SREBRENKA GOLIĆ: Budućnost počiva na pravu

U biografiji Srebrenke Golić upisane su pozicije u javnom sektoru, privredi, izvršnoj vlasti, dok sada obavlja funkciju u zakonodavnoj vlasti. Sve ovo povezuje obrazovanje pravnika, a ističe da je biti znalac iz pravne oblasti preduslov za obavljanje javne funkcije i upravljanje bilo preduzećem, bilo državnom institucijom. Stoga je ubijeđena da budućnost svake zemlje počiva na pravu i dobrim pravnicima koji će kreirati najbolje politike koje jednu zemlju vode naprijed

Razgovarao: MARKO ŠIKULJAK Foto: Aleksandar ARSENOVIĆ

Srebrenka Golić je na čelu ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju provela tri mandata, i gotovo da je sada sa njim povezuju po inerciji. Ipak, posljednje dvije godine ona je predsjedavajuća Vijeća naroda Republike Srpske. Zakonodavna vlast u odnosu na izvršnu ima nešto drugačiju dinamiku koja od funkcionera zahtijeva drugačiju energiju. Odgovornost je ništa manja, ali pristup traži strpljenje, težnju kompromisu i mudre odluke.
– Vijeće naroda Republike Srpske vrši zakonodavnu vlast sa Narodnom skupštinom Republike Srpske. Vijeće naroda kroz klubove pokazuje demokratski kapacitet Republike Srpske. Ono je najbolji dokaz da je RS demokratsko društvo koje je omogućilo svima da iskazuju svoje interese i da ih štite na demokratski način. Vijeće naroda ima funkciju drugog doma Narodne skupštine samo u dva slučaja. U pitanju su mijenjanje Ustava i izbor sudija Ustavnog suda RS. U ostalim slučajevima to je organ zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda koji žive u Republici Srpskoj. U Domu naroda BiH i Domu naroda FBiH to je klasični drugi dom parlamenta koji može ulagati amandmane i mijenjati zakone, dok u Republici Srpskoj to nije slučaj i Vijeće je prije svega institucija zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Svaki čovjek treba da bude samokritičan prema svojim sposobnostima. Nemam povjerenja u ljude koji su spremni da se prihvate svakog posla iako o njemu ne znaju ništa

Kako izgleda procedura kod traženja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, i koliko puta je pokretana?
– Nakon što se zakoni i drugi akti izglasaju u NSRS, oni se dostavljaju nama i u roku od sedam dana svi klubovi u Vijeću naroda se izjašnjavaju da li na dostavljane zakone postoji osnov za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnog naroda. Da bi se pokrenulo to pitanje, potrebno je da se izjasne dvije trećine kluba jednog naroda, što je pet od osam delegata. Nakon što neki klub izglasa pokretanje ocjene vitalnog nacionalnog interesa, na plenarnoj sjednici Vijeća se ponovo glasa i dovoljno je da pet članova kluba ostane pri svom. Nakon toga se sporni akt usaglašava na sjednici zajedničke komisije koja je sastavljena od poslanika Narodne skupštine u paritetnom broju i delegata Vijeća naroda. U slučaju postizanja dogovora, formuliše se član ili stav zakona, onda se ta odluka smatra konačnom. Takvih slučajeva je bilo 27. Od konstituisanja Vijeća naroda 2003. do danas pokrenuto je ukupno 169. zahtjeva za ocjenu vitalnog nacionalnog interesa. Od toga ih je predlagaču na ponovni postupak vraćeno devet, a 18 je povučeno. Na rješavanje Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa pri Ustavnom sudu RS je upućeno 115 predmeta, od čega je za 66 utvrđeno da su prihvatljivi, a za 49 da nisu. Od tih 66 predmeta u devet je utvrđena povreda vitalnog nacionalnog interesa. Mnogo sporova izaziva obim pokretanja tog pitanja, govori se o tome da se taj institut zloupotrebljava.

Šta je uzrok tome i kako se može riješiti?
– Definicija vitalnog nacionalnog interesa je sadržana u članu 104 Ustava Republike Srpske gdje je tačno pobrojano šta spada u vitalni nacionalni interes. Problem na koji smo ukazivali jeste poslednja alineja Ustava RS koja kaže “i druga pitanja” i to u praksi znači da bilo šta, ukoliko za to glasa dvije trećine kluba, može postati predmet ocjene da li neka odluka NSRS ugrožava vitalni nacionalni interes. Imali smo praksu da Ustavni sud presuđuje da određene rezolucije nisu akti koji proizvode pravne posljedice i kao takvi ne ugrožavaju vitalni nacionalni interes, ali bez obzira na to što je nešto jednom presuđeno, mi imamo situaciju da se isti slučajevi ponavljaju. Nadam se da će se u budućnosti promijeniti Ustav i ta alineja izbrisati ili detaljnije objasniti, kako bi se spriječile zloupotrebe koje usporavaju donošenje zakona.

