MAJA ŠUPUT: Svaka koncesiona aktivnost mora brinuti o životnoj sredini

Svojim djelovanjem, Komisija omogućava efikasnije iskorištavanje prirodnih resursa, kroz uključivanje privatnog sektora u taj proces. Poseban naglasak stavljen je na transparentnost postupaka i stvaranje povoljnog ambijenta za domaće i strane investitore. Transparentnost rada je veoma bitna, a javni podaci iz registra koji vodimo dostupni su na sajtu

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Komisija za koncesije Republike Srpske predstavlja jednu od ključnih institucija u procesu upravljanja prirodnim resursima i razvoju energetskog sektora. Njeno postojanje i rad od izuzetnog su značaja za uspostavljanje ravnoteže između potreba privrednog razvoja, zaštite društvenih interesa i očuvanja životne sredine. Kao stalno i nezavisno regulatorno tijelo, Komisija djeluje u skladu sa Zakonom o koncesijama, koji joj daje široke ovlasti u postupcima dodjele koncesija, praćenju rada koncesionara.
Svojim djelovanjem, Komisija omogućava efikasnije iskorištavanje prirodnih resursa, uključujući mineralne sirovine, energente i vodne resurse, kroz uključivanje privatnog sektora u finansiranje, projektovanje, izgradnju i upravljanje infrastrukturnim objektima. Poseban naglasak stavljen je na transparentnost postupaka i stvaranje povoljnog ambijenta za domaće i strane investitore. Uloga Komisije ne završava se samo na formalnim procedurama – ona ima zadatak da aktivno promoviše privredne i druge investicione mogućnosti putem koncesija, osiguravajući da svi projekti zadovoljavaju visoke standarde ekonomskog opravdanja i održivog razvoja. Komisija ne samo da prati sprovođenje dodijeljenih koncesija, već i pruža stratešku podršku Vladinim resornim ministarstvima u kreiranju i sprovođenju politike upravljanja resursima.

Imamo aktivnih 355 ugovora i potrebno nam je više ljudstva i sredstava da se sve to isprati na najbolji način

Na čelu Komisije već četvrtu godinu nalazi se predsjednica Maja Šuput, magistar ekonomije i stručnjak sa bogatim iskustvom u oblasti računovodstva, interne revizije i procjene. Osim pogleda na proteklu godinu, bila je ovo prilika da se osvrnemo i na protekle četiri godine u radu ove institucije.
– Za četiri godine bilo je dosta teških situacija i prelomnih trenutaka, teških odluka iza kojih je trebalo stati. Međutim, ukoliko pratite zakonsku regulativu i okvire koje su postavili zakon i podzakonski akti, veća je vjerovatnoća da ćete donijeti ispravnu odluku. U komisiji se nalaze stručnjaci iz svih oblasti koji neko pitanje mogu sagledati iz svih uglova, te uz konsultaciju drugih institucija, uvijek možete definisati neko pitanje. Mi kao Komisija smo usmjereni na sve oblasti koncesija koje su vezane za različita ministarstva i uvijek je potrebno imati sva mišljenja na jednom mjestu da bi donijeli odluku.

Šta je važno reći za registar ugovora koji vodi Komisija za koncesije?
– Vođenje registra je naša obaveza, i mi smo instalirali novi program za njegovo vođenje, jer su se ranije oni vodili u običnoj tabeli. Naravno, nisu svi podaci dostupni javnosti, kako to definiše pravilnik o vođenju registra ugovora, gdje se definiše koji podaci se mogu javno prikazati, a koji su samo za internu upotrebu. Javni podaci su dostupni na našem sajtu i mogu se pretraživati po dostupnim parametrima. Transparentnost rada je veoma bitna i svi mogu vidjeti ko je koncesionar, na kojoj lokaciji obavlja aktivnost i na koji period je zaključen ugovor.

Svake godine se bilježi rast prihoda na ime koncesionih naknada, tako da i ove godine očekujemo da ćemo imati veće prihode nego lani za 15 odsto

Kako je izgledala protekla godina za Komisiju?
– U protekloj godini smo ostvarili prihod od 50 miliona KM, a vjerujemo da će, kad saberemo sve podatke za 2024. imati povećanje od oko 15 odsto. Imali smo pet novih ugovora iz oblasti mineralnih resursa, tri ugovora za solarne elektrane i jedan ugovor iz poljoprivrede. Prošlu godinu je obilježio skok u broju ugovora u vezi sa energetikom, pa smo na osnovu njega imali rast prihoda na ime jednokratne naknade koju investitor uplaćuje da bi započeo sa gradnjom. Ove je taj broj manji, ali se očekuje prihod na ime naknada za korištenje, jer su brojni objekti već počeli sa radom. Broj koncesija za iskorištavanje mineralnih sirovina je stabilan. To su najčešće mineralne sirovine koje se koriste u građevinarstvu, kao što je kamen krečnjaka, i povezani su sa nekim infrastrukturnim radovima. Kad govorimo o mineralnim resursima, ponovo ću naglasiti zaštitu životne sredine. Potrebno je voditi računa o ekologiji ne samo nakon što istekne eksploatacioni period, nakon kog ste dužni da izvršite rekultivaciju zemljišta i vratite u prvobitno stanje, već je potrebno tokom perioda eksploatacije pridržavati se svih procedura koje su propisane kako bi se očuvala životna sredina.

