NEDELJKO ELEK: Gasifikacija je početak energetskog preobražaja

Interview

Projekat gasifikacije istoka Republike Srpske će promijeniti izgled ovog  dijela Srpske. Gasifikacijom Jahorine, Istočnog Sarajeva, Pala i Igrišta stvorićemo uslove za privlačenje većih i snažnijih investitora iz oblasti  industrije i prerade. Nakon toga slijede projekti gasifikacije Vlasenice, Han  Pijeska, Bratunca, Srebrenice…

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Ako je 2022. godina bila početak promjena za Sarajevo-Gas, u kojoj je potpuno promijenjena vlasnička struktura, u 2023. su predstavljeni i započeti veliki planovi širenja gasovodne mreže. Da planovi neće ostati u projektnoj dokumentaciji ili na riječima, jasno je već sada, smatra direktor Nedeljko Elek, koji ocjenjuje proteklu godinu kao veoma uspješnu, dodajući da je promjena vlasništva i preuzimanje palice od strane Vlade Republike Srpske bilo osnovni uslov da se stvari počnu razvijati u ovom pravcu.
– Redovne aktivnost obavljamo prema planu i imamo zadovoljavajuće prihode. I u životu i u biznisu uvijek može bolje i nikada do kraja ne treba biti zadovoljan, ali proteklu godinu možemo ocijeniti kao uspješnu. Poslovna dobit je udvostručena, a imali smo velike investicije, kako na samoj mreži, tako i sa početkom gasifikacije istoka Republike Srpske.

Kako teče projekat gasifikacije koji je svakako jedan od najznačajnijih u Republici Srpskoj?
– Moja parola jeste da treba raditi lokalno, a razmišljati globalno. Mislim da smo sve iznenadili brzinom kojom radimo projekte. Već smo uspjeli završiti prvi dio velikog projekta, a to je bilo puštanje u rad Toplane u Istočnom Novom Sarajevu, koja je rekonstruisana kako bi prešla na gas kao na pogonski energent, što je stvorilo uslove za proširenje toplovodne mreže i prvi korak u gasifikaciji grada Istočno Sarajevo. Posije toga započinjemo izgradnju magistralnog gasovoda Pale – Jahorina, te gasifikacijom Pala i same planine. To je veliki i složen projekat. Nadamo se da ćemo u toku ove godine izgraditi sam gasovod i gasne stanice, te pokušati uraditi mrežu koja će dovesti gas do krajnjih potrošača. Ne znam da li ćemo to uraditi do početka sljedeće grejne sezone, ali sigurno je da će u naredne dvije godine i Pale i Jahorina biti u potpunosti gasifikovani.

Struja se kod nas prodaje po jeftinijim cijenama, i kad bi se umjesto nje grijali na gas, višak bi izvozili po skupljoj cijeni i ostvarivali velike prihode u budžetu Republike Srpske

Kako se pokazao projekat rekonstrukcije Toplane u Istočnom Sarajevu?
– Odlično. Naši inženjeri su dobili poziv iz Prijedora i otišli su tamo da im pomognu, stižu pozivi iz Doboja i drugih gradova da se razmjenjuju iskustva. Mislim da je naša dosadašnja gasna politika bila prilično inertna. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je napravio odličan krovni sporazum sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali mi na žalost nismo radili na širenju mreže. Ne možemo cijelo vrijeme pričati da čekamo da se postavi cijev ispod Drine, pa da onda počnemo sa gradnjom gasovoda duž autoputa. Mi smo mogli za ovo vrijeme da uradimo mrežu pojedinačno u svakom gradu. Ništa vam ne vrijedi kad dođe magistralni gasovod do Prijedora ili Banjaluke, ako u njima nemate mrežu. Mislim da moramo sada raditi gasifikaciju od grada do grada, a ovaj politički problem može biti riješen. Ukoliko ne bude riješen, možemo spojiti gasovod od Šepka, nije ni to nešto strašno. Moramo biti spremni na to da do te dozvole možda neće doći. Probali smo sa jednom političkom strukturom u Sarajevu, onda je došla druga i ne vidimo promjenu, tako da moramo biti spremni na sve.

