VALENTINA KECMAN: Spremni za svaki let, pouzdani u svakom koraku

Kada iza jednog profesionalnog puta stoje sportska disciplina, međunarodno obrazovanje i sposobnost donošenja odluka pod pritiskom – onda takav profil lidera može da odgovori i na najkompleksnije izazove. Valentina Kecman, direktorica Aerodroma Banja Luka, predstavlja upravo takvu ličnost: akademski formirana na tri kontinenta, sa iskustvom iz američkog univerzitetskog sporta, evropske diplomatije i domaćeg poslovnog okruženja, ona danas vodi jednu od ključnih saobraćajnih tačaka Republike Srpske – Aerodrom Banjaluka

razgovarao SLAVIŠA MIRKOVIĆ foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Direktorka Aerodroma Republike Srpske Valentina Kecma preuzela je tu funkciju prije pola godine i planira da unese promjene koje će ovaj aerodrom pozicionirati među najuspješnije u regionu. Valentina ima specifičnu biografiju. Tenis joj je bio ulaznica za američke univerzitete, postdiplomski studij završila je u Briselu, doktorski studij u Parizu, živjela je u Ujedinjenim arapskim emiratima u kojima je izgradila dva posla.

Recite nam više o Vašem obrazovanju? Imali ste priliku usavršavati se u inostranstvu.
– Kao student sportista, dobila sam izuzetnu priliku da svoje visoko obrazovanje započnem u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje sam kao članica univerzitetskog teniskog tima nastupala u okviru prestižne NCAA lige. Studije sam započela u Teksasu, ali sam ih, zbog promjene teniskog tima, nastavila i završila u Alabami, na Stillman College-u – jednoj od tradicionalnih američkih akademskih ustanova. Sportsko iskustvo u SAD-u me oblikovalo kao ličnost i naučilo važnim životnim vrijednostima kao što su disciplina, rad pod pritiskom, timski duh i istrajnost – principima koje i danas dosljedno primjenjujem u profesionalnom okruženju.
Nakon završenih osnovnih studija, akademski put sam nastavila u Evropi, gdje sam najprije pohađala International School of Protocol and Diplomacy (ISPD) u Briselu – specijalizovanu instituciju posvećenu diplomatskom protokolu, institucionalnoj komunikaciji i umjeću pregovaranja. Riječ je o inovativnom dual-degree programu namijenjenom profesionalcima iz javnog i međunarodnog sektora. U okviru tog programa, magistrirala sam diplomatiju i međunarodne odnose i na University Camilo José Cela u Madridu. Svoje akademsko usavršavanje krunisala sam doktorskim studijama iz oblasti diplomatije i međunarodnih odnosa u Parizu.

Kakve utiske nosite od preuzimanja dužnosti direktora?
– Prihvatila sam poziciju direktora ne samo kao profesionalni izazov, već i kao izraz lične i društvene odgovornosti. Znala sam s kakvim izazovima se suočavamo, ali sam još bolje znala koliki potencijal ovo preduzeće ima. Osjetila sam da mogu dati konkretan doprinos – ne samo u upravljanju operativnim poslovima, već i u strateškom razvoju aerodroma kao važnog privrednog i infrastrukturnog resursa Republike Srpske. Prije imenovanja na poziciju direktora, obavljala sam funkciju savjetnika direktora u trajanju od godinu i po dana, što mi je omogućilo da se iz prve ruke upoznam sa unutrašnjom strukturom preduzeća, načinom funkcionisanja i svim izazovima sa kojima se susreće. Takav kontinuitet u radu mi je pružio snažnu osnovu za preuzimanje odgovornosti na najvišem nivou. Aerodrom je kompleksno i osjetljivo poslovno okruženje koje funkcioniše svaki dan u godini, bez obzira na praznike ili vikende. To zahtijeva visok nivo profesionalizma, operativne spremnosti i dugoročne vizije.

