Bezos bi svojim bogatstvom mogao da izdržava vladu SAD samo pet dana

Koliko dana bi vlada svake zemlje mogla da funkcioniše, kada bi najbogatija osoba svake zemlje to finansirala? Odgovor na to pitanje daje Robin Hood Index 2018.

Kako bi se dao odgovor na ovo pitanje uzeto je 49 zemalja i isto toliko najbogatijih pojedincima iz svake od ovih zemalja. Zatim je kreirano poređenje neto vrijednosti njihovog bogatstva sa dnevnim troškovima vođenja svake vlade.

Indeks upoređuje neto vrijednost najbogatije osobe svake zemlje sa potrošnjom njene vlade. Ako je, hipotetički, svaka vlada bespotrebno iscrpljivala sredstva, a imovina najbogatijih građana bila  likvidirana i donirana vladi, indeks procjenjuje koliko dugo bi ovo finansiranje spriječilo određene vlade da zatvore svoje kancelarije i agencije. Osnovni elementi za poređenje bili su Blumbergov indeks milijardera i procjena troškova vlada od strane Međunarodnog monetarnog fonda.

Najbogatiji čovjek Kipra, Džon Fredriksen, mogao bi da izdržava svoju vladu 441 dan. Sa projektovanim rashodima od 23,6 miliona dolara, mala populacija, Kipar bi imao najveću korist od bogatstva Fredriksena koje iznosi 10 milijardi dolara.

Za razliku od njih, najskuplje vlade na svijetu su Japan, Poljska, SAD i Kina, gdje bi Džek Ma, 16. najbogatija osoba sa imetkom od 47,8 milijardi dolara, spasio komunističku vladu svoje zemlje na svega četiri dana.

Ni Džef Bezos ne bi mnogo bolje prošao, jer bi sa svojih 99 milijardi dolara, samo pomogao američkoj vladi na period od pet dana, koliko i Hju Grosvenor u Velikoj Britaniji i Dieter Švarc u Njemačkoj.

Kvantifikovanje vladinih troškova za svaku naciju i šta bi oni radili s besplatnim novcem je teško, jer treba uzeti u obzir mnoštvo faktora. Međutim, Robin Hud indeks pokazuje da većina zapadnih država ne bi mogla da izdrži dugo, čak ni uz pomoć njenih najbogatijih građana.