MIROSLAV MILOVANOVIĆ: Voda je naš najznačajniji resurs

Interview

Trenutno je hidroenergetika najznačajniji korisnik voda u Republici Srpskoj, ali je strateški cilj da se ubuduće takvi projekti planiraju kao integralni, koji će pozitivno uticati i na razvoj drugih oblasti. Energetska i vodoprivredna komponenta tog procesa treba da budu ravnopravne

razgovarao SLAVIŠA MIRKOVIĆ     

Ako se složimo sa tvrdnjom iz naslova kao najkraće teze iz razgovora sa direktorom Voda Srpske Miroslavom Milovanovićem, što se nije teško, došli bi lako i do tvrdnje da je ustanova na čijem je čelu jedna od najvažnijih u Republici Srpskoj. Svakako, posao Voda Srpske nije glamurozan i većina javnosti se na njega ne osvrće sem u kriznim situacijama, ali to je još jedan znak da je riječ o veoma teškom i odgovornom poslu. U jednoj rečenici, taj posao se naziva integralno upravljanje vodama i javnim vodnim dobrom Republike Srpske, što podrazumijeva mnogo toga. Zaštita pitke vode, zaštita od poplava, zaštita vodotokova, navodnjavanja, briga o geotermalnim i mineralnim vodama, samo su neke od nadležnosti kojima se bave Vode Srpske.
– Voda je najznačajniji prirodni resurs Republike Srpske za budućnost! Raspolažemo značajnim vodnim bogatstvom, odnosno obnovljivim izvorima kvalitetne vode i po tome spadamo u svjetski vrh. Ako se uzme u obzir da je u svijetu sve manje čiste vode jer zbog klimatskih promjena i ljudskog nemara nestaju obnovljivi izvori, onda je sasvim jasno da voda predstavlja komparativnu prednost Republike Srpske za budućnost. Zbog toga je neophodno da se prema vodi, kao prirodnom resursu, odnosimo sa posebnom dozom odgovornosti. Da bi sačuvali naše obnovljive izvore kvalitetne vode za buduće generacije, potrebno je da uložimo maksimalne napore u očuvanje životne sredine, smanjenje zagađenja i racionalno korišćenje vode. U tom pogledu Republika Srpska i njene institucije vode veoma odgovornu politiku, odnosno strategiju integralnog upravljanja vodama. Naš cilj je očuvanje naših voda i izgradnja kvalitetne vodoprivredne infrastrukture u svim dijelovima Republike Srpske, jer na kvalitetnoj vodi sa kojom se adekvatno upravlja može da se bazira ukupni privredni i društveni razvoj Republike Srpske u budućnosti.

Republika Srpska je od 2010. godine do danas uložila više od 250 miliona KM u projekte zaštite od poplava i druge razvojne projekte, to govori o ozbiljnom i odgovornom odnosu naših institucija

Koliko možemo reći da Republika Sroska ima veliki vodni potencijal, toliko je veća i opasnost od poplava čemu smo svjedoci posljednjih godina. Šta su učinile Vode Srpske na prevenciji i integralnom upravljanju?
– Treba naglasiti da je vodoprivreda dugo bila zapostavljena zbog ratnih dešavanja i poslijeratne ekonomske krize. Više od 30 godina nije bilo nikakvih ulaganja u vodoprivredne objekte i većina objekata zaštite od poplava skoro da je izgubila funkcionalnost. Zbog toga je Vlada Republike Srpske od 2010. godine ozbiljno pristupila sanaciji vodoprivrednih objekata i poboljšanju ukupnog stanja u sektoru voda. Dinamika tih poslova je ubrzana poslije velikih poplava 2014. godine, zbog čega danas imamo znatno bolju situaciju. Zahvaljujući ozbiljnom pristupu Vlade za oporavak i razvoj vodoprivrede i kvalitetnoj strategiji upravljanja vodama, za relativno kratko vrijeme smo od teške situacije došli u poziciju da sektor voda bude jedan od važnih pokretača privrede i ukupnog društva u Republici Srpskoj. Samo podatak da je od 2010. godine do danas Republika Srpska uložila više od 250 miliona KM u projekte zaštite od poplava i druge razvojne projekte u sektoru voda, govori o ozbiljnom i odgovornom odnosu naših institucija prema upravljanju vodama. Nakon poplava 2014. godine Vlada je putem kredita Evropske investicione banke obezbijedila finansijska sredstva od 55 miliona eura za realizaciju projekta „Hitne pomoći i zaštita od poplava u Republici Srpskoj“.

