Goran Bobar: Riznica kvalitetnih podataka

Interview

Važnost podataka u strateškom planiranju je od izuzetnog značaja za razvoj i sigurnost poslovanja svih privrednih društava i privrede u cjelini. Bez sveobuhvatnih, tačnih i ažurnih podataka danas je nemoguće napraviti neophodne analize, projekte i planove rada, a najvažniji podaci privrede RS nalaze se u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge Republike Srpske

Razgovarao: Marko ŠIKULJAK   Foto: Aleksandar ARSENOVIĆ

Agencija za posredničke, informatičke i finansijske je jedna od domaćih agencija koja prednjači u ispunjavanju evropskih standarda u svom radu. Svom portfoliju često dodaju nove usluge, a plan im je da se u dogledno vrijeme transformišu u Centralni registar Republike Srpske. Goran Bobar, vršilac dužnosti direktora APIF-a od aprila prošle godine, ističe da mu je jedan od glavnih zadataka da podigne svijest o mogućnostima koje nude i važnosti podataka koje ova agencija posjeduje.

Došli ste na čelo APIF-a iz Krajina osiguranja. U čemu se razlikuje rukovođenje tih subjekata, koliko je trebalo da ovladate svim zadacima koji se pred vas postavljaju? Koje poteze ste prvo povukli?
– Prije APIF-a veći dio mog radnog vijeka je upravo bio u osiguranju, radio sam za nekoliko, a poslednji angažman je bio u „Krajina osiguranju“. Rukovođenje i jednim i drugim u mnogo čemu se razlikuje, prvo od klijenata kojim se ove dve djelatnosti bave, zatim povezanosti sa republičkim institucijama koje nam propisuju zakonska i podzakonska akta i mnogo čemu drugom. I jedna i druga oblast svakako ima svojih prednosti koje traže stalno napredovanje kako bi se ostvarili što bolji rezultati i svi ciljevi. Ako poredimo osiguranja i APIF, i jedna i druga oblast u fokus stavljaju prvo pravni subjekat i građanina kojima usluge ovih institucija trebaju. Što se tiče ciljeva sa APIF-om, htio sam da što više pričamo o tome šta sve APIF posjeduje od podataka i da ukažemo na njihov značaj, te sam težio da prve godine od kako sam ja na mjestu v.d. direktora, što više ukažem na značaj podataka.

Planiramo da APIF u budućem periodu preraste u Centralni registar Republike Srpske, kao jedinstvene baze podataka u okviru jedne institucije

Upravo se moglo primijetiti je da ste povukli neke poteze da se u javnosti stvori slika o značaju APIF. Tu je novi vizuelni identitet, organizovali ste prvu poslovnu konferenciju… Kakvi su rezultati ovih napora?
– Kada smo se odlučili na organizaciju Prve poslovne konferencije APIF-a imali smo cilj da ukažemo koliko su podaci bitni pri donošenju strateških odluka kako za sve institucije Republike Srpske tako i za svakog pojedinca koji ima potrebu da na bazi pravih podataka donese poslovne odluke. Nakon održavanja konferencije dobili smo sve pohvale, kako od strane naši institucija tako i od institucija iz Republike Srbije, Slovenije i ostalih učesnika koji su podržali konferenciju. A efekat i rezultati će se odraziti u narednim godinama, jer nam je cilj bio da ukažemo prije svega na prednosti, a tek onda na nedostatke koje bi mogli da se prevaziđu zajedničkim naporima uz pomoć kako Ministarstva u Vladi Republike Srpske tako i Republičkih institucija. Na konferenciji smo uspjeli da ukažemo javnosti i učesnicima da bez sveobuhvatnih, tačnih i ažurnih podataka danas nije moguće napraviti neophodne analize, projekte i planove rada i pozitivnog poslovanja, a ja kao v.d. direktor APIF-a mogu da istaknem činjenicu da je APIF već sa ovim brojem registara velika riznica podataka koji mogu pomoći svima pri donošenju strateških odluka.