Prihvatila sam poziciju direktora ne samo kao profesionalni izazov, već i kao izraz lične i društvene odgovornosti. Znala sam s kakvim izazovima se suočavamo, ali sam još bolje znala koliki potencijal ovo preduzeće ima

Poziciju direktora sam prihvatila svjesna težine zadatka, ali i značaja koji aerodrom ima za Republiku Srpsku – ne samo u okviru saobraćajne i infrastrukturne mreže, već kao razvojni resurs od strateške važnosti. Moj prioritet je jasno definisan: stabilno i odgovorno upravljanje, jačanje kapaciteta preduzeća, i stvaranje uslova za održivi rast, kako bi aerodrom postao snažan oslonac ekonomskom razvoju i prepoznatljiv simbol Republike Srpske u regionu i šire. Aerodrom Banja Luka ima izuzetno povoljnu geografsku poziciju kao i veliku dijasporu i stoga ne čudi ekspanzija koju je doživio sa početkom letenja vodećih evropskih niskotarifnih avio-kompanija RyanaAir i WizzAir. Međutim Aerodrom Banja Luka treba da odgovori konstantnom rastu broja putnika i avio-linija svake godine u operativnom i tehničkom smislu, i to je činjenica zbog koje je bio veliki izazov preuzeti dužnost direktora aerodroma Banjaluka.

Zatekli su vas problem, izdvaja se nedavni problem vatrogasaca?
– Situacija sa vatrogasnom službom svakako je bila neočekivana i mogla je dovesti do ozbiljnog prekida u funkcionisanju aerodroma. Međutim, kao rukovodstvo nismo dozvolili da nas zatekne nespremne. Već tokom prvog jutra nakon najave povlačenja, imali smo spremna tri scenarija. Prvi je bio pomoć Republičke uprave civilne zaštite, drugi uključivanje vatrogasaca iz drugih lokalnih zajednica, a treći opcija koja nam je takođe stajala na raspolaganju – bila je saradnja sa partnerskim aerodromom iz Srbije, koji je ponudio da nam na nekoliko dana ustupi svoj tim. Bez obzira na to šta je bio uzrok situacije, kao direktor nisam smatrala da je moj zadatak da se bavim prepirkama, već da preduzmem korake da se problem riješi – brzo, odgovorno i bez prekida u radu. Saobraćaj na banjalučkom aerodromu nije smio da stane. I nije. Tih nekoliko dana jesu bili izazovni i u operativnom i u psihološkom smislu, ali su istovremeno bili i izuzetno korisni. Unutar tima jasno su se profilisali ljudi koji su pokazali inicijativu, koji nisu pitali za radno vrijeme, koji su dali sve od sebe da se svaka od mogućih opcija prouči i aktivira ako bude potrebno. Takav stepen posvećenosti i solidarnosti među kolegama, posebno u kriznim trenucima, zapravo je najjači resurs kojim jedno preduzeće može da raspolaže.

Kako izgleda finansijsko poslovanje Aerodroma?
– Finansijska slika Aerodroma Banjaluka u ovom trenutku nije idealna. Prethodni period obilježen je akumuliranim obavezama i poslovanjem sa finansijskim deficitom. Međutim, ono što smatram važnijim od same brojke na računu jeste jasna volja da se situacija stabilizuje i da se naprave konkretni koraci ka finansijskoj konsolidaciji. Analizom poslovanja identifikovani su ključni problemi koji su doveli do ovakvog stanja, i upravo to je prvi korak ka oporavku. Nema napretka bez otvorenog sagledavanja realnosti. Umjesto da prikrivamo slabosti, mi smo ih prepoznali i definisali prioritete – od kontrole troškova, preko revizije ugovora i obaveza, do jačanja vlastitih prihoda i racionalizacije operativnih procesa. Stabilizacija ne dolazi preko noći, ali dolazi sa jasnim planom. Već su preduzete konkretne mjere, pokrenuti procesi i inicirane aktivnosti čiji će efekti biti vidljivi u narednom periodu. Poseban fokus biće na unapređenju finansijske discipline, preciznijem budžetiranju i traženju novih izvora prihoda kroz razvoj komercijalnih sadržaja i proširenje usluga. Vjerujem da se svako preduzeće može naći u fazi nestabilnosti, ali ključna razlika je u tome kako reaguje. Mi ne bježimo od odgovornosti. Naprotiv – posvećeno radimo na tome da aerodrom izađe iz ovog perioda jači, stabilniji i strateški postavljen za budućnost.

