Model po sistemu – bez poreza i prireza, idealan su način da se podstaknu nova radna mjesta renomiranih firmi

Da je tržište rada postalo neizvjesno kako u BiH i regionu tako i u Evropi, govori činjenica da je unazad četiri godine, od pandemije korone, postalo nemoguće naći kvalitetnog radnika. Brojni poslodavci od proizvodnih pogona u metalnoj, drvoprerađivačkoj, tekstilnoj industriji, ali i u uslužnim djelatnostima – hotelijerstvu, ugostiteljstvu pokušavaju na razne načine privući kvalitetnog radnika, koji nažalost i dalje napuštaju državu i svoju karijeru nastavljaju u Zapadnim zemljama

piše Doninik RAŠKAJ Marketing And Public Relations Manager

Iako se u javnosti predstavlja slika da i dalje brojni poslodavci zapravo daju mala primanja, situacija je znatno drugačija. Odgovorno tvrdim da su poslodavci u BiH u oko 80 odsto slučajeva ozbiljno shvatili potrebno usklađivanje plata s brojnim finansijskim krizama i inflacijom, tako da što se tiče plata za one koje žele da rade i trude se, primanja su odgovarajuća za naš standard života. Problema naravno ima, ne samo kod nas nego i u Zapadnim zemljama, ali je fokus na njih manji. Vidimo kako vlade entiteta u BiH rade po pitanju neradne nedjelje, a kao veliki napredak ističem odluku Vlade Republike Srpske o povećanju minimalne plate, te se nadam da će istim korakom u tom smjeru krenuti i vlada Federacije BiH.

Važno je napomenuti da su posljednja istraživanja EBRD-a pokazala da su građani zadovoljni životom u BiH. Uz to da nam po pitanju novih investicija i ekspanzije u turizmu dobro ide, govore i podaci svjetski priznatih poslovnih časopisa koji govore da u BiH postoje gradovi budućnosti za investiranje i neistraženi potencijali gradova za turizam. No uprkos svim pozitivnim pokazateljima dobrog života, naše nove generacije i dalje odlaze i ne žele da rade u matičnoj državi. Najveći problem je, iako postoje dobri uslovi za rad, mišljenje da je situacija u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj… bolja. A, zapravo, u tim zemljama pa i u Hrvatskoj, primjetno je povećanje kršenja osnovnih radničkih prava, a pored toga brojne firme upravo iz tih zemalja žele da svoje poslovanje prebace u zemlje regiona, posebno u BiH i Srbiju.

Bazen kvalitetnih radnika iz Bosne i Hercegovini, kako vrijeme prolazi, sve se više prazni. Poslodavci su očajni i bespomoćni. Oglasi iz Hrvatske za sezonu ove godine su prije krenuli, poučeni prijašnjim sezonama i situacijom da je bilo teško naći kvalitetnog radnika.

Ekonomija EU-a je na rubu ekonomske krize, koja je sve vidljivija. Brojne krize zadaju glavobolju ekonomskim pokretačima EU, poput Njemačke, Italije, Francuske. Razdoblje unatrag šest mjeseci bilo je najteže za brojne firme, pogotovo u građevinskom sektoru. Oko 11 hiljada građevinskih firmi je zatvoreno, došlo je do obustave gradnje, a da je situacija ozbiljna, govori i podatak da je pala potražnja za radnicima u tom sektoru, ali i projektantima. Dio tog poremećaja osjetimo i mi u regionu i BiH, gdje je ili obustavljen izvoz tekstila ili smanjen za oko 80 odsto, a naročito izvoz drvne industrije, to jest opremanje stanova i kuća namještajem koji se dobija od tih sirovina. Problem je, dakle, što nažalost dio naših građana podcjenjuje BiH i njene kvalitete, a koje su interesantne Zapadnim zemljama.  

Brojni gradovi u BiH, kao što su Laktaši, Gračanica i Tešanj su odličan primjer privlačenja stranih investitora koji u tim gradovima otvaraju proizvodne pogone s više od 800 zaposlenih.

Ukazala nam se prilika i tu priliku treba da koristimo maksimalno, zbog povoljnih ulaganja i kvalitetne radne snage. Brojni gradovi u BiH, kao što su Laktaši, Gračanica i Tešanj su odličan primjer privlačenja stranih investitora koji u tim gradovima otvaraju proizvodne pogone s više od 800 zaposlenih. Model privlačenja koji koriste gradovi u Hrvatskoj, ali i Laktaši po sistemu otvaranja firme bez poreza i prireza, a koji će se vratiti kroz uplatu doprinosa radnika, idealan su način da Republika Srpska i Federacija podstaknu nova radna mjesta renomiranih firmi.

Takođe, s obzirom na to da konstantno imamo rast povratka radne snage, ne bi bilo loše da država uradi isto kao Hrvatska, te daje određeni iznos bespovratnih sredstava za osobe koje odluče da se vrate u BiH i pokrenu vlastiti biznis.

Pozivam odgovorne na svim nivoima vlasti da politička prepucavanja ostave po strani te da iskoristimo situaciju koja nam se pruža da, kao država koja i dalje ima prihvatljive cijene energenata, koja ima neku vrstu neutralnog stava, gdje turizam konstantno raste, to iskoristimo na najbolji mogući način.

Inicijativa Otvoreni Balkan, koju snažno podržavam i za koju se aktivno zalaže i sam Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, trebala bi biti prioritet svih nas, jer time bi jednim dijelom riješili i pitanje radne snage. Kvalitetna radna snaga bi nam dolazila iz Makedonije, Srbije, Albanije te značajno bi pridonijela i ublažila krizu radne snage te vratila je u granice “normale”. Drago mi je da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa na čelu s Ministrom Košarcem kontinuirano radi na promociji domaće proizvodnje, ali i rješavanju pitanja olakšanja razmjene trgovine sa susjednim zemljama, što je takođe obuhvaćeno inicijativom Otvoreni Balkan.

Jahorina Ekonomski Forum pozitivna je priča umrežavanja domaćih i stranih investicija, ali i temelj za rješavanje bitnih prepreka poslovnog okruženja. Lično, kao panelista na Jahorina Ekonomskom Forumu, insistiraću na većoj saradnji državnih, entitetskih i lokalnih vlasti sa srednjoškolskim i fakultetskim ustanovama kako bi se radila detaljnija istraživanja o nedostatku radne snage, kako bi nove generacije mogle upisati zanimanja ona koja su tražena, a ujedno i dobro plaćena. Bitno je kroz brojne projekte mlade generacije edukovati da za kvalitetan posao treba dosta truda, rada, zalaganja kako bi došli na željenu funkciju, ali isto tako i poslodavce motivisati kroz kompenzacijske mjere da uvedu više slobodnog vremena i primjene model neradnog vikenda, a i ko zna u budućnosti i neradnog petka. Takav model je trenutno u testnoj fazi u Njemačkoj i pokazao je pozitivan efekt na radno okruženje.