Ruski oligarsi tuže EU zbog imovine

Svijet

Roman Abramovič morao je zbog rata u Ukrajini, koji je pokrenuo ruski predsjednik Vladimir Putin, da proda fudbalski klub Čelsi, što ga je mnogo zaboljelo. Predaja premijerligaša u ruke Todu Boliju, vlasniku bejzbol tima Los Anđeles dodžersa, nije jedini ceh koji plaća ovaj, ali i drugi Rusi zbog svojih bliskih veza sa šefom Kremlja i moskovskom političkom elitom. Svi oni, za sada ih je 20, a biće ih još, tuže Evropsku uniju jer su kažnjeni i tako što su im, recimo, oduzete luksuzne vile u Londonu i zaplijenjene ili proterane jahte iz najatraktivnijih marina u svijetu. Oligarsi uzvraćaju udarac, istina, u Evropskom sudu pravde, a u kontraofanzivi su i brojne firme pogođene odlukama Brisela.

Osim Abramoviča, EU su tužili, recimo, Mihail Fridman, poznat uostalom kao osnivač ruske kompanije „Alfa grup”, Petar Aven, Fridmanov nekadašnji poslovni partner i jedan od omiljenih Putinovih milijardera, kojem su takođe zamrznuta sredstva i nametnuta zabrana putovanja, Ališer Usmanov… Oni traže da im odmrznu imovinu i odblokiraju vize, piše beogradska Politika.

Ruska televizija RT je podnijela je tužbu zbog suspenzije emitovanja koju je evropski sud uvažio, ali je i zakazano još jedno ročište. Borba oligarha protiv evropskih sankcija vodiće se na sudu i trajaće mesecima, a vjerovatno i duže, i povući će daleko više slučajeva jer je unija do sada sankcionisala bar hiljadu ljudi i 80 kompanija.

Ruskim moćnicima ne manjka logistike, ali i EU u ovom polju ima iskustva. „Politiko” saznaje da je unija za osam godina, od 2008. do 2015, izgubila oko dvije trećine pravnih sporova koji su se odnosili na sankcije koje je uvela. Kažnjeni Rusi, dakle, imaju solidne šanse da dobiju ovu bitku, ali postoji začkoljica. Naime, sve i da Abramovič i njegove kolege izađu kao pobjednici u sudskom sporu, opet postoji mogućnost da takva presuda ostane samo mrtvo slovo na papiru. Sredstva i vize i dalje mogu ostati zamrznuti, a razlog je jednostavan – evropsko veće svake godine izdaje nove popise sankcija. To znači da bi ovi milijarderi mogli ostati na spisku sankcija i ako pobjede u sudskom sporu koji se odnosio na ranije spiskove.

Školski primjer je upravo bivši ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, kojem je imovina zamrznuta 2014. godine zbog pronevjere državnih sredstava. Neposredno nakon toga uslijedile su masovne demonstracije i svrgnut je s vlasti. Janukovič godinama podnosi žalbe i iako je sud naposljetku odlučio u njegovu korist, EU je sankcije protiv njega praktično i dalje ostavila na snazi.

A žalio se i milioner Jevgenij Prigožin, poznat po nadimku „Putinov kuvar”, koji je već tužio EU zbog sankcija koje su mu nametnute ranije, zbog finansiranja plaćenika paravojne grupe „Vagner”, koja se tereti za ratne zločine u Libiji. Prigožinov status na listi sankcija „osvježen” je sada zbog rata u Ukrajini. Obnavljanje lista sankcionisanih na takav način može da ide unedogled i da se ponavlja godinama, bez obzira na to šta će sud u međuvremenu odlučiti.

Neko bi mogao da zaključi da se za skidanje sa ove vrteške mora sprovesti opsežno političko lobiranje, ali i u Briselu su „preventivno” razmišljali o tome. Naime, posljednji paket sankcija koji je uveden Rusiji zbog rata u Ukrajini proglasio je ilegalnim aktivnosti evropskih firmi u sferi lobiranja za Ruse i rusku vladu.

Konstatujući da je Crna Gora na liniji stoprocentne usaglašenosti sa spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić saopštio je da je napravljen prvi korak u zamrzavanju imovine ruskih državljana koji su pod sankcijama.

“Za 44 nekretnine, Uprava za katastar i državnu imovinu donla je odgovarajuća rešenja kojima je ograničeno raspolaganje imovinom u Crnoj Gori. Odnosi se na 34 ruska državljanina kojima su uvedene sankcije”, saopštio je ministar Adžić.

Vlada Crne Gore je 8. aprila formalno usvojila sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu. Sankcije prema Rusiji podrazumevaju zamrzavanje imovine i ekonomskih resursa delu ruskih državljana i kompanija u Crnoj Gori i zabrana rada ruskim provladinim medijima.

Prethodno je zatvoren vazdušni prostor Crne Gore za ruske avione, što je konkretno demonstrirano 5. juna kada je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov onemogućen da poseti Srbiju jer su Crna Gora, Severna Makedonija i Bugarska zatvorile svoj vazdušni prostor.