Ponovo negativni trendovi uvoza i izvoza u BiH
Trendovi u bosanskohercegovačkoj trgovinskoj razmjeni i dalje se ne poboljšavaju, pa je izvoz za šest mjeseci ove godine ostao u negativnoj zoni, izvještava Indikator.ba.
Ukupan bh. izvoz za period januar-juni, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosio je 5,8 milijardi KM i za 0,1 posto je manji nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno, uvoz je dostigao vrijednost od 9,8 milijardi KM i zabilježio je povećanje od 4,5 posto. Pokrivenost uvoza izvozom pala je na nivo od 59,6 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 3,9 milijardi KM.
Nakon što je u aprilu i maju bosanskohercegovački izvoz prvi puta u ovoj godini premašio vrijednosti od milijardu KM, u junu je bilans ponovo pogoršan. Prošlog mjeseca bh. izvoz iznosio je oko 995 miliona KM i za 5,7 posto manji je nego u istom periodu prošle godine.
Loš razvoj predstavlja činjenica da posustaje izvoz u zemlje Evropske unije, ali i u zemlje CEFTA-e. Nakon što su prethodnih mjeseci procenti bili veći, izvoz u zemlje EU za prvih šest mjeseci bilježio je rast od blagih 1,6 posto, dok je izvoz u zemlje CEFTA registrovao rast od 1,4 posto.
Istovremeno, polugodište je obilježio pojačan uvoz iz Hrvatske u procentualnom iznosu od 14,2 posto. U isto vrijeme, bh. izvoz u ovu susjednu zemlju imao je skromniji rast od 4,5 posto.
Posebno brine negativni trend izvoza u Njemačku, čija se ekonomija nalazi u dužem razdoblju ekonomskih slabosti. Nakon prethodnih pozitivnih trendova, izvoz u ovog našeg vodećeg trgovinskog partnera u junu bilježi pad od 1,3 posto na godišnjem nivou. U odnosu na maj izvoz bilježi pad od 5,7 posto.
I dok sa susjednom Srbijom imamo pozitivan razvoj u razmjeni – veći rast izvoza od uvoza (rast izvoza 10,4 posto, rast uvoza 1,6 posto), problem i dalje predstavljaju Turska i ostale ostale države CEFTA-e.
Pad izvoza u Tursku, zemlju koja je doživjela ekonomske turbulencije, bio je za period januar-juni čak 26 posto, dok je uvoz iz ove zemlje, kojemu pogoduje i slabija lira, porastao za 10,8 posto.
U ostale zemlje CEFTA-e, Albanija, Moldavija, Kosovo, pad izvoza iznosio je 69,1 posto a rast uvoza 25,4 posto.
Razlog za pad izvoza najvećim dijelom je rezultat zaustavljeniog izvoza na Kosovo zbog uvedenih 100-odstotnih carina.
