DENIS ŠULIĆ: Srpska open podigla nam je rejting na turističkim listama

Cilj našeg rada je da omogućimo bolje poslovno okruženje, ali i čistije. Mnogi indikatori govore da postoji siva zona na osnovu koje značajan dio novca ne dolazi u budžet RS. Poboljšanjem evidencije izborićemo se sa tim problemom, a novac koji dođe u budžet biće reinvestiran u turizam, na osnovu čega ćemo ostvarivati novi rast posjeta, noćenja i prihoda

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Rezultati u turizmu Republike Srpske su u usponu, brojke koje se ostvaruju su rekordne, ali ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske, Denis Šulić, fokusira se na stvari koje treba uređivati i popravljati.

Turizam nije jedino što je u resoru njegovog ministarstva, i u proteklih sto dana značajni napori uloženi su u obuzdavanju inflacije koja se u oblasti trgovine preliva do svakog građanina. Oblast turizma je specifična, obuhvatajući odluke koje regulišu specifične detalje, poput fakturisanja određenih usluga, preko stvaranja preciznog registra broja posjeta i naplate boravišnih taksi, do velikih investicija u turističku infrastrukturu.
– Ovo ministarstvo ima širok resor, jer su tu i trgovina i turizam, a otvorili smo aktivnosti na više frontova. Većina aktivnosti za cilj imaju da dodatno olakšamo rad poslovnoj zajednici i smanjimo sivu ekonomiju koja je nažalost prisutna u obje oblasti. Neki rezultati govore da smo, uprkos lošoj zimskoj sezoni sa malo snijega, imali dobre rezultate i prvi kvartal završavamo sa najvećim brojem noćenja. Više od 400 stanova na dan je registrovano u prvih sto dana mog mandata i to je bila intencija, da zajedno s inspektoratom tu zonu, koja je bila najtamnija, uvedemo u koliko toliko legalne tokove. To ćemo raditi i u narednom periodu.

Nikada u turizmu nećete doći u situaciju da ste sve završili, već iz godine u godinu morate raditi. Marketing je nešto gdje kad mislite da ste na kraju, morate započeti novi krug

Sa čim ste se suočili u oblasti trgovine?
– Inflacija se najviše ističe u prethodnom periodu. Imali smo odluku Vlade Republike Srpske da se inflacija stavi u neke normalne okvire, bar što se tiče osnovnih životnih namirnica, a moja intencija kao ministra je bila da nađemo način kako i da za robe široke potrošnje ostvarimo prihvatljivije cijene za naše stanovništvo. Desetak marketa se odazvalo promotivnoj aktivnosti ministarstva trgovine i turizma, koja ima za cilj da se marketi odreknu dijela marže kao društveno odgovorna preduzeća. Drago mi je da se i drugi marketi interesuju za uključenje u akciju i da će se ona širiti, te da ćemo na taj način pomoći stanovništvu Srpske da lakše prebrodi težak period i inflatorne udare.

Kad govorimo o turizmu, koje poteze ste preduzimali?
– Razgovarali smo sa agencijama koje se bave turizmom, posjetili smo 17 lokalnih zajednica i razgovarali o njihovim potencijalima i planovima u oblasti turizma. Razgovarali smo sa hotelijerima o svim problemima sa kojima se oni susreću, na primjer zbog zakona o fiskalizaciji, pa smo otklanjali probleme koji nastaju u praksi.

Planiramo aplikaciju putem koje bi u realnom vremenu znali kolika je popunjenost kapaciteta, na osnovu čega bi sumnjive stvari odmah usmjeravali inspektorima

Recimo, za njih je problem ako imaju turističku grupu koja organizuje seminar i na njemu imaju kafe pauzu, potrebno je da se račun za kafu može fakturisati nakon seminara organizatoru, a ne odmah u realnom vremenu. Ili se traži da kada neko u hotelu uzme masažu, da se račun za nju fakturiše onog dana kad se završava odmor u tom hotelu, a ne odmah kad je usluga pružena. Takve probleme koji nastaju prilikom primjene zakona o fiskalizaciji koji traži da se račun otkuca u realnom vremenu je potrebno riješiti i mi se trudimo da budemo spona između poslovne zajednice i nadležnog ministarstva, kako bi riješili problem.

