GORAN RAČIĆ: Novi pogled na budućnost
Vodeći regionalni događaj u oblasti ekonomije od 2016. godine okuplja vrhunske stručnjake, donosioce odluka, uspješne privrednike i poslovne lidere. I ove godine na Jahorini oni će kroz diskusiju dolaziti do relevantnih zaključaka kako poboljšati javne politike, ekonomiju i kvalitet života građana BiH i regiona. Integracije regiona Zapadnog Balkana i ovaj put će biti u fokusu svih debata
FOTO Aleksandar Arsenović
Regionalne integracije, stvaranje zajedničkog tržišta, ekonomska saradnja, i ove godine su fokalne teme Jahorina ekonomskog foruma. Saradnja i zajednički pozitivan pogled na budućnost su u interesu svih, umjesto gledanja u prošlost, a regionalne integracije su dio puta evropskih integracija. Sa razlikom da su oni procesi koji su dio zajedničkog dogovora i lokalne inicijative su brži i kvalitetniji od onih koji dolaze sa strane.
-Ove godine smo započeli pripreme 7. JEF sa temom koja je u duhu ranijih stremljenja, a to su regionalne integracije i perspektive. Pod sloganom „Zapadni Balkan, dugoročni pravci razvoja“, okupićemo vodeće regionalne zvaničnike i privrednike, kako bi vidjeli u kom pravcu možemo razvijati region. Očigledno je da gotovo 30 godina nakon rata region još uvijek nije dostigao onaj stepen integrativnih procesa u privredni koji je neophodan. I dalje smo zatvoreni u granicama, postoje rigorozne procedure koje se odnose na prelaz robe, jedni drugima ne priznajemo sertifikate, otežani su transport i komunikacije u privrednom smislu. Sa druge strane imamo problem sa radnom snagom, jer su demografska kretanja i migratorni procesi uticali na to da u gotovo svim oblastima nedostaje radne snage. Postoji potreba da stvori jedinstveno tržište rada, što je definisano i Berlinskim procesom, ali ti procesi kasne. Inicijativa koju su potpisale zemlje Otvorenog Balkana je otišla korak dalje, ali mi i Crna Gora smo ostali izvan nje. Nama je stalo da iz usta vlasnika regionalnih kompanija čujemo o problemima sa kojima se oni suočavaju, ali i da se na neki način izvrši pritisak na regionalne lidere da ubrzaju procese regionalnih integracija – kaže Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka i predsjednik organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma.
Koji paneli će otvoriti ovogodišnji Jahorina ekonomski forum?
-Dragan Primorac, bivši ministar nauke Hrvatske, jedan od najpoznatijih svjetskih naučnika iz oblasti genetike, i profesor na više svjetskih univerziteta, imaće uvodno predavanje. Očekujemo da privuče veliku pažnju gostiju, jer je u pitanju naučnik svjetskog glasa. Zatim nastavljamo sa plenarnom sjednicom na kojoj će učestvovati regionalni lideri, da bi vidjeli koji nivo evropskih i regionalnih integracija smo dostigli. Znamo da je BiH prije nekoliko mjeseci otišla korak dalje u procesu evrointegracija, i to je dobra polazna osnova, ali nam je potreban dalji zamah u tom procesu. Sa druge strane, moramo riješiti ono što je najznačajnije u regionu, a to je jedinstveno regionalno tržište u pogledu protoka robe, novca i radne snage, za šta je bitno međusobno priznavanje diploma.
Postoje veliki potencijali Srpske kad je riječ o litijumu i magnezijumu, stoga je važno da čujemo argumente za i protiv, koji su benefiti a koji su rizici, kod eksploatacije tih resursa
Sigurno će se i dalji proces evrointegracija vrednovati po tome koliko smo uspjeli na integracijama u regionu. Sa regionalnim liderima ćemo provjeriti njihove ambicije na tom planu. U Srbiji je izabrana nova vlada, u Crnoj Gori se to desilo prošle godine, u Sjevernoj Makedoniji predstoje izbori, tako da ćemo dobiti na sceni nove lidere kojima to može biti dodatni podstrek da se region međusobno približi. Miloš Vučević je i ranijih godina bio gost na forumu, tako da očekujemo njegov dolazak i to bi sigurno predstavljalo dodatni impuls i ostalim liderima. Imaćemo panel na kome će biti prisutni najveći privrednici čije su kompanije prisutne na cijelom prostoru našeg regiona. Razgovaraćemo kakva su njihova iskustva u jačanju regionalnih integrativnih procesa. Ministar spoljne trgovine Staša Košarac će učestvovati u panelu sa predstavnicima kompanijama kao što su m:tel, Hemofarm, Nexe grupa, Delta grupa. Kompanija koje su prisutne u svim tržištima regiona mogu prenijeti pozitivna iskustva koja se mogu primijeniti u procesu integracija.