Uskoro se može očekivati da bude realizovan prvi koncesioni ugovor koji ima veze sa sportom. Možete li nešto više reći o tom slučaju koji je drugačiji od dosadašnjih koncesija?
– Realizacija prve sportske koncesije ulazi u završnu fazu. Od inicijative do realizacije je proteklo nekoliko godina, jer zakon o koncesijama predviđa da je moguće dati zemljište pod koncesiju u svrhu sporta, ali nije bilo pravilnika koji detaljnije određuje uslove pod kojim se to može izvršiti, koliko će iznositi jednokratna i koncesiona naknada za korišćenje, kako će biti definisane bankarske garancije i slično.

U strukturi prihoda ove godine je manje onih koji potiču iz jednokratnih naknada, ali se očekuje veći prihod na ime naknada za korištenje, jer su brojni objekti već počeli sa radom

Nakon što je ministarstvo pripremilo pravilnik i kad je došlo do izmjene zakona, mi smo sproveli potrebne procedure. U pitanju je izgradnja poligona za sportsko streljaštvo, koji se realizuje u okolini Banjaluke, koji će početi sa radom sledeće godine. Uvođenje djelatnosti izgradnje, korišćenja i održavanja sportskih objekata u oblast koncesija i definisanje koncesione naknade iz oblasti sporta se pokazalo opravdanim, što je vidljivo po povećanoj zainteresovanosti za koncesije u ovoj oblasti. Svake godine se polako širi broj oblasti u kojima se ulazi koncesioni odnos. Mi svake godine pravimo preporuke da i drugi predmeti ulaze u taj odnos, jer kada imate koncesioni ugovor, postoji direktna kontrola Vlade RS nad tim ugovorima, koja donosi odluke i vrši usklađivanje ugovora, a onda se svi organi uključuju u praćenje i kontrolu poštovanja odredbi ugovora.

Potpisan je prvi koncesioni ugovor u vezi lovstva, o čemu je riječ?
– Lovne koncesije su do sada dodjeljivali u ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ovo je prva koncesija koja se dobija na osnovu zakona o koncesijama. Radi se o lovištu Klekovača koje se nalazi na teritoriji Istočnog Drvara i Ribnika i prostire se na više od 8.000 hektara. Iako je lov već dugo godina naveden kao predmet u zakonu o koncesijama, tek sada se pojavilo interesovanje za tu oblast. Nama se obratilo resorno ministarstvo poljoprivrede, jer je njima podnesena inicijativa za prvu koncesiju za odstrel divljači u Republici Srpskoj. Zainteresovani žele da urede lovište i uz poštovanje propisanih procedura upravlja njime. Mi smo sproveli postupak u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, Vlada je donijela rješenje i ugovor je zaključen. Tu postoji zajednički interes, jer je na ovaj način lakše pratiti izvršavanje ugovorenih obaveza, a sam investitor želi da bude siguran da može zaštiti svoju investiciju. U pitanju je koncesija na 50 godina, što je dosta sigurnije nego da je u pitanju zakup, koji obično traje kraće.

ŽIVOTNA SREDINA
Koliko se vodi računa o zaštiti životne sredine prilikom dodjele koncesija?
– Institucije Republike Srpske su posebno osjetljive na ovu oblast, ali i zahtjeve energetske zajednice po pitanju zaštite životne sredine, te se ona kontinuirano unapređuje. Na primjer, sada studija opravdanosti obavezno sadrži elemente zaštite životne sredine posebno obrađene za konkretan projekat, zatim, nakon dobijanja koncesionog ugovora, koncesionar izrađuje posebnu studiju uticaja na životnu sredinu koja mora biti odobrena od Ministarstva za prostorno uređenje, a što je i jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole. Takođe, prilikom podnošenja inicijativa za dodjelu koncesija za izgradnju solarnih elektrana potrebno je posebno voditi računa o kategoriji zemljišta na kojem će se isto implementirati. Inicijalno voditi računa da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu koje treba da bude iskorišćeno za druge svrhe, već da to bude zemljište koje nije upotrebljivo za poljoprivrednu proizvodnju i koje je klasifikovano kao peta, šesta ili sedma kategorija.