Kako građani, potencijalni korisnici, doživljavaju gas kao energent, da li je dovoljno prihvaćen u njihovoj svijesti?
– Ne možemo da se bavimo nečijom sviješću. To je kao da govorimo o svijesti da li treba voziti po ograničenjima ili dati pun gas. Potrebno je postaviti pravila, da kažemo ovo je nešto što zagađuje okolinu i truje našu djecu, ovo je nešto što ne zagađuje. Ovo nam treba, a ovo nam ne treba. Gas je energent na koji se grije cijela Evropa i veći dio industrije. Ako budemo dozvolili logiku, ja ću cijepati drva, jer tu se može ukrasti u šumi, ili ja ću na struju, dovijeka će biti ovako niska cijena. To jednostavno ne može tako i neće taj način dugo trajati. Mi moramo uvesti gasifikaciju, sprovesti prirodni gas do svake kuće i staviti brojilo. Mi moramo napraviti plan i sprovesti ga, a ne čekati da svi postignu neki nivo svijesti, jer do toga nikada neće doći.

Kada je riječ o saradnji sa Rusijom, nastavljen je naš gasni aranžman koncipiran na bazi naftne formule, to je najbolji aranžman koji možete imati u ovom poslu

Kakve utiske donosite sa nedavne posjete Bjelorusiji i Rusiji?
– To jedna druga dimenzija života i ono što smo tamo vidjeli nam pokazuje da smo zatočenici propagande koja izbija iz svih medija. Kad dođete u Bjelorusiji i vidite da na ulici nema ni jednog opuška, da su ljudi zadovoljni, lijepo obučeni, da fabrike rade i izvoze… Takođe, posjeta klinici u kojoj se rade najsavremenije transplantacije je snažan utisak. U Bjelorusiji smo imali razgovore bazirane na aranžman za kupovinu poljoprivrednih mašina, sličan kao sa Mađarskom, kao i nastavak prakse transplantacije organa u Bjelorusiji. Drago mi je da je na inicijativu predsjednika Dodika pokrenuta praksa da se liječenje ponudi i građanima FBiH. Što se tiče Rusije, nastavljen je naš gasni aranžman koncipiran na bazi naftne formule, to je najbolji aranžman koji možete imati sa Rusijom. Ima ga Srbija, Republika Srpska i igrom slučaja FBiH. I zaista mi je drago zbog ljudi u FBiH, ali ne mogu da opravdam nerazumnu politiku koja se vodi u drugom entitetu.
Dobili smo poziv za Ekonomski forum i Sajam turizma. Za nas je šansa to što Bjelorusi nakon uvođenja viza imaju otežan odlazak na druga turistička mjesta, pa bi bilo odlično da se sa njima napravi aranžman što se tiče Jahorine. Politički, veoma je važno da smo vidljivi i da mala Republika Srpska ima priliku da razgovara sa najmoćnijim ljudima svijeta. To je veoma bitno.

Kakva je trenutno saradnja sa Srbijom kad je riječ o gasu?
– Saradnja je dobra, mi smo dio istog sistema. Preduzeće Gas-Promet Pale je u vlasništvu Srbijagasa i njihovim prisustvom ovdje potvrđuje se da je saradnja vrlo dobra. Mislim da bi mogli mnogo više da sarađujemo, vjerujem da bi cijena transporta gasa mogla biti niža. Mi smo usitnili sektor transporta gasa i imamo tri preduzeća, pa očekujem da je moguće ujedinjavanje nekih preduzeća.

