Ognjen Aleksić: Naš put je pravi put

Iza Geoputa su 22 godine uspješnog poslovanja, a ispred su kilometri i kilometri budućih autoputeva, gasovoda, mostova i tunela, hiljade projekata iz različitih oblasti. Temelji za budućnost su postavljeni insistiranjem na akademskom pristupu, savremenoj tehnologiji i vrhunskoj kompetentnosti zaposlenih

Razgovarao: MARKO ŠIKULJAK   Foto: Aleksandar ARSENOVIĆ

Kompanija Geoput Banjaluka posluje 22 godine i za to vrijeme se svrstala među najznačajnije projektantske, konsultantske i geodetske kompanije na teritoriji Srbije i Republike Srpske. Do sada su bili jedan od najvažnijih partnera za gradnju velikih infrastrukturnih projekata u segmentu projektovanja saobraćajnica i u poslovima arhitekture, projektovanja privatnih i industrijskih objekata, a u poslednje vrijeme su posebno razvili sektor geodezije. Već dvije decenije su u samom vrhu kvaliteta kada su u pitanju zahtjevi domaćih i stranih klijenata na polju geodezije i projektovanja infrastrukture. Poslovi koje obavljaju nisu stvari nekog masovnog marketinga, pa su logično mnogo poznatiji u svijetu struke nego među najširom javnošću, a status su izborili insistiranjem na akademskom pristupu, savremenoj tehnologiji i vrhunskoj kompetentnosti zaposlenih. Nakon obilježavanja jubileja poslovanja, o svemu onome što radi Geoput govorili smo sa Ognjenom Aleksićem, direktorom Geoputa Banjaluka.

– Geoput Banjaluka posluje 20 godina i za to vrijeme smo bili jedan od najvažnijih partnera za gradnju velikih infrastrukturnih projekata u segmentu projektovanja saobraćajnica i u poslovima arhitekture, projektovanja privatnih i industrijskih objekata, a u poslednje vrijeme smo posebno razvili sektor geodezije.

Naša prednost, u odnosu na konkurenciju, su tradicionalno dobri odnosi sa našim korisnicima, savremena i kvalitetna oprema i veoma kompetentni zaposleni

Na polju pružanja geodetskih usluga, za naš stručni tim nema nepoznatih tema, bilo da se radi na poslovima projektovanja geodetskih radova, ili njihovog izvođenja, od onih najjednostavnijih pa sve do najkompleksnijih i najzahtjevnijih, kao što su održavanje i izrada katastra nepokretnosti, sve vrste topografskih i komasacionih premjera, ali i pružanja usluga u gotovo svim inženjersko tehničkim oblastima, pa do kreiranja softvera i implementacije najsavremenijih tehničko tehnoloških dostignuća u struci. Godišnje izvedemo više od 2.000 metara istražnog bušenja, na stotine istražnih jama, penetracionih opita na desetine inklinometarskih i piezometarskih konstrukcija, reflekcionih seizmičkih opita…

Kako izgleda početak Geoputa, firma se razvijala od samostalne inicijative sa jednim zaposlenim, a danas ih ima više od stotinu?
– Priča o osnivanju je zanimljiva, jer je vlasnik Geoputa inženjer Milica Trifković, koja je u Banjaluku došla iz Valjeva, odnosno Beograda, nakon završenog fakulteta. Nakon što je radila neko vrijeme u Urbanističkom zavodu, odlučila se 2000. godine da otvori svoj biro, u kome je bila jedina zaposlena. Dvije godine kasnije, vraća se u Beograd i tamo osniva Geoput Beograd, uz već postojeći Geoput u Banjaluci. Sad sa šalom kažemo da je ovo rijedak primjer da se jedna firma koja je nastala u Banjaluci, proširila na Beograd jer je obično situacija obrnuta. Mi podjednako aktivno i kvalitetno radimo na oba tržišta, jer je u pitanju integrisana firma koja ima više od 20 inženjera u Banjaluci i više od 100 inženjera u Beogradu. Sve više radimo kao grupacija, iz razloga što su cijene na tržište Srbije mnogo povoljnije za nas, a projekti su veći i dugoročniji. Moji timovi inžinjera su tako već na jako puno projekata u Srbiji, poput obilaznice oko Lazarevca, potrebe za grad Beograd, projektovanje određenih geodetskih faza za Turski tok. Mi smo u svemu tome učestvovali kao ravnopravan partner.