Ukazana mi je posebna čast jer sam bila jedan od devet govornika koji su imali priliku da se obrate prisutnim na Evroazijskom forumu žena u Sankt Petersburgu

Učestvovali ste nedavno na Evroazijskom forumu žena u Sankt Peterburgu. O kakvom skupu je riječ i kakve utiske nosite?
– Učestvovala sam ne samo na ovom, već i na prvom, osnivačkom skupu Evroazijskog foruma, kada je on konstituisan i kada su izabrani organi foruma. Tada sam bila jedini gost iz Republike Srpske, a ovaj put pored mene je bila i Sanja Vulić, poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ispred Srbije su učešće uzele Snežana Paunović i Danica Grujičić, koja je na jednom od okruglih stolova održala zapaženo predavanje. Na Evroazijskom forumu je učestvovalo 126 država, od zemalja članica Briksa do brojnih azijskih i evropskih zemalja. Prisutno je bilo više od 2.000 učesnika, a na prvom je bilo 800, što svjedoči koliko se novih zemalja članica pridružuje ovom forumu. Organizator Evroazijskog foruma žena je Valentina Matvijenko, predsjednik Savjeta Federacije, gornjeg doma Federalne skupštine Ruske federacije, a skup je svojim obraćanjem otvorio predsjednik Vladimir Putin. Ukazana mi je posebna čast jer sam bila jedan od devet govornika koji su imali priliku da se obrate prisutnim. Iznijela sam stavove Republike Srpske i prenijela podršku organizaciji ovog foruma. Utisci sa foruma su snažni, u pitanju je impresivan skup, najveličanstveniji kome sam prisustvovala. Protekao je u fantastičnoj atmosferi u kojoj se osjećalo da su svi dobrodošli i na kome nije bilo teških riječi upućenih bilo kome.

Koji susreti su obilježili vaš boravak u Rusiji?
– Imala sam priliku da održim nekoliko bilateralnih sastanaka, među kojima su bili susreti sa Konstantinom Kosačovom, zamjenikom predsjedavajućeg Savjeta Federacije, neformalno trećeg čovjeka Jedinstvene Rusije. Razgovarala sam sa Natalijom Kočanovom, predsjednicom bjeloruskog Savjeta Republike, gornjeg doma njihove skupštine.

Obavljajući funkciju ministra tri puta proglašavana je za najboljeg ministra. To se jedino može, kaže, doživjeti kao nagrada za čitavo ministarstvo i sjajan tim ljudi koji je u njemu radio

Od nje sam dobila poziv da posjetim Bjelorusiju i budem gost njihovog parlamenta. Takođe, razgovarala sam sa gospođom Matvijenko, koja se interesovala za ekonomsku i političku situaciju u Republici Srpskoj. Sastanak je protekao u prijateljskom tonu, a Valentina je političarka koja ostavlja snažan utisak, čelična lejdi u svakom smislu. Godinama je među najsnažnijim političkim figurama u Rusiji, žena sa toliko energije, znanja, poznavanja prilika u svijetu i Evropi, da je to prosto nevjerovatno. Privatno jedna neposredna, gospođa sa manirima, obrazovana, može biti primjer za sve i od nje se može puno naučiti. Ima poseban odnos prema Republici Srpskoj, i ja sam iskoristila priliku da je pozovem da, nakon 2018. godine, još jednom posjeti Banjaluku. Izrazila je želju da prisustvuje otvaranju Rusko – srpskog hrama za koji se nadam da će uskoro biti završen i da će nam tada biti gošća.

Kako je izgledala vaša karijera, gdje ste radili prije nego što vas je javnost upoznala kao ministra?
– Radni vijek sam provela u javnoj upravi i privredi. Radila sam u opštini Čelinac, bila sam direktor Službenog glasnika Republike Srpske, savjetnik predsjednika Republike Srpske. Najveće radno iskustvo sam stekla radeći u Šipad komercu. Bila sam funkcioner, tad se zvalo radnik sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima. U pitanju je ogroman sistem sa 27.000 radnika, gigant u Bosni i Hercegovini, sa posebnim organizacionim dijelovima u skoro svakoj značajnijoj opštini, a imali smo objekte i organizacione jedinice u četiri republike, Makedoniji, Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Bio je to zdrav sistem koji je imao predstavništva širom svijeta, koji je odlično radio. Bila sam član arbitraže za rješavanje sporova između privrednih subjekata, odnosno osnovnih organizacija rada u okviru Šipada, i bila sam predsjednik Upravnog odbora kompletnog SOUR Šipad. Tako je moj put tekao od javne uprave, pa privrede, zatim u izvršnoj vlasti, i na kraju u zakonodavnoj. Ovo je manje stresan posao u poređenju sa izvršnom vlašću, što mi odgovara u ovom životnom periodu. Ja sam radoholičar, jer ako u izvršnoj vlasti želiš da postigneš rezultate i da opravdaš funkciju na koju te neko imenovao, moraš u tome da budeš u tome 24 sata.