Broj linija ostaje isti, ali frekvencija na njima postaje veća. Šta govori ta činjenica da se prevoznici odlučuju za takva povećanja? Kakve su projekcije za broj putnika u toku ove godine?
– Uspješno privodimo kraju zimsku sezonu u kojoj se posebno ističe mjesec januar tekuće godine u kojem smo imali mnogo više putnika nego prošle godine u isto vrijeme. Aerodrom Banja Luka je u januaru mjesecu ostvario saobraćaj od 28.210 putnika, što je za 7.728 putnika ili 37,7 odsto više putnika nego u istom mjesecu lani (20.482). Ostvareno je 286 avio-operacija, bitno više nego 2024. kada je ostvareno 214. Takođe, u martu mjesecu tekuće godine ostvaren je saobraćaj od 33.122 putnika što je skoro 12.000 više negu istom mjesecu prošle godine. Za ljetnji red letenja ostaju destinacije: Ryanair: Karlsruhe, Geteborg, Memingen, Beč, Stokholm i ponovo Brisel, WizzAir: Dortmund, Bazel i Air Serbia: Beograd dva puta sedmično. Rast i razvoj Aerodroma Banjaluka ne događaju se slučajno – iza svakog novog leta, svake nove rute ili povećanja frekvencije stoje mjeseci razgovora, analiza, i strateškog rada. Svakodnevno smo u kontaktu sa avio-kompanijama – i nismo pasivni u tom procesu. Iniciramo sastanke, šaljemo analize, predlažemo modele saradnje, i aktivno zastupamo interese aerodroma i čitave regije.

Naš prioritet ostaje jasan: dostupan, frekventan i ekonomski opravdan avio-saobraćaj. To je u interesu ne samo aerodroma, već cijele zajednice – od građana i turista, do poslovne zajednice i dijaspore

Međutim, važno je da javnost razumije da je proces uvođenja novih linija ili avio-kompanija kompleksan i vremenski zahtjevan. Avio-industrija je duboko analitička i svaka kompanija u odluku o ulasku na novo tržište ulaže mjesece istraživanja. Razmatraju se brojni faktori: demografija, turistički potencijal, privredna aktivnost, povezanost sa dijasporom, konkurencija, podsticaji, infrastrukturna spremnost aerodroma i – što je najvažnije – finansijska isplativost. Finansijski momenat je, bez sumnje, presudan. Avio-kompanije žele garancije da će linija biti održiva, odnosno da će prinos pokriti troškove i donijeti profit. Ukoliko procjene da je potrebna dodatna podrška od strane države, regiona ili samog aerodroma, odluke se odlažu ili preispituju. To je potpuno razumljivo, jer oni posluju u visoko konkurentnom, rizičnom i globalnom tržištu.
Uprkos brojnim izazovima koji prate vazdušni saobraćaj, Aerodrom Banjaluka bilježi snažan rast u frekvenciji postojećih letova, što predstavlja jedan od najjasnijih pokazatelja stabilnosti i razvoja našeg tržišta. Kompanija Wizz Air povećala je broj letova na relaciji Banjaluka – Bazel na šest nedeljno, a linija za Dortmund sada saobraća tri puta sedmično. Sa druge strane, Ryanair je napravio značajan iskorak – broj letova ka Memingenu povećan je na čak 10 nedeljno, a ka Beču na pet. Pored toga, ponovo se uvodi i linija za Brisel.
U poređenju sa ljetnjom sezonom 2024. godine, ovo predstavlja drastično povećanje kapaciteta i direktno je uslovljeno rastućom potražnjom, što nam daje jasnu poruku: Aerodrom Banjaluka se pozicionira kao ozbiljno i pouzdano tržište u očima vodećih evropskih avio-prevoznika. Odluke o povećanju frekvencije nikada nisu slučajne – one dolaze nakon pažljivih analiza i procjena isplativosti, što ovom trendu daje dodatnu težinu. Naš posao nije samo da otvaramo nove linije po svaku cijenu, već da gradimo partnerstva koja su održiva. Radije ćemo uložiti više truda i vremena u razvoj jedne kvalitetne i dugoročne rute, nego brzo otvoriti nešto što će nestati nakon nekoliko mjeseci. Upravo takav pristup već donosi rezultate. U prva tri mjeseca 2025. godine bilježimo znatan rast – u januaru preko 28.000 putnika, u martu preko 33.000, što je skoro 12.000 više nego u istom mjesecu prošle godine. Taj rast je direktna posljedica dobre saradnje sa prevoznicima i povjerenja koje su izgradili u naše tržište.
Paralelno sa pregovorima za nove rute, radimo na unapređenju infrastrukture, digitalizaciji procesa i unapređenju korisničkog iskustva, jer znamo da se ozbiljna avio-kompanija odlučuje za saradnju sa ozbiljnim aerodromom. Aerodrom Banjaluka ima potencijal, ali potencijal sam po sebi nije dovoljan – on mora biti praćen strateškim radom i strpljenjem. Uvjerena sam da će se trend rasta nastaviti. Pregovaramo, pripremamo teren, i svaku novu mogućnost pažljivo razvijamo. Kada nova linija bude potvrđena – biće to rezultat odgovornog, realnog i održivog poslovnog pristupa. Do tada, radujemo se svakom novom letu koji pokazuje da Banjaluka više nije periferija vazdušnog saobraćaja, već sve značajnija tačka na avio-mapi regiona. Iako odluka leži prije svega na avio-kompaniji, mi smo tu da budemo partner ozbiljan, predvidiv i tehnički spreman.