Između projektovanja i geodetskih poslova, šta trenutno više radite?
– Nama su u ovom trenutku ispunjeni kapaciteti što se tiče projektovanja niskogradnje, završili smo jedan veliki projekat premjera katarskih opština Trn i Gradiška što se tiče oblasti geodezije, a mojim dolaskom smo povećali klasični projektantski dio u segmentu arhitekture i prostornog planiranja, projektovanja stambenih zgrada, tržnih centara. Kao menadžment nemamo želju da radimo više iz ove ili one oblasti, jednostavno se adaptiramo na ono što tržište u tom trenutku traži i to ispunjavamo u mjeri u kojoj imamo kapacitete. Uostalom, to često ide zajedno. Recimo, trenutno radimo jedan projekat između Han Pijeska i Vlasenice, gdje se projektuju „spore trake“ za teretna vozila. Tu radimo i geodetsku fazu i projektovanje saobraćajnice. Da nemamo vlastitu geodetsku fazu, mi bi angažovali nekog drugog da to obavi, ovako radimo i jednu i drugu, i to je prednost. Naravno, nemoguće je da neko sam obavlja sve faze, to zavisi od dostupnosti kadrova.

Podjednako aktivno i kvalitetno radimo na tržištu Srpske i Srbije, jer smo po tom pitanju integrisana firma koja ima više od 20 inženjera u Banjaluci i više od 100 inženjera u Beogradu

Kako vi stojite sa kadrovima, u vremenu kad se mnogi žale na nedostatak radne snage, ne samo stručne i visokokvalifikovane?
– Mi smo nedavno potpisali sporazum sa Arhitektonsko – građevinskim fakultetom o stipendiranju, pružanju podrške i prakse studentima, sa namjerom da obezbijedimo i za sebe, ali i za ostale kompanije u ovoj oblasti, određen kvalitetan kadar koji dolazi direktno sa fakulteta, koji možemo staviti u jednu ozbiljnu praksu. Cilj je da se oni kroz nekoliko godina rada u kvalitetnim projektima dodatno osposobe, a istovremeno nudimo odgovarajuće plate, dovoljne da ljudi dugoročno mogu da planiraju život i ostanak u kompaniji.

Geoput Beograd je napravio na Avali jednu od najsavremenijih laboratorija za ispitivanje građevinskih materijala u regionu. Koliko to doprinosi vašem ukupnom portfelju i mogućnosti da pružate bolje usluge?
– To sigurno daje na kompletnosti. Mi sada možemo da radimo nadzor i reviziju projekata, a možemo vršiti i kontrolu ugradnje materijala. To je veoma bitno jer veliki projekti koje finansiraju Svjetska banka, Evropska investiciona banka i slične međunarodne institucije, zahtijevaju kontrolu kvaliteta ugrađenog materijala, i to kontroliše i investitor i izvođač radova, koji je u obavezi da to radi. Zato je potrebno imati akreditovanu laboratoriju i opite po evropskim standardima koji se moraju dokumentovati. Pazite, kad investirate stotine miliona ili milijardu u neku saobraćajnicu, onda je to nemoguće bez te vrste potvrde ispravnosti kvaliteta materijala koji se ugrađuju. To je bila značajna investicija u godini korone. Inače, nama je godina kad su svi zaustavili razvojne projekte, bila godina u kojoj smo ušli u investiciju izgradnje laboratorije i to je bio pravi potez. Od investicija moram napomenuti da trenutno u Banjaluci završavamo poslovnu zgradu i to je novi iskorak za nas.