Kolika je važnost APIF-a u društveno-ekonomskom sistemu Srpske? Vodite 10 registara, a planira se uvođenje novih?
– Kolika je važnost APIF-a u društveno-ekonomskom sistemu Republike Srpske pokazala je upravo sama konferencija, obzirom da je bila prva, a okupili smo blizu 200 učesnika koji su svojim dolaskom podržali ideju APIF-a. APIF je ovim prepoznat kao bitan faktor, a i njegova uloga u procesu dosadašnjih privrednih reformi, kao javnog servisa Vlade RS i njenih ministarstva, republičkih organa i organizacija, lokalnih zajednica i svih građana. APIF trenutno u svojoj nadležnosti vodi 10 registara (Registar finansijskih izvještaja, boniteta, računa poslovnih subjekata, računa fizičkih lica, poljoprivrednih gazdinstava, stare devizne štednje, javnih preduzeća, centralni registar preduzetnika, registar privrednih subjekata i registar apartmana) koji kroz svoje baze obuhvataju podatke koji mogu poslužiti svima za donošenje odluka. Na osnovu izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu Republike Srpske, ove godine APIF je dobio i jedanaesti registar koji se odnosi na sefove pravnih i fizičkih lica u RS i u toku je njegova priprema.

Čast je biti predsjednik UO Bifidex, jer predstavljamo naše privrednike pružajući im šansu da dođu do podataka kako bi ostvarili što bolje poslovne odnose sa privrednicima iz regiona

Najavili ste mogućnost da APIF preraste u Centralni registar Republike Srpske. Šta je potrebno ispuniti da se to desi, i šta će to za vas kao instituciju, značiti?
– Kada kažem da APIF ima potrebu da preraste u Centralni registar Republike Srpske, želim da ukažem na činjenicu da je to u opštem interesu za sve republičke organe i institucije, privredu i građane sa ciljem da se uspostavi jedinstvena tačka pristupa ažurnim i pouzdanim informacijama i podacima. Ističući ovo gore stavljam sebe u ulogu običnog građanina koji ima potrebe za informacijama i podacima a znam koliko je vremena potrebno izdvojiti kako bi došli do informacija po mnogobrojnim institucijama. Naravno, za sve ovo potrebno je mnogo rada, kao i podrška Vlade RS. Naglašavam da smo prve korake već načinili i zahvaljujem se Vladi RS što je podržala sve gore navedeno i dala nam zeleno svjetlo da krenemo u proces formiranja Centralnog registra Republike Srpske formirajući interresornu radnu grupu koja će svojim radom biti operativno tijelo pri formiranju Centralnog registra Republike Srpske.
Svakako, članovi radne grupe su i kolege iz Agencije za privredne registre Republike Srbije kao i njihovog nadležnog Ministarstva privrede, koji su ispred nas u svemu ovome i imaju ogromno iskustvo a i jedan su od lidera u regionu koji su sve registre smjestili na jedno mjesto i dokazali da je ovakav koncept primjenjiv, a u krajnju ruku i svrsishodan za sve korisnike podataka.

U opštem interesu za sve republičke organe i institucije, privredu i građane sa ciljem da se uspostavi jedinstvena tačka pristupa ažurnim i pouzdanim informacijama i podacima

Da bi se proces transformacije APIF-a u Centralni registar Republike Srpske desio, prvi koraci su već načinjeni, a slijedi donošenje Akcionog plana i koraka za formiranje, zatim Zakona o centralnom registru i promjena mnogobrojnih Zakonskih i podzakonskih akata. Proces transformacije će dugo trajati i biti veoma obiman, ali ne i nemoguć, ukazujući upravo na pozitivne efekte kod Republike Srbije i benefite koje su oni dobili pri formiranju APR-a.

APIF je cijenjen među institucijama ovog tipa u regionu. Vi ste trenutno predsjednik UO Bifidexa, koliki značaj je te pozicije?
– Platforma BIFIDEX je regionalna platforma za analitiku poslovnih i finansijskih podataka o privrednim društvima u regionu Zapadnog Balkana i omogućava pristup svim statusnim i finansijskim podacima od 1,5 miliona pravnih i fizičkih lica iz zvaničnih registara u Republici Srpskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Ova inicijativa je podržana od svih vlada registara učesnica, a platforma je razvijena i finansirana iz podrške Evropske Banke za Obnovu i Razvoj (EBRD) i Fonda za Dobro Upravljanje Ujedinjenog Kraljevstva (UK GGF).
Ovaj uvod sam napravio upravo iz razloga da vam ukažem koliko je tu podataka, a APIF sa svojim podacima stoji ravnopravno sa ostalim registarskim institucijama. Biti predsjednik UO BIFIDEX-a je velika odgovornost, ali i čast, jer predstavljati naše privrednike pružajući im šansu da što brže dođu do podataka kako bi ostvarili što bolje poslovne odnose sa privrednicima iz regiona je svakako motiv da što više radimo na promociji platforme ukazujući na sve ono što ona pruža pri poslovnom odlučivanju.