Šta je urađeno u sklopu tog projekta?
– U okviru tog kredita realizovano je ukupno 47 mjera zaštite od poplava na području 22 opštine u Republici Srpskoj: Bijeljina 10 mjera, Gradiška pet, Kozarska Dubica i Srbac po četiri, Brod tri, Šamac, Novi Grad, Čelinac i Donji Žabar po dvije, i Bratunac, Derventa, Istočna Ilidža, Kostajnica, Laktaši, Milići, Modriča, Pale, Prijedor, Prnjavor, Rogatica, Šekovići i Teslić po jedna mjera. Neke od najznačajnijih mjera zaštite od poplava u okviru ovog projekta su rekonstrukcija Savskog nasipa kao najznačajnijeg vodoprivrednog objekta u Republici Srpskoj cjelokupnom dužinom na svim sektorima od Kozarske Dubice, Gradiške, Srpca, preko Broda i Šamca, do Bijeljine, zatim rekonstrukcija kanalske mreže u cijeloj Republici Srpskoj, posebno sistema kanala na području Semberije i uređenje kanala Dašnica kroz Bijeljinu, potom sanacija crpnih stanica uz rijeku Savu na području Kozarske Dubice, Gradiške i Srpca, pa zaštita obala rijeke Ukrine u Derventi, sanacija korita rijeke Vrbanje u Čelincu, zaštita obala rijeke Bosne na području Šamca, sanacija obala rijeke Une u Novom Gradu, zaštita obala rijeke Vrbas u Laktašima, izgradnja nasipa i parapetnog zida na dijelu korita rijeke Sane u Prijedoru, obaloutvrda na rijeci Usori u Tesliću, sanacija korita rijeke Drinjače u Šekovićima, regulacija rijeke Križevice u Bratuncu, sanacija korita paljanske Miljacke, kao i mnoge druge mjere.

Ako se uzme u obzir da je u svijetu sve manje čiste vode jer zbog klimatskih promjena i ljudskog nemara nestaju obnovljivi izvori, onda je sasvim jasno da voda predstavlja komparativnu prednost Srpske za budućnost

Iz kojih sve izvora su finansirani pomenuti projekti?
– Istovremeno sa mjerama koje su finansirane iz kredita Evropske investicione banke, realizovano je još 99 mjera na području 20 gradova i opština u Republici Srpskoj sredstvima iz Fonda Solidarnosti Republike Srpske u ukupnoj vrijednosti od oko 25 miliona KM: Bijeljina 17 mjera, Banja Luka 15, Doboj i Čelinac po sedam, Prijedor, Modriča i Kostajnica po šest mjera, Gradiška pet, Šamac, Zvornik, Laktaši i Lopare po četiri, Novi Grad i Kozarska Dubica po tri, Kotor Varoš i Prnjavor po dvije, Brod, Vukosavlje, Šekovići i Milići po jedna mjera. Bilo je tu još vanrednih mjera koje je diktirala situacija na terenu, kao na primjer sanacija dijela korita rijeke Željeznice na području Istočne Ilidže, i još neke mjere koje su Vlada Republike Srpske, resorno ministarstvo i Vode Srpske sproveli u hitnom roku uz značajna ulaganja. Svakako, investicije u oblasti zaštite od poplava biće nastavljene i u narednom periodu, sve sa ciljem bolje zaštite od poplava u Republici Srpskoj.

