SLOBODAN ČOMIĆ: Godina pozitivnih rezultata

Interview

Osim izgradnje novih energetskih objekata, HET na području Hercegovine realizuje brojne projekte koji utiču na razvoj ovog područja. Raspon djelovanja je širok od projekata zaštite od poplava, koji su preuzeti po osnovu vodne dozvole za obavljanje primarne djelatnosti preduzeća, pa do izgradnje saobraćajne infrastrukture. Sve to im omogućava još jedna finansijski odlična poslovna godina koja je za njima

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Hercegovina je prostor intenzivnog ulaganja u elektroenergetske projekte, čiji ukupni iznos dostiže nekoliko milijardi maraka. Brojne solarne elektrane, te budući vjetroparkovi svjedoče o povećanju interesovanja za obnovljive izvore energije, ali podvlačenje crte uvijek će pokazati činjenicu koja se ne može tumačiti nikako drugačije nego da je hidropotencijal osnov elektro sektora. Odnosi se to i na najkrupnije ulaganje, HE Dabar, projekte koji će zatim zaokružiti sistem Gornjih horizonata, ali i na postojeće elektrane među kojima su se oduvijek isticale HE na Trebišnjici. Iza njih je još jedna uspješna godina u proizvodnom i finansijskom smislu, o čemu govori njihov izvršni direktor Slobodan Čomić.
– Hidroelektrane na Trebišnjici nastavljaju trend uspješnih poslovnih godina i u 2023. godini. Iskazana dobit u 2023. godini je 25.231.741 KM, a očekuje se nastavak uspješnog poslovanja i u 2024. godini. Ukupni prihodi za 2023. godinu iznose 94.615.470 KM dok su rashodi bili 69.383.729 KM, sa uključenim odloženim poreskim rashodima. Procentualno učešće poslovnih prihoda u ukupnim prihodima iznosi 95,95 odsto, što je činjenica koja dovoljno govori o uspješnosti Preduzeća, jer smo svjedoci raznih optužbi kako je HET u problemima, kako neispunjava svoju osnovnu namjenu. Ovaj pokazatelj je dovoljan indikator poslovnog uspjeha koje Preduzeće godinama unazad ostvaruje i slobodno možemo reći najveći energetski gigant i stub stabilnosti elektroenergetskog sistema ERS-a. Ukupno ostvarena proizvodnja sistema Hidroelektrana na Trebišnjici za 2023. godinu je 1.231,60 GWh.

Završetkom investicije izgradnje HE Dabar u sistem ERS-a “upumpaće”  se dodatnih 270 GWh proizvodnje električne energije godišnje

Kakvi su planovi proizvodnje u ovoj godini?
– Planirana je proizvodnja 1.089,13 GWh, a sve us skladu sa Smjernicama plana dostavljenim od strane Matičnog preduzeća. Ukupno planirani prihodi iznose 69.228.625 KM, dok su rashodi planirani u iznosu od 64.655.055 KM. Planiranje obima proizvodnje električne energije se vrši po kriterijumima iz „Pravilnika o bilansiranju i upravljanju elektroenergetskim sistemom ERS-a“ baziranom na osnovu 70 odstotne vjerovatnoće pojave dotoka. I u ovoj godini postavljeni su ciljevi koje ćemo nastojati da ispunimo, prvenstveno mislim na maksimalnu iskorišćenost instalisanih proizvodnih kapaciteta i raspoloživog hidropotencijala, da proizvedemo što veće količine električne energije, potom na nastavak i završetak izgradnje sistema Gornji Horizonti i privođenje kraju započetih investicija u regiji Istočne Hercegovine.

Šta je važno istaći za HE Dabar?
– HE „Dabar“ pripada hidroenergetskom sistemu na Trebišnjici i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sistemu Gornji horizonti. Predstavlja tipično derivaciono hidroenergetsko postrojenje čije dispoziciono rješenje podrazumijeva geografsku razuđenost objekata, a obuhvata branu „Pošćenje“, sa kotom krune brane koja se nalazi na 842 metra nadmorske visine, širina brane u kruni je osam metara, maksimalna visina 41 metar, a dužina u kruni 288 metara, zatim akumulaciju „Nevesinje“ ukupna zapremine 61,8 miliona metara kubnih. Tu je dovodni tunel sa ulaznom građevinom, dužina tunela je 12.125 metara a prečnik 4,6 metra.