Šta je cilj u ovom mandatu?
– Mi želimo bolje i čistije poslovno okruženje, u kome će stvari biti jasnije. Imamo paradoks da je prošla godina bila rekordna po broju noćenja, a na osnovu prijavljenog broja kreveta popunjenost smještajnih kapaciteta je bila 18,7 odsto. Da je to tačno, po svakoj ekonomskoj logici, svi naši hotelijeri bi trebali staviti ključ u bravu. To je jedna prilično tamno siva zona. Očito je nerealan broj kreveta koje imamo prijavljene i dosta niži nego što se prikazuje. U ovoj godini planiramo raditi u tom smjeru, utvrditi ko su hotelijeri koji rade ispod 35 odsto kapaciteta, i oni će biti posebno mapirani kod nas i kod republičkih i lokalnih inspektorata. Prosto je ne nemoguće da neko ekonomski opstaje sa tako niskom popunjenošću, to je odmah sumnja na nezakonito poslovanje.

Na osnovu čega sumnjate da postoji nezakonitost?
– Imali smo neke značajne događaje kao što je ATP turnir serije 250 Srpska open. To je bio dobar poligona za sve naše turističke radnike da dodatno promovišemo Banjaluku i Republiku i Srpsku. Sam podatak koliko smo zbog tog događaja bili prisutni na brojnim svjetskim medijima govori u prilog tome. Da smo plaćali prostor za reklamu u tom obimu, to bi koštalo mnogo više nego što je uloženo u organizaciju samom događaja sa čitavim nagradnim fondom. Tu je i dolazak brojnih turista koji su došli samo zbog turnira. Ipak, sve to je važan pokazatelj zašto je potrebno donijeti novi zakon o ugostiteljstvu i boravišnoj taksi. Banjaluka je u aprilu mjesecu, u kom je organizovan Srpska open, ostvarila prijavljenih 17.500 noćenja. Pored Srpska opena organizovana je biciklistička trka Beograd Banjaluka, karneval i drugi događaji koji su okupljali veliki broj ljudi, tad prosto niste mogli naći nijedan slobodan krevet u Banjaluci.

Veliki broj gostiju iz arapskih zemalja, koji slete u Sarajevo, dođu na Jahorinu tokom ljeta, koriste sadržaje turističke ponude i ostavljaju novac kod nas

Po sadašnjem zakonu, Zavod za statistiku dobija podatke sa terena za 45 dana, po kojima dobijamo ovu cifru, koja je manja od toga. Ja vjerujem da je u aprilu bilo bar 50.000 noćenja. Mi želimo da se ulaže više i da imao više turista, ali želimo i da imamo realne pokazatelje kroz bilanse stanja i uspeha naših hotelijera, i sve uplate, ne samo boravišne takse, koja je najmanja stavka, tu su PDV i porez na dobit. Kada se to sve pretvori u novac, to su veliki prihodi koji mogu doći u budžet Srpske, i da se onda reinvestiraju. Zato, mi želimo da novim zakonom predvidimo softver koji će u realnom vremenu davati podatke koliko imamo gostiju. Zašto nam to treba, pa ukoliko je neki značajan događaj i znamo da je gotovo nemoguće naći smještaj, a na aplikaciji imamo podatak da je popunjenost 30 odsto, možemo pokrenuti inspekcijske organe da provjere da li ima nepravilnosti. I inspekciji je lakše da traže ljude koji love u mutnom, a ne da slučajnim uzorkom idu kod nekog ko stvarno regularno radi i prijavljuje goste. Prošle godine smo imali milion prijavljenih noćenja, a ja garantujem da je bilo barem duplo više. Dobro je da smo probudili hotelijersku zajednicu javnim nastupima i akcijama, pa smo u imali za 39,5 odsto veći broj dolazaka i 37,2 veći broj noćenja u odnosu na april prošle godine.

Šta još znači dobar registar gostiju?
– Kad budemo imali kvalitetan registar, vidjećemo kakva je struktura turista koji dolaze kod nas, koji su njihovi afiniteti, pa na osnovu toga možemo kreirati politike i planirati investicije u turizmu. Ukoliko imamo realan pokazatelj da je Banjaluka odredište u koje dolaze mladi ljudi, onda možemo koncipirati razvoj festivalskog turizma i kreirati dodatne sadržaje koji će privući još veći broj turista sličnih afiniteta. Ukoliko utvrdimo da je struktura turista drugačija, onda se postavlja pitanje, treba li nam toliko festivala, već se usmjerimo na nešto drugo.