Nedavno ste potpisali ugovore za izgradnju šest mjera zaštite od poplava u okviru projekta upravljanja rizicima od poplava u RS? Na koje mjere se odnose predmetni ugovori?
– Potpisali smo ugovore sa izvođačima radova za sanaciju rijeke Vrbas kroz gradsko područje u Banjaluci, sanaciju rijeke Bosne u naselju Dobor na području Modriče, sanaciju rijeka Liješanj i Grab u Doboju, regulaciju rijeke Hoče u naselju Terminal – Karakaj na području Zvornika, sanaciju crpnih stanica uz rijeku Savu na području Semberije i sanaciju rijeke Miloševice u Prijedoru. Finansijska sredstva za ove mjere obezbijedila je Vlada RS putem kredita Evropske investicione banke vrijednosti 19 miliona eura kao nastavak projekta upravljanja rizicima od poplava u Republici Srpskoj. U okviru tog kredita biće finansirane još dvije važne mjere zaštite od poplava, i to izgradnja prve dionice lijevog drinskog nasipa na području Grada Bijeljina i regulacija rijeke Studeni Jadar u Milićima. Tenderska procedura za ove dvije mjere je u toku i uskoro se očekuje potpisivanje ugovora za izvođenje radova. Sve navedene mjere značajno će doprinijeti poboljšanju sistema zaštite od poplava u Republici Srpskoj, odnosno uticati na smanjenje rizika od poplava i potencijalnih šteta. Samim tim, ove mjere će imati pozitivan uticaj na privredu, društvo, životnu sredinu i javno zdravlje, odnosno direktno poboljšanje životnih uslova u 30 opština Republike Srpske, na područjima gdje živi ukupno oko 700.000 stanovnika.

Pored pitanja zaštite od voda, jedno od najznačajnijih je svakako i zaštita vodozahvatnih područja i eksploatacija pitke i tehničke vode. Kakav potencijal ima Republika Srpska?
– Republika Srpska u svojim strateškim i planskim dokumentima ima jasno definisane mjere za zaštitu voda, upravo iz razloga boljeg iskorištenja obnovljivih izvora čiste vode za ljudsku upotrebu u budućnosti. Međutim, kao i u cijelom svijetu i kod nas postoji problem ljudskog nemara prema vodi. Realno, naše rijeke, jezera i izvori zagađeni su raznim vrstama otpada što je jasno moglo da se vidi u hidroakumulacijama na Drini za vrijeme visokih vodostaja u januaru. Neophodno je da u narednom period sve države i sve nadležne institucije u regionu, cjelokupno društvo i svi ljudi pojedinačno, više učine da se zaustavi dalje zagađivanje naših rijeka. Neophodne su akcije čišćenja vodotoka od otpada, od najmanjih potoka do najvećih rijeka. Neophodno je da se utiče na svijest ljudi da ne bacaju otpad u vodotoke. Takođe, u narednom periodu naše društvo očekuje i veliki posao na rješavanju problema otpadnih voda. Cilj je da se otpadne vode potpuno prečišćavaju prije nego što se vrate u prirodu. Dakle, zaštita i racionalno korišćenje vode odgovornost je svakog pojedinca. Sa takvim odnosom prema našim vodnim resursima može se doći do maksimalne iskorišćenosti vodnih potencijala u budućnosti. Mogućnosti su velike, počev od kvalitetne vode za piće, proizvodnje zdrave hrane upotrebom kvalitetne vode, proizvodnje električne energije korišćenjem hidroenergije, razvoja poljoprivrede, turizma i drugih grana privrede. Naravno, najveća vrijednost očuvanja obnovljivih izvora čiste vode u Republici Srpskoj ogledala bi se u pozitivnim efektima na zdravlje našeg naroda. To je neprocjenjivo.

Neke od najznačajnijih mjera zaštite od poplava su rekonstrukcija Savskog nasipa kao najznačajnijeg vodoprivrednog objekta u RS cijelom dužinom na svim sektorima od Kozarske Dubice do Bijeljine

Na području Republike Srpske trenutno su u punom funkcionalnom stanju samo tri postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Kakvi su izgledi da se učini više po ovom pitanju?
– Prema planu resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, jedan od osnovnih zadataka sektora voda u narednom periodu biće upravo unapređenje oblasti vodnih usluga, odnosno vodosnabdijevanja stanovništva, prikupljanja i tretmana otpadnih voda. Do sada su ove usluge bile isključivo u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ali je Vlada prepoznala mogućnost da se ovaj sektor značajno unaprijedi i reformiše, pa je resorno ministarstvo preuzelo ulogu koordinatora u pokretanju novog značajnog investicionog ciklusa u oblasti vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda na području Republike Srpske. Stvoren je investicioni okvir od oko 130 miliona eura za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije. Neki od tih projekata već su završeni ili su u toku, ali u narednim godinama biće dodatno intenzivirane investicije u ovom sektoru širom Republike Srpske. Sve to trebalo bi značajno da doprinese ukupnom poboljšanju stanja voda na našem području.