Sa izgradnjom novih potencijala ERS će uplaćivati više naknada opštinama, koje će omogućavati dalji razvoj infrastrukture i druge stvari bitne za kvalitet života

Zatim tu je vodostan, cjevovod pod pritiskom, dužine 690 metara i prečnika 3,7 metra, a biće izgrađena i mašinska zgrada sa pratećim objektima. Takođe će biti izgrađeni zaštitni nasipi „Grebak“ dužine 475 i širine 3,5 metra, te „Vranjača“, dužine 133 i širine 3,5 metra. Objekti koji su locirani nizvodno od HE „Dabar“, a neophodni su za njen rad, koji podrazumijevaju nesmetani transport vode od HE „Dabar“ do akumulacije „Bileća“, uz minimalne gubitke vode u sistemu, obuhvataju kanal kroz Dabarsko polje, kanal kroz Fatničko polje, tunel od Dabarskog polja do Fatničkog polja i tunel od Fatničkog polja do akumulacije „Bileća“. Nizvodna granica projekta HE „Dabar“ je kraj tunela od Dabarskog do Fatničkog polja, koji je ukupne dužine 3.235 metara i prečnika svijetlog otvora pet metara, probijen 1985. godine. Za potrebe rada buduće HE „Dabar“ potrebno je izvršiti njegovo proširenje i betoniranje obloge. Kanal kroz Fatničko polje je završen, a izgradnja tunela od Fatničkog polja do akumulacije „Bileća“, ukupne dužine 15.650 metara, prečnika svijetlog otvora 6,5 metara, započela je 1986. i završena 2006. godine. Osnovni tehnički podaci HE Dabar koje vrijedi pomenuti su instalisana snaga od 159,15 MW, planirana godišnja proizvodnja iznosi 272 GWh, a instalisani proticaj 55 kubna metra vode u sekundi.

Koliki je značaj ovog projekta?
– Završetkom pomenute investicije izgradnje sistema Gornji Horizonti u sistem ERS-a će se upumpati dodatnih 270 GWh proizvodnje električne energije. Benefiti neće biti samo za sistem ERS-a, već i za lokalne zajednice na čijoj teritoriji će se nalaziti objekti sistema (putem koncesionih naknada i zapošljavanja mladih), potom budžet Republike Srpske kroz vodoprivredni doprinos i većih poreza i doprinosa.

Kakav je odnos HET i lokalne zajednice, pošto ste u više navrata isticali da izdvajate novac kojim pomažete brojne projekte, te tako održavate nivo društveno-odgovornog preduzeća?
– Nastojaću da u narednom periodu pored izdvajanja finansijskih sredstava sistema HET-a u vidu zakonskih obaveza po osnovu koncesionih naknada, obezbijedim i dodatna sredstva za finansiranje lokalne zajednice, budući da postoji opšti interes za većim angažovanjem HET-a u radu lokalne zajednice, a HET je pored svog primarnog profitabilnog karaktera izuzetno i društveno-odgovorno preduzeće. Nadam se da će HET u okviru svojim mogućnosti pomoći i u radu opštine Bileća. Pri tome ne ističem da do sada nije bilo investicionih poduhvata (izdvojio bih izgradnju prečistača otpadnih voda i izgradnju objekata za potrebe sistema Gornji Horizonti), ali smatram da se mogu uložiti i dodatni napori i sredstva kako bi omogućio brži privredni i društveni napredak opštine Bileća.

STIPENDIJE
– Naravno i ove godine smo kao društveno odgovorno preduzeće stipendirali sve studente koji su ispunili uslove predviđene Pravilnikom o dodjeli stipendija i na taj način stvaramo buduće kadrove kako za nas kao Preduzeće, tako i za Republiku Srpsku. Nastavili smo uspješnu saradnju i promociju zdravog života kroz sponzorstva raznim sportskim kolektivima. Takođe, podržali smo i razne humanitarne i društveno korisne manifestacije.