Koje su sve prednosti učešća u Bifidexu i da li to naše institucije i privreda koriste?
– Ova platforma pruža svim zainteresovanim mogućnost da na jednostavan i brz način dođu do kvalitetnih informacija o poslovnim subjektima, te nudi i druge analitičke informacije o pojedinim industrijskim granama. APIF je ponosan da će informacije i podaci platforme BIFIDEX našim privrednicima pružiti priliku da budu prepoznati kao potencijalni partneri, jer putem platforme postaju vidljivi na regionalnom nivou, a sa druge strane pruža im i šansu da sami traže svoje poslovne partnere i porede svoje poslovanje sa drugim privrednim subjektima iz regiona. Svakako, treba naglasiti da je ovo prvi put da na tako jedinstven način nastupaju i zajedničkim snagama zvanične registarske institucije spajaju privrednike regiona u jednu kontakt tačku, te se nadamo da će privrednici iz RS maksimalno iskoristiti ovu priliku da budu prepoznati na regionalnom nivou putem platforme BIFIDEX.

APIF trenutno u svojoj nadležnosti vodi 10 registara koji kroz svoje baze obuhvataju  podatke koji mogu poslužiti svima za donošenje odluka.

Ulazimo u posljednji kvartal godine, a to znaci sabiranje poslovnih rezultata. Da li ste zadovoljni urađenim i šta vam je plan u narednoj godini?
– Kada govorimo rezultatima, kod APIF-a se to ogleda kroz realizaciju plana rada za 2022. godinu, i mogu naglasiti da je oko 80 odsto plana i planiranih aktivnosti već realizovano. Preostali dio planiranih aktivnosti vezan je upravo za poslednji kvartal ove godine te ćemo nastojati da ih završimo do kraja godine. Što se tiče planova za narednu godinu, oni će takođe biti definisani donošenjem plana rada za 2023. godinu ali generalno mogu reći da ćemo nastojati da se što više vrši promocija usluga APIF-a, te da se što više angažujemo ka uspostavljanju Centralnog registra Republike Srpske, kako kroz pojedinačno donošenje zakonskih akata, tako i kroz Zakon o Centralnom registru Republike Srpske.

I ranije smo čuli pritužbe da vam značajan broj poslovnih subjekata i udruženja ne predaju završne račune, ili kasne sa rokovima. Da li se tu nešto mijenja na bolje, i imate li rješenje za ovaj problem?
– Ne bi ja to nazvao pritužbama, prosto analizom registara koje APIF vodi uparujući podatke, izveli smo zaključke da mnogi od subjekata koji su aktivni i koji su registrovani, ne predaju završne račune ili se sporadično pojavljuju u predaji završnih računa. Obzirom da APIF nema nadležnost da šalje opomene, kompletnu analizu smo proslijedili u Ministarstvo finansija RS kako bi im predočili stvarno stanje. Takođe, sve raspoložive kapacitete smo stavili na raspolaganje Poreskoj upravi kojoj smo takođe dostavili informacije o subjektima koji su aktivni, a ne dostavljaju završne račune. Nadamo se da će se ove analize odraziti na sledeću izvještajnu godinu, te da će se pravi efekti vidjeti poslije predaje završnih računa za narednu godinu.

BONITET
U BiH se pojavljuje sve više firmi koje se bave ocjenama boniteta. Zanimljivo je da je to odranije jedna od vaših komercijalnih usluga. Da li ste zadovoljni koliko korisnici prepoznaju tu vašu uslugu, i da li ćete je više promovisati u uslovima pojačane konkurencije?
– Da, na tržištu se nalaze brojne kompanije koje se bave ocjenom boniteta koji su nam jedinim dijelom konkurencija, s tim da se način rada mnogo razlikuje kako po načinu izvještavanja tako i po usluzi koju pružamo. Mi smo Zakonom dobili da kroz Registar finansijskih izvještaja formiramo i Registar boniteta koji je u funkciji od 2016. godine. Što se tiče korisnika usluge boniteta se odnose na korisnike koji svoje izvještaje dostavljaju na razne tendere, kako kod domaćih kompanija tako i kod međunarodnih. Moram istaći da međunarodne kompanije upravo zahtijevaju da izvještaj o bonitetu bude izdat od registarske institucije jer je to uobičajena praksa kod evropskih zemalja. U budućnosti ćemo pokušati da što bolje promovišemo kako bonitet tako i sve usluge APIF-a.