Postoji više integrativnih procesa, kao što su Berlinski proces i Otvoreni Balkan, ali kao da se oni ne nadopunjuju, integracije ne idu brže. Imate li takav utisak?
– Berlinski proces je dobro zamišljen, ali nažalost nije bilo adekvatne dinamike u realizaciji tih ciljeva. Mnogo protokola je potpisano, ali realizacija nije odgovarajuća. Ono što je vidljivo jeste ukidanje rominga u inostranstvu, što je dobar podstrek za građane, ali to nije dovoljno. Upravo zbog sporosti Berlinskog procesa je došlo do inicijative Otvoreni Balkan, koji ima zadatak da integrativne procese ubrza. Smatram da trebamo biti dio svih integrativnih procesa, jer nije bitno odakle inicijativa dolazi, već koji su rezultati inicijative. Nažalost, prethodni sazivi Savjeta ministara BiH su bili opterećeni time što inicijativa dolazi iz Srbije i zbog toga nije došlo do pristupanja. Mi sve procese moramo posmatrati na drugačiji način i cijeniti ih po tome koje benefite mogu donijeti i tako prevazilaziti predrasude. Danas nijedan privrednik u BiH nema ništa protiv da se pojednostave procedure prolaska robe na graničnim prelazima, jer to bi bilo dobro za sve. Danas imamo visoke cijene prehrambene proizvode skuplje nego na zapadu, jer su opterećeni troškovima transporta u kojim kamioni stoje čitav vikend na granici. Svjedoci smo stvaranja jedinstvenog tržišta rada u okviru zemalja Otvorenog Balkana, gdje radnici iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije imaju mogućnost pojednostavljenog zasnivanja radnog odnosa u tim zemljama, pod uslovima kao da su u svojoj zemlji. To je mjera koja pomaže rješavanju nedostatka radne snage, koja postoji zbog migracija i loših demografskih kretanja.
Na panelu o primjeni vještačke inteligencije očekujemo goste iz Kine, uz domaće i regionalne stručnjake smatram da ćemo dobiti kvalitetan panel koji bi mogao da predstavlja dobar temelj za buduće zaključke u vezi primjene vještačke inteligencije u biznisu
Na Jahorini je i ranije ukazivano na problem radne snage, da li će se i ovaj put debatovati o ovoj temi?
– Panel o problematici radne snage smo planirali da otpočnemo jednom demografskom studijom, i na toj prezentaciji bi vidjeli demografske trendove ne samo kod nas već i u cijelom regionu. Panelisti bi nakon toga govorili o aktuelnoj situaciji i prijedlozima kako da prevaziđemo trenutnu situaciju. O tome će govoriti direktor statističkog zavoda RS Darko Milunović, zatim Dominik Raška koji se bavi pitanjima rada i migracija duži period, Veliša Stamatović, čija firma se bavi posredovanjem u zapošljavanju na prostoru našeg regiona, Miša Pavićević iz Elite Academy, konsultant koji se bavi obukama u oblasti ljudskih resursa, te Darija Kisić Tepavčević, ministar rada i zapošljavanja Srbije. Ne možemo u narednim godinama očekivati značajnije promjene u pogledu demografije, tako da ćemo biti suočeni sa pronalaskom novih tržišta rada. Stvaranje jedinstvenog rada i pojednostavljivanje procedura za lakše kretanje radnika, ali sa druge strane će biti neophodno pojednostavljivanje procedura za uvoz radnika sa drugih kontinenata, bilo da je to Azija i Afrika. Mi, nažalost, imamo rigorozne procedure za ulazak stranih radnika, koje datiraju iz vremena kada smo imali visoku stopu nezaposlenosti, a danas je ona minimalna i većina ljudi na birou su tu zbog određenih benefita koji donosi taj status, a u pitanju su ljudi koji rade na crno, otišli su u inostranstvo… U ovom momentu nemamo radnu snagu koja bi odgovorila na potrebe naše privrede i moraćemo prilagoditi procedure novonastaloj situaciji.
Jedan panel će se baviti infrastrukturom kao pretpostavkom razvoja regiona, šta je okvir u kome će se kretati debata?