Šta je od infrastrukturnih radova potrebno završiti da bi održao funkcionalnost aerodroma?
– Infrastruktura je kičma svakog aerodroma, a njeno održavanje i modernizacija nisu stvar izbora već odgovornosti. Poletno-sletna staza, rulne staze i stajanke predstavljaju ključne manevarske površine bez kojih nijedan aerodrom ne može održati operativnu stabilnost, bezbjednost i usklađenost sa međunarodnim propisima. U slučaju Aerodroma Banjaluka, jedan dio ovih površina nije temeljno rekonstruisan više od četiri decenije, što predstavlja i tehnički i bezbjednosni izazov. Iako smo godinama unazad vršili parcijalne sanacije i intervencije u skladu sa dinamikom eksploatacije, struka nam jasno ukazuje da su te mjere postale nedovoljne. Danas smo u fazi kada se moraju preduzeti temeljne rekonstrukcije, ne samo kao odgovor na tehničko stanje površina, već kao uslov daljeg razvoja. Ulaganja ove vrste su zahtjevna – finansijski, logistički, regulatorno – ali su apsolutno neophodna. Upravo zato je od posebnog značaja činjenica da ova investicija ima snažnu institucionalnu podršku. Resorno Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske aktivno učestvuje u svim fazama ovog procesa – od strateškog planiranja do tehničke realizacije.

Aerodrom je kompleksno i osjetljivo poslovno okruženje koje funkcioniše svaki dan u godini, bez obzira na praznike ili vikende. To zahtijeva visok nivo profesionalizma, operativne spremnosti i dugoročne vizije

Osim toga, posebno želim naglasiti ulogu predsjednika Republike Milorada Dodika i predsjednika Vlade Radovana Viškovića, koji su u potpunosti prepoznali važnost ovog projekta i pružili otvorenu, konkretnu i kontinuiranu podršku. Njihova podrška Aerodromu Banjaluka kao državnom resursu od strateškog značaja bila je odlučujući faktor u pokretanju ovog investicionog ciklusa. Rekonstrukcija manevarskih površina nije samo tehnički zahvat – to je poruka da Aerodrom Banjaluka postaje nosilac razvoja, novih poslovnih prilika i povezanosti našeg regiona sa Evropom. Naša je obaveza da to realizujemo najvišim standardima. Dinamika radova biće pažljivo planirana tako da ne dovede do obustava saobraćaja. Potpuna operativnost biće očuvana tokom svih faza, što je za naš apsolutni prioritet. Ovo ulaganje nije izdvojena aktivnost – ono je dio šire vizije razvoja Aerodroma Banjaluka kao savremenog, samostalnog i stabilnog saobraćajnog centra Republike Srpske. Zahvaljujući jasnoj političkoj volji i institucionalnoj saradnji, danas imamo temelje da ta vizija postane stvarnost.