Geoput od 2008. ima sertifikovan sistem kvaliteta. Koliko je to danas neophodno za uspješno poslovanje?
– Mi smo potpuno obezbijedili sve ono što naša branša ima u drugim zemljama. Kod nas u ovim tržišnim uslovima to toliko ne igra ulogu za one koji naručuju naše usluge, jer se uglavnom traže najniže cijene. Mi pokušavamo da promovišemo dodatni kvalitet, zajedno sa investitorima, da je dobro imati firmu koja je sertifikovana u svim fazama, firmu koja ima kupljene licence za sve programe, i sve ono što smo ostvarili ranije. To su neke stvari kojima mi sebi dajemo domaći zadatak, da budemo bolji u svojim očima. Tržište je trenutno opterećeno raznim anomalijama i moraće da se razvija, ali nama ni takvo ne predstavlja problem.

Godišnje izvedemo više od 2.000 metara istražnog bušenja, na stotine istražnih jama, penetracionih opita na desetine inklinometarskih i piezometarskih konstrukcija, reflekcionih seizmičkih opita…

Za velike projekte, koji dugo traju i koji traže licence prvog reda ne može da se kvalifikuje neko ko nema licence, tako da tu ne postoji nelojalna konkurencija. Isto tako, mi zbog kapaciteta ne idemo u jednostavnije projekte, tako da za svakog ima prostora, a ukoliko nam je potrebna ispomoć, sa zadovoljstvom angažujemo partnere.

Koji projekti su vaše najvažnije reference?
– Ponosni smo na izradu projektne dokumentacije za vjetroparkove obnovljivih izvora energije. Učestvovali smo, na neki način, u svim vjetroparkovima koji su građeni, poput projekata u Alibunaru, Devojačkom bunaru i Malom bunaru, a na Kovačici smo učestvovali u potpunosti, od studije opravdanosti do upotrebne dozvole. Takođe, tu je realizacija projekta Turski tok, međunarodnog intergasnog konektora koji smo radili u saradnji sa Srbijagasom. Ponosni smo na autoputnu dionicu Ub – Obrenovac, gdje smo radili osnovni projekat, projekat za izvođenje i projektantski razvoj.

A u Republici Srpskoj?
– Postoji čitav niz u proteklih 20 godina. Radili smo zaobilaznicu oko Brčkog u jednoj fazi, čitav niz gradskih i regionalnih saobraćajnica u saradnji sa Putevima RS kao investitorom. Sa m:telom smo radili veliki broj baznih stanica koje oni koriste. Radili smo nešto što možda nije popularno u javnosti, a to je mreža stacionarnih radara za potrebe MUP. Grad Banjaluka i čitav niz opština, m:tel, Putevi RS, MUP, uz naravno Republičku geodetsku upravu su nam najvažniji partneri u toku proteklih godina.

Projekti se ne vide, ljudi vide mašine, otvoreno gradilište, nekog ko otvori i proglasi posao završenim, a zapravo sve kreće od tih naših projekata  

Kako izgleda saradnja sa RUGIPP, možete li navesti koliki je značaj posla koji radite za njih?
– Radili smo projekat Svjetske banke koja je obezbijedila kreditna sredstva za poslove premjera, ove godine smo završili taj posao za katastarske opštine Trn i Gradiška. Jedna smo od rijetkih firmi koja je ispoštovala sve rokove i na vrijeme predala svu potrebnu dokumentaciju koja svjedoči o završenom poslu. Na to smo posebno ponosni i spremni smo za nove poslove koji dolaze. Geodetska uprava je jedan veliki sistem koji se prilagođava u svim segmentima svog funkcionisanja, i organizaciono i kroz zadatke koje prate ti međunarodni projekti, a Geoput je spreman da bude dio podrške da se taj posao uradi. Nismo naravno jedini, ali se trudimo da budemo u samom vrhu uspješnosti završetka poslova.