Eksploatacija riječnog materijala iz vodotoka je veoma unosan posao, mogli smo vidjeti brojne aktivnosti Voda i vodne inspekcije na suzbijanju nelegalnog vađenja pijesak i šljunka. Može li se stati u kraj ovoj pojavi?
– Osnovna svrha uklanjanja riječnih nanosa iz korita jeste uređenje rijeka, povećanje proticajnih profila za lakši i brži protok vode, odnosno sprečavanje plavljenja. Zbog toga je planska dislokacija i vađenje materijala iz vodotoka neophodna preventivna mjera zaštite od poplava. Takva, legalna eksploatacija sprovodi se u skladu sa Pravilnikom o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka kojim je regulisan kompletan proces. Naravno, postoje i slučajevi nelegalne eksploatacije riječnih nanosa protiv čega se nadležne institucije Republike Srpske bore svim raspoloživim zakonskim sredstvima. U tom smislu, JU “Vode Srpske” ima veoma dobru saradnju sa Republičkom upravom za inspekcijske poslove i MUP-om. Krajnji cilj je da se u potpunosti iskorijeni nelegalna eksploatacija materijala iz vodotoka.

Javna ustanova “Vode Srpske” u poljednjih nekoliko godina zaredom ostvaruje rekordne prihode u budžet Srpske od vodnih naknada

Eksploatacija svakako nameće i pitanje naplate vodnih naknada, da li smatrate da u nekim slučajevima treba povećati iznos naknada, ili povećavati obim naknada i koliko Vode Srpske mogu da prihoduju po ovom osnovu?
– Vode Srpske već više godina zaredom ostvaruje rekordne prihode u budžet Republike Srpske od prikupljanja, praćenja i obračuna vodnih naknada po raznim osnovama. Recimo, u 2021. godini ukupan iznos od vodnih naknada bio je veći od 21 milion KM. Značajan dio od toga odnosi se upravo na naknade za izvađeni materijal iz vodotoka. Svakako očekujemo da će prihodi po tom osnovu i dalje rasti u narednom periodu.

HIDROENERGETIKA
Voda je jedan od najvećih energetskih potencijala Republike Srpske, koliko je sa vodnog aspekta taj potencijal iskorišten i postoje li određene mjere koje bi dodatno unaprijedile eksploataciju vode?
-S obzirom da Republika Srpska ima velike mogućnosti za iskorišćenje hidroenergije za proizvodnju električne energije, jasno je treba posebno voditi računa o tom aspektu iskorišćenja vode. Trenutno je hidroenergetika najznačajniji korisnik voda u Republici Srpskoj, ali je strateški cilj da se ubuduće hidrotehnički projekti planiraju kao integralni projekti koji će pozitivno uticati i na razvoj drugih oblasti u Republici Srpskoj. Energetska i vodoprivredna komponenta tog procesa treba da budu ravnopravne, s obzirom na visoku profitabilnost tog vida korišćenja voda. Razvojni cilj i krajnji efekat trebalo bi da budu reinvesticije u druge vidove korišćenja voda.

VODA I TURIZAM
Srpska je bogata geotermalnim i mineralnim vodama, što se posebno odražava na njen turistički potencijal, da li ste u Vodama Srpske zadovoljni aktivnostima u ovoj oblasti?
-Voda je svakako jedan od glavnih pokretača svih privrednih aktivnosti a posebno turizma. To je u Republici Srpskoj i te kako vidljivo jer veliki broj stranih turista posjećuje našu zemlju upravo zbog prelijepih rijeka kojih imamo širom Republike Srpske. Javna ustanova “Vode Srpske” u skladu sa svojim nadležnostima nastoji da podstiče sve turističke projekte na našim vodama. Naravno, preduslov za izgradnju turističkih kapaciteta na našim rijekama jeste poštovanje svih zakonskih odredbi i pravila zaštite voda i zaštite od voda. Svakako da je turizam koji se bazira na korišćenju voda takođe velika šansa Republike Srpske.