Kako će na aerodrom djelovati povećanje taksi koje BHDCA najavljuje?
– Odluka o uvođenju naknade od tri konvertibilne marke po putniku, koju je donijela BHDCA i koja je stupila na snagu 1. aprila 2025. godine, uvodi novi troškovni okvir za sve učesnike u vazdušnom saobraćaju u Bosni i Hercegovini. Iako u potpunosti uvažavajući ulogu i mandat regulatora, Aerodrom Banjaluka smatra da se ovakve mjere moraju pažljivo vremenski planirati, uz obavezno uvažavanje specifičnosti tržišta i prioritetnih ciljeva – a najvažniji cilj svakako jeste da se očuva i unaprijedi trend razvoja avio-saobraćaja. Razvoj vazdušnog saobraćaja mora ostati strateški prioritet. To nije samo interes jednog aerodroma, već šire društvene i ekonomske zajednice. Vazdušni saobraćaj povezuje regiju, podstiče turizam, privlači investicije i omogućava građanima dostupan i brz način putovanja. U trenutku kada aerodromi u okruženju ulažu u širenje kapaciteta i podsticaje za avio-kompanije, bilo kakvo neusklađeno povećanje troškova direktno slabi našu poziciju i konkurentnost.
Savremeni vazdušni saobraćaj u 2025. godini ne smije biti luksuz. On mora biti dostupan, pristupačan i održiv. Zato smatramo da se mora pronaći model koji će omogućiti nastavak uspješne saradnje sa niskobudžetnim avio-kompanijama, koje su u prethodnom periodu bile ključni nosioci ekspanzije avio-mreže u Banjaluci. Njihovo prisustvo omogućilo je građanima cijene karata prihvatljive širokom spektru putnika, povećalo mobilnost, unaprijedilo turizam i otvorilo region ka Evropi. U proteklih šest mjeseci, koliko se aktivno raspravljalo o pitanju naknada, bili smo u izuzetno teškoj pregovaračkoj poziciji. Bukvalno je bilo nemoguće ozbiljno razgovarati o otvaranju novih linija, jer su sve avio-kompanije čekale ishod zahtjeva koji smo podnijeli za produženje moratorijuma. Nijedan partner neće donositi odluke o ulasku na tržište ili proširenju postojećih kapaciteta dok ne zna u kakvom će troškovnom ambijentu poslovati. Zato ostajemo pri stavu da je moratorijum od tri godine bio razumna, konstruktivna i strateški opravdana mjera. U tom periodu bilo bi moguće uraditi temeljnu analizu efekata, uskladiti potrebe tržišta i očekivanja regulatora, te obezbijediti kontinuitet avio-saobraćaja bez turbulencija. Iako odluka sada postoji, vjerujemo da dijalog nije zatvoren i da postoje mehanizmi kojima se mogu ublažiti posljedice i osigurati održivost. Naš prioritet ostaje jasan: dostupan, frekventan i ekonomski opravdan avio-saobraćaj. To je u interesu ne samo aerodroma, već cijele zajednice – od građana i turista, do poslovne zajednice i dijaspore. Stoga ćemo i dalje voditi razgovore, tražiti kompromise i zalagati se za ambijent koji će omogućiti da nastavimo tamo gdje smo stali – u uzlaznoj putanji razvoja.

Kakav je učinak postojanja avio linija za Banjaluku u privrednom i turističkom smislu?
– Postojanje redovnih i frekventnih avio-linija ka i iz Banjaluke ima snažan i višeslojan uticaj na privredni i turistički razvoj grada i šire regije. Savremeni vazdušni saobraćaj više nije samo sredstvo transporta – on je pokretač ekonomske aktivnosti, regionalne povezanosti i ukupnog društvenog prosperiteta. Zahvaljujući razvijenoj mreži niskobudžetnih i redovnih linija, Banjaluka je postala pristupačna destinacija za poslovne ljude, turiste, investitore, sportske ekipe, medicinske i kulturne grupe, ali i za brojnu dijasporu koja se organizovano vraća u zemlju. Sve ovo rezultira konstantnim prilivom putnika koji, po dolasku u Banjaluku, direktno ili indirektno doprinose ekonomiji – kroz smještaj, ugostiteljstvo, usluge, saobraćaj i potrošnju lokalnih proizvoda. Prema podacima turističkih organizacija grada Banjaluka i Republike Srpske, broj posjeta turista kontinuirano raste, a tu tendenciju je nemoguće posmatrati odvojeno od činjenice da je vazdušni pristup gradu postao jednostavniji i povoljniji. Svako novo uvođenje linije ili povećanje frekvencije znači novu priliku za privredu – bilo da je riječ o dolasku investitora, učešću na međunarodnim sajmovima ili povećanju broja turista iz novih, do tada slabije povezanih zemalja. Pored turista, značajan broj putnika čine upravo predstavnici privrede – mali i srednji preduzetnici, privrednici koji posluju u dijaspori, kao i profesionalci iz oblasti IT-a, finansija i uslužnih djelatnosti. Njihova povezanost sa Banjalukom nije samo emocionalna, već sve više i poslovna. Geografska pozicija aerodroma dodatno pojačava ovaj efekat – jer osim grada, našem aerodromu gravitira veći dio regije, uključujući i dio Hrvatske i dobar dio centralne i istočne Bosne.