Koliko vaša tehnološka opremljenost utiče na to da kvalitetno obavljate svoj posao?
– Mi smo prvi ponudili uslugu Mobil mapinga, čime smo napravili iskorak u odnosu na tradicionalne metode geodetskog snimanja. To je velika investicija i nešto što promovišemo kao bitnu tehnologiju. Riječ je o najsavremenijoj opremi sa veoma preciznim i brzim laserskim skeniranjem, i senzorima slike visoke rezolucije, koja omogućava prikupljanje ogromne količine tačnih prostornih podataka i njihovo pretvaranje u izuzetno sadržajne 3D modele. Njihova primjena je neograničena, od pametnog planiranja gradova, preko održavanja puteva, željeznica, obala, do mapiranja nepristupačnih predjela.

Sa Arhitektonsko – građevinskim fakultetom smo potpisali sporazum o stipendiranju, pružanju podrške i prakse studentima, sa namjerom da obezbijedimo kvalitetan kadar koji dolazi direktno sa fakulteta

Kad snimite jednu ulicu, vi dobijete milione podataka koje možete da grupišete po raznim osnovama. Imate podatke o saobraćajnoj signalizaciji, svjetlosnoj signalizaciji, drveću, širine ulica, visini ivičnjaka, zgrada, praktično sve. Kad imate te izvještaje i opise infrastrukturnih potencijala, onda njima lakše možete da upravljate. Takođe, možete da imate uvid kolika je uzurpacija javnih površina od strane privrede, na koju po zakonu treba da se plaća naknada za korištenje. Osim toga, Geoput, kroz ogranak geotehnike, pruža usluge iz oblasti istraživanja, projektovanja i nadzora u cilju dobijanja što preciznijih i mjerodavnijih ulaznih parametara za potrebe izrade projekata sanacije klizišta i nestabilnih padina, mostova, autoputeva i saobraćajnica, vjetroparkova, podzemnih garaža, ali i drugih objekata nisko i visoko gradnje. Kako bi odgovorili i na najzahtjevnije projekte iz ove oblasti, obezbijedili smo svu neophodnu opremu, softvere i stručni kadar za izradu inženjersko-geološke i geotehničke dokumentacije.

IZ OSIGURANJA U PROJEKTOVANJE
-Bio sam skoro dvadeset godina u finansijskom sektoru i radio sam u osiguranjima i bankama. Sad svi koriste taj izraz – izazov, ali jeste bio izazov da uđem u oblast u kojoj nisam imao iskustva, saznanja ni kontakata. Nakon godinu dana provedenih u Geoputu, mogu da pohvalim radnu atmosferu, ljude i koncept, a vjerujem da su i neke moje kompetencije, koje sam donio, dobro došle Geoputu. Svjestan sam stvari da moram svakodnevno da učim, najviše od mojih prvih saradnika inženjera. Uvijek su neke fundamentalne stvari zajedničke. Moj lični pristup je uvijek bio da angažujem najbolje kadrove, a ne lošije od mene kako bih im ja bio nekakav autoritet. Te dileme sam davno razbio i kažem, za najbolju firmu morate da imate najbolje kadrove. Druga stvar je da morate imati zadovoljnog klijenta, koji mora biti zadovoljan uslugom, cijenom i rokom. To su principi kojih se držimo, jer od naših projekata kreće sve. Projekti se ne vide, ljudi vide mašine, otvoreno gradilište, nekog ko otvori i proglasi posao završenim, a zapravo sve kreće od projekata.

JUBILEJ
– Obilježavanjem našeg poslovnog jubileja mi smo na neki način izašli diskretno u promociju našeg rada, predstavili smo video o nama, novi sajt i društvene mreže. Zanimljivo je da nismo imali ni sajt ni društvene mreže, ali smo uspješno poslovali, jer mi radimo posao koji nije stvar nekog masovnog marketinga. Podijelili smo nekoliko povelja za uspješnu saradnju, Gradu Banjaluka, RUGIIP, m:tel, Arhitektonsko – građevinskom fakultetu u Banjaluci… Zaista nam je namjera da na našem primjeru saradnje damo povod i drugim kompanijama iz oblasti građevinarstva da daju svoj doprinos da se fakultet ojača kadrovski, kao i da mi budemo prva adresa za mlade ljude koji uspješno završe fakultet.