Srpska ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu. Naši banjski kapaciteti su mnogo povoljniji nego u svijetu, a ne zaostajemo ni u kvalitetu vode i smještajnim kapacitetima

Na šta se još fokusirate osim borbe protiv poslovanja u sivoj zoni?
– Kad govorimo o turizmu, u našem fokusu je da olakšamo poslovanje ljudi, zato i donosimo prvenstveno zakon o boravišnoj taksi i zakon o ugostiteljstvu, i zato smo i donijeli pravilnike koji uređuju oblast rentiranja vozila ili rafting. Mi smo regulisali da svako ko pruža usluge u raftingu mora biti prijavljen barem kao samostalni preduzetnik. Do sad se to radilo preko raznih udruženja građana, rekreativnih i sportskih, i da niste mogli da pratite i imate kvalitetan registar. Kada nam postanu vidljivi u registru, mi ćemo raditi na tome da sa njima utvrdimo kako da izmijenimo pravilnik o licenciranju. Trenutni pravilnik iz 2011. je veoma strog, jer ne dopušta da se kriterijumi spuste. Primjera radi, nije isto organizovati rafting u februaru kad su nabujale rijeke ili u junu, a kriterijumi su prilagođeni ovoj strožijoj varijanti. Takođe, radićemo na tome da imamo registar i da licence budu polagane u RS, ne da se to radi u Brčko Distriktu, pa ne znamo koliko ima ljudi koji imaju licencu, kako su je stekli i slično.

Ko su gosti koji dolaze kod nas?
– I dalje je najveći broj iz Srbije, a zatim tu su turisti iz Slovenije i Hrvatske, onda je tu Austrija, Njemačka, imamo povećan broj dolazaka iz Rusije, arapskih zemalja. Generalno, gdje postoji direktna avio linija za Banjaluku ili Sarajevo, odatle imamo turiste. Veliki broj gostiju iz arapskih zemalja koji slete u Sarajevo na tamošnji aerodrom, dođu na Jahorinu tokom ljeta. Možda ih ne vidimo kroz broj noćenja, jer dolaze u dnevni obilazak, ali oni svakako koriste neke sadržaje turističke ponude i ostavljaju novac.

Koliko učestvujete u investicijama, poput onih koje sprovodi OC Jahorina?
– Olimpijski centar Jahorina radi određene stvari koje su dobre za Republiku Srpsku. Prvenstveno zahvaljujući predsjedniku Miloradu Dodiku, koji je prepoznao važnost Jahorine kao magneta za turiste iz čitave Evrope. Sem toga, brend Jahorine se prenosi na Andrićgrad, Igrišta, Sokolac… Koliko sam obaviješten, do kraja godine bi se trebali završiti radovi na kompleksu Igrišta, značajni projekti se realizuju na Jahorini i Andrićgradu. Na Jahorini se radi na povećanju kapaciteta što se vidi kroz investicije u privatnom sektoru, a istovremeno na poboljšanju sadržaja, prvenstveno na ljetnjoj ponudi, i sad je već jasno da je to jedna od planina sa najviše sadržaja tokom ljeta. Pored toga, tu je projekat na Manjači, koji bi se trebao pokrenuti, kako bi se napravili novi turistički centri u RS, koji će privlačiti i domaće i turiste iz okruženja.

Više od 400 stanova na dan je registrovano u prvih sto dana mog mandata i to je bila intencija, da zajedno s inspektoratom tu zonu, koja je bila najtamnija, uvedemo u koliko toliko legalne tokove

Trebinje doživljava ekspanziju, da li može postati kongresni centar?
– Trebinje koristi dobar položaj i blizinu Crnoj Gori i Dubrovniku, a sa druge strane, infrastrukturni projekti koji se planiraju, poput aerodroma, mogu povećati broj turista. Mi ćemo kao ministarstvo pomoći da se dodatno brendira ponuda koju Trebinje posjeduje. To je biser RS, koji je dostigao solidnu popunjenost i raznovrsnost sadržaja što se tiče ljetnih mjeseci, i sada bi i lokalna zajednica, ali mi sa viših nivoa vlasti, trebali tražiti način kako da turizam u Trebinju živi čitave godine. Pomenuli ste kongresni turizam, koji bi mogao biti okosnica u kasnu jesen i rano proljeće, i da na taj način iskoristimo hotelske kapacitete koje grad ima.

Dentalni turizam je nešto što pokreće visokokvalifikovanu radnu snagu, gdje možemo ostvariti značajnu dobit. Kako vidite razvoj ove oblasti turizma?
– Prije nekoliko godina ministarstvo trgovine i turizma raspisalo je konkurs i sjećam se kao narodni poslanik da se najveća polemika u NSRS vodila oko toga zašto su date pare nekom stomatologu da kupi novu stomatološku stolicu. Dakle, mnogi tada nisu shvatali šta je poenta toga, i zbog pritiska koji se prelio u javnost, od toga se odustalo. Znam da postoji primjer da su se ljudi koji su iz te oblasti organizovali da sami naprave aplikaciju preko koje možete pronaći doktora stomatologa, pronaći smještaj, doći u Republiku Srpsku i u njoj boraviti koliko treba da obavite stomatološku intervenciju. Osim što plate tu uslugu, ti ljudi ovdje borave, ostave novac kroz razne sadržaje. Razgovarao sam sa tim ljudima o tome kako da dodatno promovišemo tu ponudu i povećamo obuhvat stomatologa, da ih povežemo sa ljudima koji nude smještaj. Srpska ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu. Naši banjski kapaciteti su mnogo povoljniji nego u svijetu, a ne zaostajemo kad govorimo o kvalitetu vode i smještajnih kapaciteta. Ljudi iz Slovenije i Hrvatske su jedan od ciljeva, jer sam upoznao penzionere iz Hrvatske koji se žale da ne mogu da dođu na red u tamošnjim banjama, jer su tamo termine zauzeli ljudi iz EU.