Rast i razvoj Aerodroma Banjaluka ne događaju se slučajno – iza svakog novog leta, svake nove rute ili povećanja frekvencije stoje mjeseci razgovora, analiza, i strateškog rada

Ekonomski efekti se mjere i kroz povećane prihode u gradskim i republičkim budžetima, razvoj novih poslovnih modela u uslužnom sektoru, te stvaranje uslova za širenje turističkih kapaciteta. Sve ovo dovodi do direktnih i indirektnih efekata na zapošljavanje, što je krajnji cilj svake odgovorne razvojne politike. Vjerujemo da će trend jačanja avio-povezanosti Banjaluke biti nastavljen, jer je to jedan od najefikasnijih načina da grad ostane konkurentan, otvoren i privlačan za investicije, posjete i partnerstva. Aerodrom Banjaluka je kapija ka Republici Srpskoj – i svaki let je korak bliže ekonomskom jačanju regije. Ne postoji savremen administrativni, privredni ili politički centar koji nema snažno razvijen vazdušni saobraćaj. U tom kontekstu, Aerodrom Banjaluka nije samo infrastrukturni objekat – on je strateška poluga razvoja grada Banjaluke i šire regije. Bez efikasne, redovne i ekonomski pristupačne avio-povezanosti, nema ni konkurentnosti, ni brze mobilnosti, ni privlačnosti za strane i domaće investitore.
Banjaluka, kao administrativno središte Republike Srpske, ima sve preduslove da bude regionalni centar i u institucionalnom i u privrednom smislu. Ali da bi ta uloga bila ostvarena u punom kapacitetu, mora postojati jasna i stabilna veza sa evropskim metropolama. U tome leži značaj aerodroma – on omogućava funkcionalnu dostupnost gradu, povezuje ga sa dijasporom, dovodi turiste, investitore i stručnjake, i otvara vrata ka novim poslovnim prilikama. Aerodrom Banjaluka je direktan odraz potencijala grada. Svaka nova linija, svaki povećan broj letova, svaki rast broja putnika – utiče na ekonomiju, budžet, tržište rada, kao i na imidž same Banjaluke. Upravo zato, razvoj aerodroma je i razvoj grada. To nije samo saobraćajna tačka – to je katalizator promjena i napretka. Sa stabilnim partnerstvima, institucionalnom podrškom i jasnim razvojnim pravcem, Aerodrom Banjaluka će nastaviti da bude jedna od ključnih poluga modernizacije i pozicioniranja Banjaluke kao regionalnog centra u punom smislu te riječi.

Kakva je saradnja sa Aerodromom Nikola Tesla, a kakva sa avio-kompanijom Air Serbia, od koje mnogi očekuju da pokrene linije iz Banjaluke?
– Saradnja Aerodroma Banjaluka sa Aerodromom ‘Nikola Tesla’ u Beogradu predstavlja jedan od najznačajnijih oblika institucionalne i operativne podrške koju naš aerodrom uživa u regionu. Na osnovu potpisanog Sporazuma o specijalnoj saradnji, razvili smo partnerstvo koje nije ograničeno samo na razmjenu iskustava, već je usmjereno na konkretnu tehničku, logističku i razvojnu podršku u oblasti vazdušnog saobraćaja. Ovaj sporazum obuhvata nekoliko nivoa djelovanja: od konsultativne saradnje u oblasti standarda i procedura, preko koordinacije prilikom uvođenja novih tehnologija i sistema, do podrške u domenu opremanja i obuke. Kao rezultat takve saradnje, krajem 2024. godine dobili smo značajnu donaciju u vidu aerodromske opreme u vrijednosti od 580.000 KM, što je direktno doprinijelo podizanju operativnih kapaciteta i unapređenju usluga na našem aerodromu. Ta oprema se već aktivno koristi u svakodnevnim operacijama, čime se povećava efikasnost i podiže nivo bezbjednosti i pouzdanosti.