Bili ste ministar građevinarstva, prostornog uređenja i ekologije u tri mandata. Šta je obilježilo taj period?
– Obavljajući funkciju ministra tri puta proglašavana sam za najboljeg ministra. Jednom kao najbolji ministar Republike Srpske, drugi put kao najbolji entitetski ministar u BiH. U trećem mandatu dobila sam nagradu “Kapetan Miša Anastasijević” na prijedlog akademske zajednice Novog Sada.

Zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata i izrada Prostornog plana RS, dokumenta koji možemo nazvati “tehnički ustav RS” smatram za najvažnije rezultate mandata u ministarstvu

To se jedino može doživjeti kao nagrada za čitavo ministarstvo i sjajan tim ljudi koji je u njemu radio. Imala sam vrsne saradnike, koji su bili stručni ljudi, školovani za taj resor, koji su doktorirali u tim oblastima. Samo kao tim smo mogli postići rezultate i dobiti priznanja koja nismo tražili već nam ih je neko dodijelio i to najbolje govori o rezultatima našeg rada. To je ministarstvo koje je pratilo rad ministarstvo energetike, ministarstvo saobraćaja i veza, prilikom izgradnje velikih infrastrukturnih projekata, kao što su elektroenergetski objekti, izgradnja autoputa… Bili smo uključeni u mnoge projekte zajedno sa lokalnim zajednicama, čak smo pomagali manjim opštinama, koje nisu imali dovoljan broj kadrova, da za tamošnje projekte urede dozvole koje izdaju u skladu sa zakonom. Od 2013. do 2015. smo radili na Prostornom planu RS, koji je dokument koji ja zovem tehnički ustav Republike Srpske, koji važi do 2025. To je propis koji daje smjernice na osnovu kojih se prave provedbeni planovi kao što su urbanistički i regulacioni planovi gradova i opština RS. Kao ministar sam 2022. predložila zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, sa željom da sasvim liberalno uredimo ovu oblast. Željeli smo da riješimo problem više od 87.000 objekata u RS, koji su izgrađeni kao posljedica migracija u ratnom i poratnom vremenu. Mi smo radili na tom zakonu u početku bojažljivo, i na kraju smo izradili zakon koji su podržali skoro svi poslanici u NSRS, što mi je bilo posebno zadovoljstvo kao jedan važan posao koji je urađen na kraju trećeg mandata.

ŽIVOTNI KREDO
Svaki čovjek treba da bude samokritičan prema svojim sposobnostima. Ne može svako biti sposoban da radi svaki posao. Postoje poslovi koje može da radi čovjek koji se školovao za to. Osobe koje bi prihvatile da voze svemirski brod su neko u koje imam najmanje povjerenja. Odgovoran čovjek će prihvatiti da radi posao koji najbolje zna i umije, neće prihvatiti da radi posao koji ne razumije. Svakom poslu se treba pristupiti ozbiljno i raditi ga najbolje moguće. Takođe, potrebno je uvijek podvući crtu i vidjeti šta je postignuto od onog što je planirano, te prema tome vrednovati rezultate.

PRAVO JE OSNOV SVAKOG RUKOVOĐENJA DRŽAVOM
Da bi se obavljale odgovorne javne funkcije i da bi se upravljalo nekom zemljom, potrebno je da budete obrazovan i znalac iz pravne oblasti. Političko iskustvo je nešto drugo. Vjerujem da će u budućnosti političke stranke više razmišljati o kvalitetnim kadrovima koje postavljaju na sve javne funkcije. Da bi se donosile politike u bilo kojoj oblastima potrebno je poznavanje prava. Mi imamo toliko pametnih i obrazovanih mladih ljudi, i njih treba staviti u pravni sistem Republike Srpske i mislim da će budućnost Republike počivati na njima.

TRGOVSKA GORA
Kad je riječ o oblasti ekologije i pitanje Trgovske gore, prvi ko je digao glas protiv toga je bilo naše ministarstvo 2010. godine. Bili smo usamljeni, mnogi nisu imali predstavu o ovom problemu. Skoro sasvim slučajno smo na sajtu Vlade RH našli podatke da se priprema izgradnja. Mnogi nisu razumjeli o čemu se radi i kakva potencijalna opasnost prijeti za širu regiju, i tek kasnije je taj problem aktuelizovan. Obavljajući sadašnji posao manje sam upućena šta rade pravni i ekspertski timovi, vjerujem da će oni taj problem riješiti.