Kako promovisati sve ono što Repu-blika Srpska ima, kako bi privukli i goste iz inostranstva?
– Marketing je najvažniji dio razvoja turizma, jer ako nešto ne predstavite na najbolji način, sve što imate je uzaludno pošto niko neće znati za to i neće doći. Moramo imati bolji pristup, od sajmova do društvenih mreža. Ukoliko se pojavimo na nekom sajmu, moramo biti unificirani i biti na jednom mjestu, a ne odvojeno Turistička organizacija, odvojeno neki jači turistički centri. Kad smo zajedno, možemo zakupiti veći prostor na sajmu i predstaviti čitavu Republiku Srpsku, a ne pojedinačne destinacije. Zatim, ulaganje u društvene mreže su ozbiljna stvar, a ne dječija igra. Našim influenserima koji se bave putovanjima ambasade stranih zemalja plate da ih posjete, kako bi ih na taj način promovisali. Mi moramo pronaći takve influensere, bilo da su domaći ili strani, kako bi ih doveli da naprave promociju RS. Nikada u turizmu nećete doći u situaciju da ste sve završili, već iz godine u godinu morate raditi. Marketing je nešto gdje kad mislite da ste na kraju, morate započeti novi krug.

Moja preporuka za posjetiti su Višegrad i Andrićgrad, te Novi Grad sa prelijepom rijekom Unom

Na koj način privući investitore u turistički sektor?
– Mi imamo značajne prednosti, ne samo u oblasti turizma. Recimo cijena struje nije zanemariva, hotel kod nas i u Hrvatskoj troši isto struje, a kod nas je taj trošak manji. To je jedna komparativna prednost, druga je manja stopa poreza na dobit, koje je 10 odsto. Pored toga, mi kad uložimo određena sredstva u izgradnju infrastrukture, kao što su na Jahorini izgrađene staze, žičare, sistemi za osnježavanje, sve to dovodi do povećanja posjete, nakon toga raste cijena smještaja, a potom raste interesovanje investitora, koji vide priliku da zarade i onda i sami ulažu. Tako je uloženo i na drugim mjestima, Trebinje, Banjaluka, Višegrad, banjski centri Mlječanica, Vrućica, Kulaši… Izgradnja Andrićgrada je učinila da Višegrad ne bude mjesto gdje će ljudi stati sat vremena da se slikaju na ćupriji, već da ostanu duže, što otvara perspektive da investitori razmišljaju o tome da tu mogu uložiti novac i očekivati povrat investicije. Izgradnja ski centra Igrišta takođe ima za cilj da investitori dobiju ambijent da ulažu u hotele i restorane, koji će raditi zahvaljujući ski centru.

Kada ste vi nekog ugostili iz inostranstva, i kakva iskustva ste stekli – šta turisti kod nas žele i kako nas vide?
– U nekoliko navrata sam ugostio prijatelje iz Italije i Slovenije, najčešće u svojoj Gradišci. Odatle smo išli do Banjaluke i Nacionalnog parka Kozara. Na osnovu mog skromnog znanja sam ih uputio u trim staze na Kozari i istorijski značaj tog mjesta. Obišli smo ono najvažnije u Gradišci i Banjaluci, htio sam da se ugodno osjećaju u mom društvu i u mojoj zemlji o kojoj su mogli da steknu lijepu sliku.

OMILJENO MJESTO
A koje je vaše omiljeno mjesto i preporuka za turističku posjetu u Srpskoj?
– Postoji dosta stvari, ali recimo da bih istakao Višegrad i Andrićgrad, kao i Novi Grad sa rijekom Unom. To su neka mjesta koja volim da obiđem zbog prijatelja koje imam, recimo da sam tamo bar dva puta godišnje. Tu bih odveo i prijatelje iz inostranstva, ali tada nismo imali vremena, a vjerujem da ću im drugom prilikom biti domaćin i u tim gradovima.