– Očekujemo prisustvo direktora javnih preduzeća koja upravljaju autoputevima u regionu, koji će govoriti o značaju infrastrukture, ali prezentovati neke od novosti, kao što je ugovor o korištenju jednog taga za naplatu putarine na svim autoputevima u regionu. To je dobar pokazatelj koliko jedna inicijativa može da doprinese. Pored njih, učesnik bi trebao biti Goran Vesić, ministar infrastrukture Srbije. Dodao bih i panel koji se tiče elektromobilnosti, infrastrukture i podsticaja, gdje će moderator biti Mladen Alvirović, a kao paneliste ćemo imati predstavnike Mercedesa, koji su naši pokrovitelji i službeno vozilo JEF je Mercedes. Tu je i Aleksandra Miljanić, koja se bavi promocijom elektromobilnosti kroz RES konferenciju. Zatim, Slađenko Galić iz Verano motorsa, te očekujemo predstavnike OMR grupe iz Beograda. Želimo da vidimo kakva je trenutna infrastruktura za električne automobile, da pošaljemo signal autoputevima u regionu kakve su potrebe za tim procesima elektromobilnosti, da li je proširenje mreže za punjenje električnih automobila ograničavajući faktor razvoja tog sektora.
Energetika je uvijek aktuelna tema koja je bitna za region i o kojoj će biti govora. Na koje teme će biti stavljen akcenat?
– Procesi u regionu, jedinstveno tržište električne energije i stvaranje jedinstvene platforme za pozicioniranje regiona u procesima koje zastupa Evropska energetska zajednica. Očekujemo direktore energetskih kompanija regiona, stalo nam je da čujemo njihove procjene o vremenu koje nam predstoji. Da li će zelena energija moći na adekvatan način izvrši supstituciju energije iz termoelektrana, šta sa bojaznima da to neće ići onako kako je zamišljeno, zatim inicijative o izgradnji nuklearnih elektrana, da li je to realno, postoje li kadrovski resursi da se tako nešto izgradi. Svima je danas jasno da bez izgradnje nuklearnih ili gasnih elektrana nije moguće zamijeniti termoelektrane i obezbijediti kontinuitet i stabilnost u snabdijevanju električne energije, jer zelena energija ima velike oscilacije u samoj proizvodnji. Problem balansiranja sistema ostaje izražen posebno jer još uvijek baterije za skladištenje električne energije nisu na tom nivou i nema dovoljno kapaciteta za skladištenje energije. To su procesi koji će zahtijevati zrelije rasprave, jer se čini da često dobijamo zacrtane politike i procese koji u samoj realizaciji imaju značajne probleme. Stručnjaci koji se bave energetikom morati ponuditi korekcije dosadašnjih politika koje nisu realne za sprovođenje.
Sami procesi u poljoprivredi utiču da se mijenja odnos prema njoj. Sve više je to agrobiznis, mnogo širi od same poljoprivrede. Pokušaćemo da govorimo i o podsticajima, te da li moramo promovisati razne vidove osiguranja usjeva
Ime jednog od panela je Hrana za budućnost. Kakva debata nas očekuje u temi poljoprivrede?
– Sami procesi u poljoprivredi utiču da se mijenja odnos prema njoj. Sve više je to agrobiznis, mnogo širi od same poljoprivrede. Pokušaćemo da govorimo i o podsticajima, da li država treba da bude u tolikoj mjeri garant za poljoprivrednu proizvodnju, ili moramo promovisati razne vidove osiguranja usjeva. Mi imamo 60 odsto podsticaja od strane države za osiguranja, ali ona nisu korištena. Moramo mijenjati tu praksu jer poljoprivrednici prilikom nepogoda ili šteta se obraćaju državi sa zahtjevom za pomoć, ona uglavnom izlazi u susret, dok u razvijenim zemljama država podstiče kompanije da osiguraju usjeve, koje u slučaju štete namiruju osiguravajuća društva. Sredstva koja se iz budžeta daju za nadoknadu šteta mogu se iskoristiti za razvojne potencijale, proširenje kapaciteta, modernizaciju i primjenu digitalizacije u poljoprivredi. Isto tako, na ovaj panel nadovezujemo i panel o osiguranjima, kome će prisustvovati predstavnici svih osiguravajućih društava iz regiona. Govorićemo da li je postojeći nivo obaveznog osiguranja dovoljan ili bi ga trebalo proširiti. Svjedoci smo velikog broja elementarnih nepogoda koje pričinjavaju velike štete, te se nameće pitanje proširenja obaveznog osiguranja za građane, kako bi imali bolju zaštitu. Mislim da bi zaključci tog panela trebali biti proslijeđeni svim zemljama u regionu kako bi se osiguranja u budućnosti mogla unaprijediti, čime bi se zaštita građana i privrede podigla na viši nivo. To bi dovelo do povećanja premija osiguravajućih društava, a čim imate veće premije na samom tržištu imate veći potencijal osiguravajućih društava da ulažu kroz kupovinu obveznica, a taj novac potom može da se ulaže u razvoj poljoprivredne proizvodnje.
Jedan panel će biti posvećen zelenom rudarenju, o čemu se tu radi?