Moramo uvesti gasifikaciju, sprovesti prirodni gas do svake kuće i staviti brojilo. Mi moramo napraviti plan i sprovesti ga, a ne čekati da svi postignu neki nivo svijesti, jer do toga nikada neće doći

Krajem prošle godine Sarajevo-Gas je imalo problem sa potpisivanjem ugovora sa Energoinvestom. Šta se tu dešavalo?
– Tek na kraju cijele balade sam shvatio šta se tu zapravo desilo. Promjenom vlasti u FBiH nije se desila promjena rukovodstvo javnih preduzeća. Onda su se među njima vodili obračuni i htjeli su da ovi drugi ispadnu nesposobni. Prema nama je rukovodstvo Energoinvesta nastupilo kao da po svaku cijenu žele da mi zaustavimo gas, pa da Sarajevo prvi januar dočeka u hladnim stanovima, što bi se iskoristilo za unutrašnje političke obračune u FBiH. Nas ti njihovi odnosi ne zanimaju, mi želimo komercijalne odnose neopterećene politikom.
Ovo je čisti komercijalni odnos. Mi smo tražili i dobili cijenu koja je realna, tržišna i pokriva naše troškove i donosi određeni profit. Ta cijena je bila 5,7 KM po kubnom metru gasa i bilo je jasno da je to nerealno i najveći problem ovog preduzeća, tako da smo podigli cijenu koja je sada 14,1 KM. Ističem napore i zalaganja resornog ministra Petra Đokića, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji su zajedno sa nama iz Srajevo-Gasa istrajali na našim stvarnim potrebama oko nove cijene. Dok Vlada Republike Srpske nije postala većinski vlasnik Sarajevo-Gasa nije se ni moglo uticati na te stvari. Sa druge strane smo imali političku strukturu u FBiH koja nije poštovala odluke ni entitetskog Regulatora, ni Ministarstva energetike. Zbog toga je sve tako dugo trajalo.

Spomenuli ste ukrupnjavanje preduzeća koja se bave gasnim tržištem u Srpskoj, u kom pravcu očekujete da će se to dešavati?
– Planiramo objedinjavanje Sarajevo-Gasa i Gas RES. Planirali smo da se u to uključi i preduzeće koje se bavi snabdijevanjem Zvornika gasom, ali to preduzeće je trenutno u teškoj situaciji, tako da ćemo morati da vidimo kako će se to stanje rješavati. Potrebno je riješiti pitanje dužnika koji ne plaćaju redovno gas i misle da stvari ne mogu rješavati novim i novim reprogramima.

Da li i koliko politika koči razvoj gasnog tržišta kod nas?
– Pokazalo se da su politika i energetika neodvojivi, pogotovo zadnjih nekoliko godina. Važno je da se definišu najvažniji zajednički projekti u BiH, ko ih sprovodi i iz kojih izvora se finansiraju. Zagovaram formiranje radnog tijela koje bi te stvari definisalo. Od strateškog je značaja da imamo zajedničke projekte kao što su gasovod Sarajevo – Goražde koji bi finansirala federalna strana, čime bi se povezala dva najznačajnija industrijska centra FBiH, dok bi Republika Srpska dobila gasifikaciju tog dijela Srpske uz magistralni gasovod. To su stvari koje se lako mogu definisati, ali moramo sačekati političku volju, ja se nadam da će je biti. Po meni, politika treba da definiše strateški pravac i ne treba da se dalje bavi time. Republika Srpska neće podržati Zakon o gasu, mislim da je FBiH to shvatila i da je započela usvajanje svog, entitetskog Zakona o gasu. Kad se to desi, otvara nam se prostor da sjednemo i dogovorimo se šta su strateški pravci obje strane, šta možemo da radimo zajedno, a šta sami. Zbog dosadašnje politike smo ostali crna rupa Evrope, gdje se još čadi iz dimnjaka i čudimo se što imamo toliko plućnih bolesti.

SAMIT ENERGETIKE TREBINJE
-To je odličan Samit, drago mi je što se dešava na tom mjestu. Moja preporuka organizatorima jeste da se u što većoj mjeri izdižu iz lokalnog nivoa. Prošle godine su uspjeli, posjeta ministra inostranih poslova Mađarske, Petera Sijarta, sve je digla na viši nivo i očekujem da će isto postići i ove godine. Sa zadovoljstvom ću biti dio tog skupa i sve čestitke domaćinima na ideji i organizaciji.