Važno je da javnost razumije da je proces uvođenja novih linija ili avio-kompanija kompleksan i vremenski zahtjevan. Avio-industrija je duboko analitička i svaka kompanija u odluku o ulasku na novo tržište ulaže mjesece istraživanja

Avio-linija Banjaluka – Beograd ima poseban značaj za Republiku Srpsku jer predstavlja ne samo saobraćajnu vezu, već i simboličku, institucionalnu i ekonomsku povezanost sa maticom Srbijom. Iz tog razloga ova linija zahtijeva veći fokus, sistemsku pažnju i razvoj ka modelu redovne, frekventne i komercijalno održive rute. Trenutna dinamika od dva leta sedmično, u postojećim terminima, ne zadovoljava realne potrebe tržišta. Nedovoljna frekvencija i nepraktični termini ograničavaju mogućnost povratnih poslovnih putovanja u jednom danu, umanjuju konektivnost sa interkontinentalnim letovima iz Beograda, i sužavaju prostor za razvoj turističkog i ekonomskog prometa. To je veliki prostor koji, ukoliko se pravilno iskoristi, može donijeti obostrani benefit – i Air Serbia kao prevozniku, i Aerodromu Banjaluka, ali i privredi Republike Srpske u cjelini. Potrebno je, dakle, ne samo optimizovati termine, već i uvećati broj sedmičnih frekvencija na najmanje pet letova. To je minimum koji odgovara obimu trenutne i projektovane potražnje, a ujedno predstavlja i preduslov za ozbiljno pozicioniranje ove linije kao jedne od nosećih u regionalnoj avio-mreži. Naš aerodrom je tehnički, operativno i kadrovski u potpunosti spreman da podrži ovakvo proširenje. Postoji rastući interes putnika, posebno iz redova dijaspore, privrede i institucionalnog sektora, koji redovno putuju na relaciji Banjaluka–Beograd. Dodatno, regionalna povezanost ima i politički i kulturni značaj, što liniji daje dodatnu težinu u strateškom planiranju. Vjerujemo da će Air Serbia, kao naš partner, prepoznati ove potencijale. Unapređenje ove rute bio bi snažan signal posvećenosti regionalnoj saradnji, ekonomskoj integraciji i podršci razvoju vazdušnog saobraćaja u Republici Srpskoj. Sigurni smo da uz zajedničko planiranje, podršku institucija i stabilne tržišne pokazatelje, ova linija može dobiti ono mjesto koje zaslužuje – centralnu ulogu u povezivanju Republike Srpske sa maticom Srbijom.

MODERNIZACIJA AERODROMSKOG PARKINGA
Na koji način se mogu povećati prihodi od neavijacijskih usluga?
– Prihodi od neavijacijskih usluga predstavljaju veoma važan segment ukupnog poslovanja svakog modernog aerodroma. Oni nisu samo dodatni izvor finansijske stabilnosti, već i način da se unaprijedi korisničko iskustvo putnika, podigne nivo usluge i ukupna konkurentnost aerodroma. Upravo zato razvoj ovog sektora posmatramo kao jedan od prioriteta. Jedan od prvih koraka u tom pravcu je modernizacija sistema za naplatu parkinga, koja počinje već naredne sedmice. Uvodimo savremeni automatizovani sistem koji će omogućiti putnicima brži i efikasniji ulazak i izlazak sa aerodromskog parkinga. Pored standardnog načina plaćanja preko automata, građani će imati mogućnost da parking plate i putem mobilne aplikacije, direktno sa svog telefona. Ova novina će značajno smanjiti gužve, naročito u periodu ljetne sezone kada se u kratkom vremenskom intervalu odvija više letova. Istovremeno, predstavićemo i novi, konkurentniji cjenovnik koji će biti prilagođen realnim potrebama putnika – različite tarife biće dostupne za kratkoročno i dugoročno parkiranje.

SPREMNI ZA SVE IZAZOVE KOJI DONOSE NAPREDAK
Najavljeno je da će Vizz Air otvoriti bazu u Banjaluci. Šta bi to značilo za aerodrom, za prihode i obaveze koje se otvaraju tom prilikom?
– Otvaranje baze bilo koje avio-kompanije na aerodromu Banja Luka je veliki izazov na koji smo mi spremni. Međutim takvom koraku prethode pregovori i dogovori sa avio-kompanijama, podrška Vlade Republike Srpske, operativne i tehničke pripreme samog aerodroma. Ukoliko dođe do takvih odluka mi ćemo pokrenuti sve neophodne procese kako bismo uspješno pristupili takvom izazovu. Otvaranje baze znači i mnogobrojnije linije, veći broj putnika a samim tim i prihoda.