– Razgovaraćemo o zelenom rudarenju kako bi dobili argumente za i protiv eksploatacije prirodnih bogatstava kao što su litijum i drugi minerali. Potreban nam je kompletan pogled na ovaj proces, da bi uporedili benefite i rizike. Osim ekoloških udruženja i zahtjeva koje oni postavljaju u pogledu eksploatacije, očekujemo profesore univerziteta, te gospodina Dejana Ilića, nekadašnjeg direktora Varte, čovjeka koji je stvorio bateriju za telefon kakvu danas poznajemo. Suprotstavljanjem argumenata dobićemo kvalitetnu raspravu, jer u ovom trenutku znamo veoma malo o ovim procesima, a u medijima su prisutni ljudi koji su apriori protiv ili apriori za, a nismo imali kvalitetnu raspravu na visokom nivou kako bi sagledali cijelu sliku. Postoje ekološki rizici, ali postoje i načini kako se to u razvijenim zemljama radi da bi se rizici minimizirali i ne bi došlo do ugrožavanja životno sredine. To je veliki izazov i stalo nam je da tu temu otvorimo i sve predrasude koje su prisutne svedemo na nivo nauke i realnih procjena.
Pominjanje vještačke inteligencije u medijima je postalo svakodnevno, i vi ćete se baviti ovom temom?
– Primjena vještačke inteligencije je posebno zanimljiva tema. Ti procesi su prisutni svuda oko nas i često nismo svjesni da koristimo neki uređaj koji je na bazi AI. Očekujemo delegaciju iz Kine, koja bi učestvovala na tom panelu, predstavnike Huaweia za Evropu, uz domaće i regionalne stručnjake i smatram da ćemo dobiti kvalitetan panel koji bi mogao da predstavlja dobar temelj za buduće zaključke u vezi primjene vještačke inteligencije u biznisu. Planiramo da učesnici budu Borislav Tadić iz Deustche Telecoma, te suvlasnik kompanije Robotiq Marko Gudelj, tako da očekujemo i zanimljiv panel. Mi kaskamo i u oblasti digitalizacije, posebno u javnom sektoru koji bi trebao da bude servis cjelokupne privrede, a sa druge strane već imamo nove procese u oblasti AI, koji će se donekle podudarati.
VINO KAO AMBASADOR TURIZMA
Jahorina ekonomski forum smo obogatili festivalom regionalnih vina, gdje očekujemo da ćemo imati 40 vinarija koji će prvo veče foruma predstaviti najkvalitetnija vina regiona. Postoji veliki interes za festival i bićemo prinuđeni da ograničimo broj izlagača na prostor koji nam omogućava hotel Vučko. Imaćemo i panel sa temom Vino kao ambasador regiona. Vodeći proizvođači vina će govoriti o proizvodnji i kvalitetu naših vina, potencijalima vinske proizvodnje, te o tome koliko je vino značajno u promociji i razvoju turističke ponude. Vinari iz BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske će podijeliti svoja iskustva u ovoj oblasti, jer danas su određene regije prepoznatljive po samom vinu. Na ovo će se nadovezati panel koji će se baviti turizmom, razvojem turističkih destinacija i menadžmentom u turizmu. Predstavnici turističkih organizacija iz regiona, turistički radnici Crne Gore i Srbije, govoriće kako se sistemski razvija jedna turistička destinacijama i prije svega kakav je neophodan menadžment koji treba da odgovori zahtjevima za taj razvoj.
SLOBODNE PRIVREDNE ZONE
Pitanje slobodnih zona je takođe tema na forumu. One imaju drugačiji tretman i samo poslovanje unutar njih se odvija bez PDV, jer su orijentisane izvozu, obično se nalaze na granici i uz infrastrukturu za transport robe, a ukoliko neke proizvode plasiraju na domaće tržište naplaćuje im se PDV. Predstavnici lokalnih zajednica koje su već krenule u formiranje slobodnih zona, poput Gradiške koja ima značajnu investiciju stvaranja poslovne zone na samom graničnom prelazu, kao i predstavnici slobodnih zona iz Pirota, Beograda i Zrenjanina, te onih zajednica koje imaju potencijal za razvoj slobodnih zona. Vidjećemo iskustva uspješnih slobodnih zona koja su privukla značajne strane investicije, kao što je Mišelin grupacija u Pirotu prisutna više od 10 godina, te da je ta slobodna zona uvrštena u sam vrh evropskih slobodnih zona po uspješnosti. Sa druge strane, u slobodnoj zoni je uz Mišelin niklo na desetine novih firmi koje su u lancu snabdijevanja Mišelina i njihovi partneri. Osnivač te slobodne zone, Dragan Kostić, prenijeće nam iskustva i govorićemo o tome kako ih promijeniti kod nas, da li postoje određene zakonske prepreke u zakonu koji definiše indirektna oporezivanja i koje su druge pretpostavke da bi se formirala slobodna zona.
