitetno rješenje bilo da Elektroprenos BiH nastavi izgradnju svog dalekovoda od Veličana do Ljubinja i na taj način tehnički u cjelosti riješi problem napajanja opštine Ljubinje električnom energijom. Imajući u vidu da Elektroprenos BiH to nije uradio u proteklih dvadesetak godina, Elektro-Hercegovina je izrazila spremnost da uradi ovaj dalekovod uz prethodnu saglasnost Elektroprenosa BiH, u čijem vlasništvu se nalazi dalekovod Trebinje – Veličani, što znači da bismo nastavili izgradnju ovog dalekovoda od Veličana do Ljubinja. U tu svrhu nam je neophodna saglasnost Elektroprenosa BiH, kao i podrška Elektroprivrede Republike Srpske, Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske i Vlade Republike Srpske. Takođe će biti neophodno uključivanje Opštine Ljubinje u pogledu rješavanja pitanja eksproprijacije. Naša očekivanja su da se ovo pitanje riješi, ali je veoma nezahvalno govoriti o preciznim rokovima, jer određene stvari ne zavise od Elektro-Hercegovine.

Planira li Elektro-Hercegovina instalaciju opreme za daljinsko očitanje brojila?
– Elektro-Hercegovina ima oko 10 odsto instalisanih instaliranih daljinskih brojila, a u narednom periodu ćemo nastojati da instaliramo što veći broj brojila za daljinsko očitanje, što se pokazalo kao dobro rješenje, jer se na taj način smanjuju tekući troškovi.

Može li postojeći mrežni sistem zadovoljiti potrebe kupaca i odgovoriti potrebama izgradnje novih stambenih objekata, čija je ekspanzija naročito izražena u Trebinju?
– Što se tiče ekspanzije izgradnje novih stambenih objekata, ona je izrazito prisutna jedino na području teritorije Grada Trebinja, dok je u ostalim opštinama koje pokriva Elektro-Hercegovina na umjerenom nivou. Mi smo do sada uspješno odgovorili na potrebe svih novoizgrađenih objekata. Ipak, ako se nastavi ovakva dinamika izgradnje u narednom periodu, biće neophodna izgradnja nove trafostanice Elektroprenosa BiH, čime bi se obezbijedilo kvalitetno napajanje električnom energijom i išlo u susret investicionom ciklusu u Trebinju.

Nakon pritužbi privrednika sa područja opštine Ljubinje, pokrenuli smo pitanje rješavanja problematike snabdijevanja opštine električnom energijom iz pravca Trebinja, odnosno od Veličana do Ljubinja

Da li ste spremni da na svoju mrežu prihvatite male solarne elektrane, za čiju gradnju vlada veliki interes?
– Elektro-Hercegovina je u velikoj mjeri popunila svoje kapacitete kada su u pitanju male solarne elektrane, s tim što smo uvijek vodili računa da ih prihvatamo samo u onom obimu koji neće i koji ne bi ugrozio napajanje drugih potrošača. Hercegovina je poznata kao područje sa velikim brojem sunčanih dana tokom godine, što je i razlog zbog kojeg je prvo veliko interesovanje za solarne elektrane bilo upravo na teritoriji koju pokriva Elektro-Hercegovina. Izuzev jednog dijela teritorije Trebinja, danas više ne postoji mogućnost priključka malih solarnih elektrana na mrežu odnosno naši kapaciteti su u potpunosti popunjeni.

Koliko danas iznose gubici na mreži i šta preduzimate da se oni smanje?
– U protekloj 2023. godini gubici Elektro-Hercegovine su kumulativno iznosili 8,21 odsto, što predstavlja smanjenje u odnosu na 2022. godinu, kada su gubici kumulativno iznosili 8,92 odsto. Možemo zaključiti da su gubici niži u odnosu na odobrene i priznate gubitke od strane Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske. Elektro-Hercegovina konstantno ulaže u razvoj mreže u cilju smanjenja tehničkih gubitaka, a takođe se provode aktivnosti praćenja određenih trafo područja u cilju sprečavanja eventualne neovlaštene potrošnje električne energije odnosno smanjenja komercijalnih gubitaka.

Elektrodistributivna preduzeća u regionu se susreću sa odlivom kvalifikovanih radnika, naročito inžinjera i montera. Kakva je, po tom pitanju, situacija u Elektro-Hercegovini? Može li postojeća kvalifikaciona struktura radne snage odgovoriti izazovima modernog operatora?
– Elektro-Hercegovina trenutno nema problem sa kvalifikovanom radnom snagom, iako na našem području ne postoji škola za elektromontere. Treba naglasiti da je Elektro-Hercegovina kod lokalnih zajednica pokrenula inicijativu i istakla neophodnost uvođenja određenih novih zanimanja u škole kako potencijalno ne bismo došli u problem sa radnom snagom sa kojim se pojedina distributivna preduzeća već suočavaju. Elektro-Hercegovina nema za sada ni problem sa inžinjerskim kadrom, ali to su zanimanja koja će biti tražena u narednom periodu, tako da će tom, za nas potencijalnom problemu, biti neophodno prići sistemski i uz podršku institucija Republike Srpske.